Hrvatska
Plenković: Rast BDP-a na tragu naših procjena, zasad drugi najveći u EU-u
Premijer Andrej Plenković izjavio je da je rast BDP-a u trećem tromjesečju na tragu vladinih procjena te istaknuo da je to drugi najveći rast u EU-u među 22 zemlje koje su objavile taj podatak.
– Sve to je na tragu naših procjena kao vlade da bi rast BDP-a ove godine trebao biti oko 5,7 posto ukupno. Ovakav rast za treći kvartal, s obzirom da je treći kvartal i lani bio dobar, zasigurno je ohrabrenje funkcioniranju hrvatskog gospodarstva, rekao je Plenković koji je sudjelovao na forumu hrvatskih manjina u organizaciji Hrvatske matice iseljenika.
Na opasku da je u trećem kvartalu BDP ipak pao u odnosu na drugi, kazao je kako je sjajno da je Hrvatska za sada od 22 zemlje koje su objavile podatke rasta BDP-a u drugom tromjesečju, na drugom mjestu, jer veći rast od 5,4 posto ima jedino Cipar.
– Rezultati su na tragu našim procjena i to je komparativno gledano visok rast BDP-a u trećem kvartalu, rekao je premijer.
DZS je u petak objavio prvu procjenu prema kojoj je BDP u trećem kvartalu porastao 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
To je sporiji rast nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP porastao 8,7 posto, no to je već šesti kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize.
Rast BDP-a u trećem tromjesečju zahvaljuje se rastu svih sastavnica BDP-a, od osobne potrošnje do izvoza i investicija.
Zahvalivši poduzetnicima na doprinosu rastu BDP-a, Plenković je podsjetio na vladine mjere pomoći građanima i gospodarstvu.
– Smanjili smo troškove energenata i učinili baš onaj napor koji nam je u ovakvom kontekstu bitan, s obzirom na najave usporavanja globalne ekonomije u 2023. godini, rekao je Plenković.
– Kada to stavimo u kontekst skorog članstva u europodručju i šengenskom području”, dodao je, “uz najveći investicijski rejting koji Hrvatska ima otkad se mjeri, možemo reći da u novu godinu unatoč brojnim izazovima ulazimo snažni i sigurni u sebe da možemo zajednički prebroditi krize, osigurati gospodarski rast, očuvati socijalnu koheziju i ostaviti prostora za snažne mjere pomoći onima kojima će biti potrebne u idućoj godini.
Plenković: EU je donijela odluku da se osnuje EU misija i Hrvatska je za to glasala
U vezi sa sudjelovanjem hrvatskih vojnika u misiji Europske unije za vojnu pomoć Ukrajini premijer Plenković je izjavio “da su stvari jasne”.
– Još jednom ću ponoviti jer vidim ovaj orkestrirani napor, učinjen od jučerašnje sjednice Vlade do danas, da se gotovo smatra da je stvarno neki problem s ustavnim temeljem ili zakonskim temeljem prijedloga Vlade prema Hrvatskom saboru. To je jedna laž i neistina. EU je donijela odluku i Hrvatska je za to glasala da se osnuje EU misija vojne pomoći i potpore Ukrajini. Osnovala se misija, nije se dogovorila neka vježba, kazao je među ostalim i dodao da će misija trajati neko vrijeme s političkim smislom i ciljem, kazao je.
– Ista pravna osnova, odnosno isti temelj za slične misije, korišten je nekoliko puta i u našem mandatu i u mandatima ranijim Vlada. Jučer je Branko Bačić rekao da je bilo 45 takvih odluka u Hrvatskom saboru. Dakle, taj očaj, jer to više nije ni smicalica, to je doslovno politički očaj i predsjednika i njegovih oporbenih jataka u Saboru koji nemaju političke hrabrosti da se izjasne hoće li pomoći žrtvi agresije na način da RH participira u EUMAM-u nego su se sada u nelagodi uhvatili nekih pravnih smicalica koje ne postoje. Ljudi rade politički problem da se sakriju iza nekih pravnih smicalica. Pravi problem bi bio da je Vlada to odlučila učiniti bez Hrvatskog sabora. Napali bi nas da odlučujemo bez Sabora, kazao je među ostalim Plenković.
Ogroman politički problem
– Ovdje ne postoji pravni problem, već krupniji, ogroman politički problem – razmimoilaženje u tome kakvu odgovornost ima hrvatska država, koja je bila žrtva velikosrpske agresije prije samo 30 godina i koja tada nije imala sveopću međunarodnu solidarnost. Mi smo tada bili pod režimom sankcija. Svo oružje koje je došlo u RH praktički je bilo prokrijumčareno i koštalo je jako puno. Sada imate obrnutu situaciju – sveopću solidarnost međunarodne zajednice s Ukrajinom, a naročito Europske unije, izjavio je premijer Andrej Plenković.
Plenković: Smanjivanje koeficijenata dužnosnicima bila bi demagogija
Premijer Andrej Plenković odbacio je i ocijenio demagogijom prijedloge da se smanje koeficijenti za izračun plaća državnim dužnosnicima kako im ne bi rasle, slijedom rasta plaća državnih dužnosnika nakon izjednačavanja njihove osnovice s državnim službenicima.
Budući da su u Sabor upućene izmjene zakona kojima se propisuje jedinstvena osnovica za plaće državnih dužnosnika i državnih službenika, plaće državnih dužnosnika će porasti jer je osnovica državnih službenika povećana nakon dogovora Vlade sa sindikatima. Novinari su stoga premijera nakon 27. Foruma hrvatskih manjina pitali kakva se poruka time šalje i nije li trebalo smanjiti koeficijente dužnosnicima, kako im plaće ne bi rasle.
– Raspravljali smo o tome i ja sam jednostavno rekao, i svi skupa na Vladi, da je dosta s tom demagogijom. Mislim da ovako usklađivanje osnovice, koja ide za sve državne službenike, može ići i prema dužnosnicima i točka. Hoćemo li mi biti predmet kritika, hoće li se naslađivati neki mediji da smo povećali plaću – OK. Ali, to je tako, poručio je.
Izmjenama zakona predlaže se da osnovica za plaće kako bude rasla službenicima, raste i dužnosnicima, rekao je Plenković i najavio kako će od ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice tražiti da održi konferenciju za novinare i “malo rastumači te osnovice”.
Plaće službenika po pojedinim ministarstvima veće nego ministarske
– Ta situacija s osnovicom i plaćama dužnosnika već je dugo na dnevnom redu, a nitko se to ne usudi mijenjati. Jer, naravno, u Hrvatskoj bi bilo najgore od najgorega da povećate plaće dužnosnicima dok ste na vlasti, prokomentirao je Plenković.
Podsjetio je kako je njegova Vlada povećala plaće službenicima za više od 30 posto pa se, ustvrdio je, događa da su plaće službenika po pojedinim ministarstvima veće nego plaće čelnika tih tijela, to jest ministara.
– Ne kažem da ti ljudi ne rade i ne zavrjeđuje tu plaću, ali to nije normalno. Niti je to normalno, niti je dobro, ustvrdio je.
Upitan kada će se ići u izmjene izbornoga zakona vezane uz izborne jedinice, Plenković je odgovorio – “kad dođe vrijeme, kad mi procijenimo”.
Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.
Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.
Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.
Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.
Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.
Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.
DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.
Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.
Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.
Hrvatska
Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?
Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.
To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.
Poticanje investicija
“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”
To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.
U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.
Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.
Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.
Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.
Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.
U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.
Rast noćenja
Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.
Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.
Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.
Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike
Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.
No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.
Aktualizacijom povrata poreza bilježe se brojni pokušaji prijevara kolanjem phishing poruka u kojima se pošiljatelj lažno predstavlja kao Porezna uprava, upozorili su iz Porezne uprave.
“Apeliramo na sve obveznike da pozorno čitaju poruke koje im pristižu i ne daju nikakve dodatne podatke bez konzultacije s Poreznom upravom o istinitosti poruke.
Napominjemo, lažne poruke najčešće sadrže gramatičke pogreške i često upućuju na QR kod uz jednokratnu lozinku, a neophodno je obratiti pozornost na domenu s koje poruke stižu. Jedina službena domena Porezne uprave je @porezna-uprava.hr i ne sadrži dodatne znakove ni slova kao što je slučaj kod lažnih poruka (npr. @porezna-uprava.cnvelsalvador.com).
Dodatne informacije o prepoznavanju i postupanju s lažnim porukama dostupne su ovdje“, naveli su iz Porezne.
Podsjetimo, isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine.
KARATE / Na Europskom prvenstvu u svibnju na Višnjiku 700 natjecatelja iz 51 zemlje!
Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako
OBAVIJEST: Posedarje bez vode u noći s četvrtka na petak!
Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?
Znate li za ovaj trik? Baterija mobitela može potrajati i do 72 sata!
GINEKOLOŠKA ENDOSKOPSKA KIRURGIJA / Veliko priznanje radu zadarske Službe za ginekologiju i opstetriciju
FOTOGALERIJA / Prije kiše… Subotnja špica u Zadru
JOŠ PET DANA! / Sedmo izdanje Street Food Festivala: Kulinarski i glazbeni spektakl na Puntamici
PROGRAM / Od 22. do 27. travnja Sveučilište u Zadru s brojnim aktivnostima sudjeluje u Festivalu znanosti
MORATE U SPIZU? Evo koje su trgovine i šoping-centri otvoreni ove nedjelje u Zadru…
(VIDEO) Nevjerojatan prizor prvi put zabilježen kamerom: 700 mladih pingvina skakalo s litice
TRANSFORMATIVNI GLAZBENIK / Ivan Grobenski večeras u Zadru predstavlja novi studijski album KINK
Legendarni psiholog prije 57 godina otkrio formulu 7-38-55, a to je i danas tajna emocionalno inteligentnih ljudi
VIDEO / Ivan Ive Županović predstavlja novu pjesmu “Pitanja je sto”
POČINJE TUNA, SUSHI & WINE FESTIVAL / Danas gala večera u Arsenalu, u subotu Elena Stella, u nedjelju Urban. Donosimo detaljan program…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeGINEKOLOŠKA ENDOSKOPSKA KIRURGIJA / Veliko priznanje radu zadarske Službe za ginekologiju i opstetriciju
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeCIJELI NIZ OBAVIJESTI IZ VODOVODA: U utorak i petak bez vode dio Privlake; u srijedu Nina
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prijePROGNOZA / Meteoalarm upozorava na snijeg i nevrijeme, evo kada će osjetno zatopliti…
-
magazin22 sata prijeVečeras je ružičasti pun Mjesec: Kako će utjecati na svaki horoskopski znak?