Premijer Andrej Plenković izjavio je da je rast BDP-a u trećem tromjesečju na tragu vladinih procjena te istaknuo da je to drugi najveći rast u EU-u među 22 zemlje koje su objavile taj podatak.

– Sve to je na tragu naših procjena kao vlade da bi rast BDP-a ove godine trebao biti oko 5,7 posto ukupno. Ovakav rast za treći kvartal, s obzirom da je treći kvartal i lani bio dobar, zasigurno je ohrabrenje funkcioniranju hrvatskog gospodarstva, rekao je Plenković koji je sudjelovao na forumu hrvatskih manjina u organizaciji Hrvatske matice iseljenika.

Na opasku da je u trećem kvartalu BDP ipak pao u odnosu na drugi, kazao je kako je sjajno da je Hrvatska za sada od 22 zemlje koje su objavile podatke rasta BDP-a u drugom tromjesečju, na drugom mjestu, jer veći rast od 5,4 posto ima jedino Cipar.

– Rezultati su na tragu našim procjena i to je komparativno gledano visok rast BDP-a u trećem kvartalu, rekao je premijer.

DZS je u petak objavio prvu procjenu prema kojoj je BDP u trećem kvartalu porastao 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To je sporiji rast nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP porastao 8,7 posto, no to je već šesti kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize.

Rast BDP-a u trećem tromjesečju zahvaljuje se rastu svih sastavnica BDP-a, od osobne potrošnje do izvoza i investicija.

Zahvalivši poduzetnicima na doprinosu rastu BDP-a, Plenković je podsjetio na vladine mjere pomoći građanima i gospodarstvu.

– Smanjili smo troškove energenata i učinili baš onaj napor koji nam je u ovakvom kontekstu bitan, s obzirom na najave usporavanja globalne ekonomije u 2023. godini, rekao je Plenković.

– Kada to stavimo u kontekst skorog članstva u europodručju i šengenskom području”, dodao je, “uz najveći investicijski rejting koji Hrvatska ima otkad se mjeri, možemo reći da u novu godinu unatoč brojnim izazovima ulazimo snažni i sigurni u sebe da možemo zajednički prebroditi krize, osigurati gospodarski rast, očuvati socijalnu koheziju i ostaviti prostora za snažne mjere pomoći onima kojima će biti potrebne u idućoj godini.

Plenković: EU je donijela odluku da se osnuje EU misija i Hrvatska je za to glasala

U vezi sa sudjelovanjem hrvatskih vojnika u misiji Europske unije za vojnu pomoć Ukrajini premijer Plenković je izjavio “da su stvari jasne”.

– Još jednom ću ponoviti jer vidim ovaj orkestrirani napor, učinjen od jučerašnje sjednice Vlade do danas, da se gotovo smatra da je stvarno neki problem s ustavnim temeljem ili zakonskim temeljem prijedloga Vlade prema Hrvatskom saboru. To je jedna laž i neistina. EU je donijela odluku i Hrvatska je za to glasala da se osnuje EU misija vojne pomoći i potpore Ukrajini. Osnovala se misija, nije se dogovorila neka vježba, kazao je među ostalim i dodao da će misija trajati neko vrijeme s političkim smislom i ciljem, kazao je. 

– Ista pravna osnova, odnosno isti temelj za slične misije, korišten je nekoliko puta i u našem mandatu i u mandatima ranijim Vlada. Jučer je Branko Bačić rekao da je bilo 45 takvih odluka u Hrvatskom saboru. Dakle, taj očaj, jer to više nije ni smicalica, to je doslovno politički očaj i predsjednika i njegovih oporbenih jataka u Saboru koji nemaju političke hrabrosti da se izjasne hoće li pomoći žrtvi agresije na način da RH participira u EUMAM-u nego su se sada u nelagodi uhvatili nekih pravnih smicalica koje ne postoje. Ljudi rade politički problem da se sakriju iza nekih pravnih smicalica. Pravi problem bi bio da je Vlada to odlučila učiniti bez Hrvatskog sabora. Napali bi nas da odlučujemo bez Sabora, kazao je među ostalim Plenković.

Ogroman politički problem

– Ovdje ne postoji pravni problem, već krupniji, ogroman politički problem – razmimoilaženje u tome kakvu odgovornost ima hrvatska država, koja je bila žrtva velikosrpske agresije prije samo 30 godina i koja tada nije imala sveopću međunarodnu solidarnost. Mi smo tada bili pod režimom sankcija. Svo oružje koje je došlo u RH praktički je bilo prokrijumčareno i koštalo je jako puno. Sada imate obrnutu situaciju – sveopću solidarnost međunarodne zajednice s Ukrajinom, a naročito Europske unije, izjavio je premijer Andrej Plenković.

Plenković: Smanjivanje koeficijenata dužnosnicima bila bi demagogija

Premijer Andrej Plenković odbacio je i ocijenio demagogijom prijedloge da se smanje koeficijenti za izračun plaća državnim dužnosnicima kako im ne bi rasle, slijedom rasta plaća državnih dužnosnika nakon izjednačavanja njihove osnovice s državnim službenicima.

Budući da su u Sabor upućene izmjene zakona kojima se propisuje jedinstvena osnovica za plaće državnih dužnosnika i državnih službenika, plaće državnih dužnosnika će porasti jer je osnovica državnih službenika povećana nakon dogovora Vlade sa sindikatima. Novinari su stoga premijera nakon 27. Foruma hrvatskih manjina pitali kakva se poruka time šalje i nije li trebalo smanjiti koeficijente dužnosnicima, kako im plaće ne bi rasle.

– Raspravljali smo o tome i ja sam jednostavno rekao, i svi skupa na Vladi, da je dosta s tom demagogijom. Mislim da ovako usklađivanje osnovice, koja ide za sve državne službenike, može ići i prema dužnosnicima i točka. Hoćemo li mi biti predmet kritika, hoće li se naslađivati neki mediji da smo povećali plaću – OK. Ali, to je tako, poručio je.

Izmjenama zakona predlaže se da osnovica za plaće kako bude rasla službenicima, raste i dužnosnicima, rekao je Plenković i najavio kako će od ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice tražiti da održi konferenciju za novinare i “malo rastumači te osnovice”.

Plaće službenika po pojedinim ministarstvima veće nego ministarske

– Ta situacija s osnovicom i plaćama dužnosnika već je dugo na dnevnom redu, a nitko se to ne usudi mijenjati. Jer, naravno, u Hrvatskoj bi bilo najgore od najgorega da povećate plaće dužnosnicima dok ste na vlasti, prokomentirao je Plenković.

Podsjetio je kako je njegova Vlada povećala plaće službenicima za više od 30 posto pa se, ustvrdio je, događa da su plaće službenika po pojedinim ministarstvima veće nego plaće čelnika tih tijela, to jest ministara.

– Ne kažem da ti ljudi ne rade i ne zavrjeđuje tu plaću, ali to nije normalno. Niti je to normalno, niti je dobro, ustvrdio je.

Upitan kada će se ići u izmjene izbornoga zakona vezane uz izborne jedinice, Plenković je odgovorio – “kad dođe vrijeme, kad mi procijenimo”.