Connect with us

Hrvatska

Filipinci, Nepalci, Indijci… Sve se više stranaca doseljava u Hrvatsku

Objavljeno

-

Zbog nedostatka radne snage u Hrvatsku posljednjih godina sve više doseljavaju stranci koji bi, po ocjeni stručnjaka, kroz nekoliko desetljeća u kombinaciji s padom nataliteta i nastavkom trenda iseljavanja mogli izmijeniti etničku strukturu zemlje.

Migracijski saldo u Hrvatskoj i dalje je u negativnoj zoni, ali je smanjen u odnosu na godine kada je ušla u Europsku uniju, rekla je Hini načelnica demografskih i društvenih statistika u Državnom zavodu za statistiku (DZS) Dubravka Rogić-Hadžalić.

Blago smanjenje iseljavanja i porast doseljavanja

Nakon 2017. podaci DZS-a pokazuju blago smanjenje iseljavanja i porast doseljavanja, pa je u 2021. saldo iznosio minus 4512 osoba, dok je na vrhuncu iseljeničkog vala 2017. minus bio čak 31.799 osoba.

U 2017. doseljeno je 15.553 osoba, a odselilo ih se 47.352, od tada je iz godine u godinu vidljivo smanjenje negativnog salda. Izuzetak je 2021. kada je iseljavanje poraslo u odnosu na pandemijsku 2020., u kojoj je zbog ograničenog kretanja iznosio rekordno niskih minus 632.

Lani je iz inozemstva doselilo 35.912 osoba, među kojima je bilo 70 posto stranaca, a odselilo se 40.424, među kojima 64 posto hrvatskih državljana.

Rogić-Hadžalić upozorava da je ocjena o promjeni negativnog trenda prostornog kretanja stanovništva samo djelomično točna jer u ukupnom broju doseljenih znatan je udio stranaca koji su u Hrvatsku došli temeljem dozvola za boravak i rad.

“Prije pet godina nismo mogli ni zamisliti da će toliko Filipinaca, Nepalaca ili Indijaca biti zaposleno u Hrvatskoj”, rekla je.

U Hrvatskoj registrirano 815 Kineza, 429 Nepalaca, 275 Indijaca, 350 Filipinaca…

Procjenjuje da će povećan broj stranaca s radnim dozvolama utjecati na demografsku sliku, ali ne značajno jer oni idu tamo gdje imaju bolje uvjete.

U Hrvatskoj je danas registrirano 815 Kineza, 429 Nepalaca, 275 Indijaca, 350 Filipinaca, 141 Brazilac, 25 Kirgistanaca, 31 Kazahstanac, 25 Kenijaca…

Može se očekivati da će na migracijski saldo u ovoj godini utjecati i izbjeglice iz Ukrajine, ali će one zbog ratnih prilika biti posebno evidentirane kao raseljene osobe.

Lani je u Hrvatsku najviše osoba doselilo iz Njemačke, za koje se pretpostavlja da su naši ljudi koji su došli u svoju zemlju provesti umirovljeničke dane.

Iz BiH je 22,4 posto doseljenih, ali tu se često radi o Hrvatima kojima je naša zemlja samo tranzitna postaja za odlazak u druge države, kaže Rogić-Hadžalić.

Uz dosadašnje trendove u budućnosti demografski slom

Po projekcijama Eurostata, Hrvatska bi 2050. godine trebala imati 3.392.559 stanovnika, dok bi 2100. broj stanovnika trebao pasti na 2.775.929.

Znanstvenik s Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” Dražen Živić kaže da su rezultati popisa stanovništva 2021. pokazali čak i nepovoljnije stanje, a nastave li se dosadašnji trendovi, do sredine ili kraja stoljeća svjedočit ćemo potpunom demografskom slomu.

“Hoće li se to doista i dogoditi ovisi o nama, o našoj spremnosti da strpljivo, obazrivo, odgovorno i pošteno izgrađujemo hrvatsko društvo i vraćamo vjeru hrvatskih građana u blagodati života u vlastitoj domovini”, poručuje Živić.

U Hrvatskoj se ne može očekivati izjednačavanje iseljavanja i useljavanja dok prevladavaju potisni u odnosu na privlačne migracijske čimbenike, a kamoli da postanemo prevladavajuće useljenička zemlja.

Živić upozorava da su značajno suženi tradicionalni imigracijski smjerovi, prije svega Hrvata iz BiH, jer je i njihova demografska slika u silaznom trendu i ne mogu više popunjavati praznine u Hrvatskoj.

Osim toga, 1990-ih se doselilo više desetaka tisuća Hrvata iz Srbije, kao redoviti useljenici ili prisilni migranti zbog etničkoga čišćenja. Danas je demografska slika Hrvata u Srbiji značajno ugrožena i oni više trebaju našu pomoć nego što mogu imigracijski doprinositi.

Hrvatsku čeka sudbina Njemačke ili Austrije, gdje je svaki četvrti stanovnik stranac

Iako se u Hrvatsku zbog manjkova na tržištu rada doseljava sve više stranaca, Hrvatska još uvijek nije atraktivna useljenička zemlja, poput Njemačke ili Švicarske.

To bi se moglo promijeniti ako se povećaju životni standard i kvaliteta življenja, a sve je više i „slobodnog“ geografskog prostora za nove naseljenike, budući da su ispražnjeni veliki dijelovi Hrvatske, poput Slavonije, kaže Živić.

Demograf s Hrvatskog katoličkog sveučilišta Tado Jurić smatra da sudbina Hrvatske u vezi demografske tranzicije i popratne izmjene etničke strukture neće biti ništa drugačija od sudbine Njemačke ili Austrije, gdje je svaki četvrti stanovnik stranac.

No, Hrvatska je od njih u težoj poziciji jer je osim nedostatka radne snage poželjna bogatim europskim umirovljenicima, a uz to je na udaru ilegalnih migracija kao dio periferije EU-a.

Kako će biti s daljnjim iseljavanjem najbolje pokazuju novi podaci njemačkog ureda za migracije koji govore da se iseljavanje iz Hrvatske u Njemačku nastavlja intenzitetom kao u pretpandemijskom razdoblju, kaže Jurić.

Upozorio je pritom da novi njemački zakon po kojem djeca EU-ovih građana automatski dobivaju njemačko državljanstvo još jednom pokazuje da se EU ne vodi principom solidarnosti, nego između članica vlada konkurencija u privlačenju mladih.

Jezgra EU-a rješava svoje demografske probleme na uštrb periferije

“Jezgra EU-a na uštrb periferije rješava svoje demografske probleme a k tome uzimaju probrano stanovništvo. Teza ‘win-win’ pristupu migracijama, kako za zemlje useljavanja tako i zemlje iseljavanja, još jednom se pokazuje pogrešnom jer korist je jednostrana – i to poglavito za Njemačku”.

Njemačka će zbog rata u Ukrajini nadomjestiti svoje demografske potrebe za idućih pet godina, a zbog neuređenosti država jugoistoka Europe za još pet godina.

Istodobno, demografija se koristi za rješavanje nekih političkih pitanja, primjerice u BiH, gdje će demografski trendovi do sredine stoljeća dovesti do “rješavanja” hrvatskog pitanja jer će u BiH ostati vrlo malo Hrvata.

Useljavanje kakvom svjedočimo u Hrvatskoj (samo u prvih 10 mjeseci 2022. izdano je 110.000 radnih dozvola strancima) vodi k dampingu cijene rada i odražava politiku “ako nećeš ti, ima tko hoće”, čime se zapravo potiče daljnje iseljavanje.

Pritom, osim stranih radnika i ilegalnih migranata stižu i bogati europski umirovljenici. Od 10 nekretnina prodanih u Zagrebu i na obali u protekle dvije godine sedam su kupili stranci.

Uz takve trendove, do sredine stoljeća u Hrvatskoj će živjeti od 30 do 40 posto stranaca. Kontinentalna Hrvatska sve će više pustjeti, a svaki drugi Hrvat živjet će u Zagrebu.

Takva neravnomjerna raspodjela pučanstva učinit će tri četvrtine Hrvatske gospodarski, biološki i kulturno “spaljenom zemljom”, pesimističan je Jurić.

Pročelnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Fakultetu hrvatskih studija Stjepan Šterc kaže da bi razina depopulacije u razdoblju 2011.-2021. i silina prirodnog pada hrvatske domicilne populacije trebala zabrinuti svaku racionalnu osobu u ovoj zemlji.

Hrvatsku čekaju ključne odluke o demografskoj i migracijskoj problematici

Projekcije rađene prema tim pokazateljima samo po metodi linearne ekstrapolacije potvrđuju još negativnije procese od onih što su ih do sredine i kraja stoljeća predvidjeli stručnjaci UN-a.

Brojne demografske negativnosti izravno će se odraziti na sastav stanovništva po svim osnovnim obilježjima, na osnovne sustave na kojima počivaju hrvatsko društvo i hrvatski prostor i na ukupni razvoj, koji se u budućnosti čini sve manje izvjesnim.

Prema svemu, demografska i uža migracijska problematika postaje ključna, strateška i nezaobilazna u svim političkim odlučivanjima i planiranjima jer će stihijsko odvijanje i mirno promatranje migracijske i demografske problematike unositi dodatnu neuređenost u društvo, usložiti rješavanje očiglednih negativnosti i podizati nezadovoljstvo do razine anarhičnosti.

Potpuno je jasno kako Hrvatsku čekaju ključne odluke po tom pitanju, uz nužnost napuštanja modela odlučivanja po političkom osjećaju i interesnom zbrinjavanju i konačnog prihvaćanja znanstvene logike i zakonitosti, projekcija i rješenja u interesu hrvatske budućnosti, poručuje Šterc.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

DZS: Godišnja inflacija u siječnju 12,7 posto

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj su procjeni, u siječnju ove u odnosu na siječanj 2022. godine u prosjeku su više za 12,7 posto, a u odnosu na prosinac u prosjeku su ostale iste, objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS).

Promatrano prema posebnim skupinama, procijenjena godišnja stopa inflacije za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan iznosi 15,4 posto, za energiju 13,8 posto, industrijske neprehrambene proizvode bez energije 12,1 posto, a za usluge 9,3 posto, navodi se u priopćenju DZS-a u prvoj procjeni indeksa potrošačkih cijena u siječnju ove godine.

Na mjesečnoj razini, tj. u odnosu na prosinac prošle godine, hrana, piće i duhan skuplji su za 1,3 posto, usluge za 1,1 posto, dok se za industrijske neprehrambene proizvode bez energije procjenjuje pad za 2,1 posto, a energiju za jedan posto.

DZS najavljuje da će konačne podatke o indeksu potrošačkih cijena u siječnju prema klasifikaciji ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni – European Classification of Individual Consumption according to Purpose) objaviti 23. veljače 2023. godine.

Tada će biti poznati točniji i detaljniji podatci koji će pokazati i nastavlja li se usporavanje rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini, kao što to sugerira danas objavljena prva procjena. Naime, usporavanje rasta potrošačkih cijena zabilježeno je i u prosincu prošle godine, kada su potrošačke cijene na godišnjoj razini porasle za 13,1 posto, dok je u studenome 2022. godine inflacija na godišnjoj razini bila na rekordnih 13,5 posto.

DZS je danas po prvi put objavio prvu procjenju indeksa potrošačkih cijena, a u metodološkim objašnjenjima navode kako se ta prva procjena temelji na podacima o maloprodajnim cijenama od pristiglih izvora podataka do kraja referentnog mjeseca na koji se cijene odnose, što čini oko 80 posto pristiglih i obrađenih podataka. Preostali pristigli podaci bit će obrađeni i uključeni u izračun indeksa za potrebe konačnog objavljivanja podataka, objašnjavaju.

Inače, ulaskom Republike Hrvatske u eurozonu 1. siječnja 2023. godine, a u skladu s Uredbom (EU) br. 2016/79, DZS započinje s izračunom i redovitom mjesečnom transmisijom podataka o prvoj procjeni harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena u Eurostat, koji objavljuje prvu procjenu za eurozonu.

Zbog potreba korisnika na mjesečnoj razini izračunavat će i objavljivati prva procjena nacionalnog indeksa potrošačkih cijena, a podatke će objavljivati DZS u mjesečnom priopćenju.

Prva procjena nacionalnog indeksa potrošačkih cijena objavljuje se isti dan kada i Eurostatova prva procjena harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena za eurozonu, objašnjavaju statističari.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

“NE KUKCIMA U HRANI!” Prijatelji životinja zgroženi odobrenjem EU-a za stavljanje na tržište hrane od kukaca

Objavljeno

-

By

Klimatske promjene, zagađenje okoliša, smanjenje biološke raznolikosti, rasipanje prirodnih resursa, opustošena mora i oceani, deforestacija – sve su to posljedice uzgoja životinja za hranu. Činjenicu da je Europska komisija početkom siječnja odobrila stavljanje na tržište raznih prehrambenih proizvoda od kukaca u udruzi Prijatelji životinja smatraju apsurdnom i lošom. Prijatelji životinja napominju da bi se time samo jedno zlo zamijenilo drugim, malo manjim zlom, umjesto da se promoviraju već sada dostupne dobre alternative u obliku biljnog mesa na bazi graška, boba, soje ili drugih mahunarki i žitarica.

„Apsurdno je da danas, kada imamo burgere od biljnih proteina koji vrlo vjerno oponašaju strukturu i okus mesa, a po sastavu su nutritivno vrlo vrijedni, prednost dajemo onima od crva i kukaca. Palačinke od ličinaka nikome ne bi trebale biti privlačne. Umjesto toga, trebali bismo poticati konzumaciju proizvoda na biljnoj osnovi, koja je već sada dostupna i razvija se sve više iz dana u dan. Osim toga, treba prepoznati budućnost i ulagati u razvoj kultiviranoga mesa, koje se proizvodi u laboratorijski kontroliranim uvjetima i za čiju proizvodnju nisu potrebni ni crvi, ni svinje, ni kukci, ni sisavci, već biljne sirovine”, navode Prijatelji životinja.

„Svakako je nužno drastično smanjenje mesa, mlijeka i jaja zbog klimatskih promjena, golema bacanja prirodnih resursa poput žitarica i pitke vode, krčenja prašuma te zagađenja vode, tla i zraka. No traženje alternative u crvima i kukcima nepotrebno je i van pameti uz obilje biljne hrane i mogućnosti industrije koja ju može raznoliko oblikovati”, dodaju iz udruge Prijatelji životinja.

Iako su najmanje proučavane životinje, znanstvenici se slažu da kukci također osjećaju bol i nelagodu, samo na drukčiji način nego što ih osjećaju ljudi, krave, svinje, pilići, ribe i druge životinje. Profesor Chittka, koji je vodio Istraživanje Sveučilišta Queen Mary iz Londona, utvrdio je da bumbari osjećaju nelagodu na isti način kao i druge životinje za koje se zna da mogu iskusiti bol i patnju.

Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), upitna je sigurnost hrane od insekata. Zbog hitina od kojega je građen njihov egzoskelet, može doći do ozbiljnih alergijskih reakcija. U kukcima su pronađene bakterije poput salmonele, E. coli i kampilobakterije. U hrani od insekata mogu se pronaći i virusi, paraziti i gljivice te pesticidi i teški metali.

Proizvodi temeljeni na biljnome mesu slobodni su od antibiotika, hormona, pesticida i kemijskih sredstava koja su na dnevnom meniju životinja. Veganski proizvodi ne sadrže životinje, pa tako ni kukce, i sigurni su za sve one koji ne žele crve i ličinke na svojemu tanjuru.

Kultivirano meso ne utječe ni na zagađenje okoliša zato što za njegovu proizvodnju nisu potrebne farme ni poljoprivredne površine, kao ni velike količine pitke vode i tla. Tehnologija koja nema veze s GMO-om iznimno obećava i svako ulaganje u njezin razvoj je isplativ. Stoga Prijatelji životinja pozivaju sve da na www.endtheslaughterage.eu/hr potpišu za inicijativu kojoj je cilj isključivanje uzgoja životinja iz subvencija, a uključivanje etičkih i ekoloških alternativa kao što su biljni proteini i kultivirano meso.

„Apeliramo na građane da se educiraju o dostupnim biljnim alternativama mesu i tehnologiji kultiviranoga mesa te da razmisle o budućnosti koja nas čeka nastavimo li iskorištavati životinje za ljudsku prehranu ili hraniti druge životinje njima”, odlučni su iz udruge Prijatelji životinja.  

„Za nas, okoliš i životinje pametnije je dobivati alternative mesu izravno od biljnih namirnica nego njima hraniti insekte i druge životinje pa ih onda jesti. Što smo bliže prirodnim oblicima hrane, biljkama, manji su ekološki gubitci, a time i nesigurnost za ljudsko zdravlje”, zaključuju Prijatelji životinja.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ZDRAVSTVENA PISMENOST Anketa HLK-a: Liječnici su preopterećeni, nezadovoljstvo raste

Objavljeno

-

By

Uz nestašicu lijekova i dugove, zdravstveni sustav prepun je i drugih problema, zaključak je konferencije o zdravstvenoj pismenosti na kojoj su se okupili ključni sudionici zdravstvenog sustava. Nezadovoljstvo liječnika raste, kažu da su preopterećeni, nema ih dovoljno i nedostaje im vremena za pacijente. U velikoj anketi Hrvatske liječničke komore, koja završava danas, liječnici su odgovarali i na pitanje jesu li spremni na štrajk. 

O nestašici lijekova brigu vodi HALMED, a sve pomno prati i ministar zdravstva.

– Svjesni smo problema, analiziramo ga, on je globalni, međunarodni, nije samo hrvatski. Reći ću vam da do nas s aspekta zdravstvenih ustanova, koje nam javljaju, nije došao nekakav podatak o ekstremnom nedostatku bilo kakvog lijeka, a da nema generičke paralele, naglasio je Vili Beroš, ministar zdravstva.

Koalicija udruga u zdravstvu: Pacijent nije u fokusu zdravstvenog sustava

Uz nestašicu lijekova, zdravstveni sustav muče i drugi problemi.

– U ovom trenutku odgovorno tvrdim da pacijent nije u središtu i nije u fokusu zdravstvenog sustava. To potvrđuje činjenica da imamo beskrajne liste čekanja i da vi ne znate što sve trebate obaviti u sustavu da biste dobili adekvatno liječenje za vašu bolest, naglašava Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.

Luetić: Ništa nije isključeno pa tako ni štrajk

Problema je u sustavu toliko da su članovi liječničke komore u anketnom upitniku odgovarali na pitanja o odbijanju prekovremenog rada, kuvertiranju otkaza, ali i spremnosti na štrajk.

– Najbolje bi bilo da ne trebamo poduzimati akcije. Ništa nije isključeno pa tako ni štrajk, rekao je Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore.

– Situacija u obiteljskoj medicini je toliko katastrofalna da zapravo nikakav štrajk nije ni potreban. Mi se prirodno urušavamo i nismo u mogućnosti pružiti ni kvalitetnu ni dostupnu zdravstvenu zaštitu na način na koji to pacijenti zaslužuju, naglasila je Nataša Ban Toskić, predsjednica KoHOM-a.

Beroš: Zadatak mi je brinuti se za pacijente, ali razumijem pojedine grupe koje gledaju svoj interes

Iako je ministar obećao zdravstvene administratore, danas poručuje:

– Ono što obećavam da ćemo mi to realizirati, ali je potpuno jasno da to neće, kao što to neki traže, biti sutra. 

Ministar zdravstva Vili Beroš dodao je kako je njegov zadatak brinuti se za pacijente, ali razumije pojedine udruge, pojedine grupe, pojedine dionike u sustavu koji gledaju svoj interes.

Interes svih nas zdravstvena je pismenost, a ona je, pokazala je pandemija, manjkava.

– Ne znam je li do toga došlo zato što ljudi previše koriste tražilicu Google pa naiđu na svakakve neprovjerene sadržaje i onda dolaze s formiranim stavovima koji nemaju temelja u stvarnosti, kaže Leonard Bressan, obiteljski liječnik.

– Poštujem pacijente koji ne žele znati previše, ali meni se čini da ćemo na kraći, na bolji i lakši način postići bolje ishode liječenja ako znamo s čime se suočavamo i koji nam sve alati stoje na raspolaganju, naglasila je Ljiljana Vukota iz udruge “SVE za NJU”.

Veći stupanj zdravstvene pismenosti znači bolje ishode liječenja i manji trošak za zdravstveni sustav.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu