RTL u suradnji s Promocijom plus donosi CRO Demoskop za studeni.

Istraživanje je provela agencija Promocija Plus za RTL od 2. do 4. studenog na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,77 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

Rejting stranaka

HDZ-ov rejting raste.

Gotovo četvrtina građana (studeni 24,7 posto – listopad 24,4 posto) birala bi upravo HDZ, koji i dalje ima veliku prednost pred glavnim konkurentom SDP-om, koji bilježi sličnu potporu kao i prije mjesec dana (studeni 16,5 posto – listopad 16,7 posto). Daleko ispod je Možemo, koji ima oko 10 posto posljednjih mjeseci (studeni 10,0 posto – listopad 10,6 posto).

Dok kao treća opcija Možemo blago pada, za vratom im pušu mostovci (studeni 9,5 posto – listopad 9,2 posto).

Na petom mjestu i dalje je još jedna desna opcija, Domovinski pokret koji raste posljednja tri mjeseca (studeni 6,1 posto – listopadu 6 posto).

U ostatku biračkog tijela grupirale su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto izborne podrške). U prvoj su skupini iznad 1 posto su sljedećih sedam stranaka: Centar (2,2 posto), Fokus (1,4 posto), Socijaldemokrati i HSS (po 1,3 posto), Radnička fronta (1,2 posto), Hrvatski suverenisti (1,1 posto) i IDS (1,0 posto).

Ispod jedan posto su ovih šest stranaka: Ključ Hrvatske (0,9 posto), HSU (0,8 posto), HNS (0,7 posto), Reformisti i BM 365 (po 0,5 posto) i HSLS (0,4 posto).

Ove posljednje opcije unutar su statističke pogreške. Prostora za pridobivanje građana ima jer je neodlučnih 17 posto.

Najpozitivniji političar

Promjene nema na ljestvici pozitivaca i negativaca – i dalje su na vrhu predsjednici Republike i Vlade.

Neprekidno već 21 mjesec najpozitivniji političar je Zoran Milanović s 18 posto (prema prošlomjesečnih 16,9 posto ili rekordnih 23,7 posto iz studenog prošle godine), a popularnost raste i hrvatskom premijeru koji je sada je na 16 posto (14,3 posto listopad).

Pada rejting zagrebačkom gradonačelniku (studeni 4,2 posto – 5,5 posto listopad), ali i vukovarskom (studeni 1,9 posto – listopad 2,2 posto), iako su zadržali treće, odnosno četvrto mjesto.

Slijede Nikola Grmoja na petom mjestu s izborom od (studeni 1,7 posto – listopad 1,3 posto), Sandra Benčić (studeni 1,5 posto), a među deset najpozitivnijih aktualnih domaćih političara još su Ivica Puljak i Peđa Grbin (po 1,1 posto), te Dalija Orešković i Zdravko Marić (po 1 posto).

U Hrvatskoj je najpozitivniji gospodin Nitko za čak 28 posto ispitanika.

Zanimljivo je da je među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara pet predsjednika stranaka – HDZ, SDP, Možemo, DP i Centar, dok je jedino izostao predsjednik Mosta kojega je nadomjestio potpredsjednik stranke Nikola Grmoja.

Najnegativniji političar

Nema promjena na samom vrhu ljestvice negativaca – prvo mjesto drži Andrej Plenković s 29 posto (28,9 posto listopad), a prati ga Zoran Milanović (studeni 15,2 posto – listopad 14,6 posto).

Hrvoje Zekanović izbio je na treće mjesto (studeni 3,3 posto – listopad 2 posto).

Raste nepopularnost i šefu Sabora Jandrokoviću (studeni 3,2 posto – listopad 1,9 posto), a pada Miloradu Pupovcu (studeni 2 posto – listopad 3,1 posto). Slijede ga Mario Banožić, (1,5 posto), Nikola Grmoja (1,3 posto), Peđa Grbin (1,0 posto), a listu zaključuju zagrebački gradonačelnik i ministar zdravstva (obojica s po 0,9 posto izbora).

Da su svi hrvatski političari negativni, misli gotovo 16 posto ispitanika.

Ocjena Pantovčaka, Banskih dvora i Sabora

Najbolje u studenom prolazi Ured Predsjednika iz mjeseca u mjesec, drži čvrstu trojku (studeni 2,85 – listopad 2,79), a prosjek mu dižu glasači SDP-a (3,56), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,23).

Tako je Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,14 (listopad 2,16 ). Birači HDZ-a su ocijenili rad s 2,86 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (SDP 2,05; Domovinski pokret 2,02; Most 1,92; Možemo 1,70).

Vlada RH je početkom studenog za svoj rad dobila ocjenu 2,23 (listopad 2,18 ). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,47), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje darežljivi (SDP 1,96; Most 1,89; Možemo 1,68; Domovinski pokret 1,58).

Rekordna stopa inflacije najvažnija tema proteklog mjeseca

Pesimizam i dalje vlada među građanima – gotovo 76 posto (studeni 75,7 posto – listopad 75,5 posto) smatra da idemo u pogrešnom smjeru. Dok 15 posto (studeni 15,1 posto – listopad 14,9 posto) smatra da je smjer dobar.

Devet posto ne vidi pomake ni naprijed ni unatrag (studeni 9,2 posto – listopad 9,6 posto). Među optimistima najviše HDZ-ovih birača – njih gotovo 50 posto (studeni 49,6 posto). Dok je među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Domovinski pokret 11,6 posto; Možemo! 7,4 posto; SDP 7,2 posto i  Most 4,2 posto).

U ovomjesečnom se istraživanju tema rasta stope inflacije i poskupljenja, ponovo vratila na vrh izbora mjesečnih tema i događaja, te s vrha nakon dva mjeseca smijenila veliku pljačku u INA-i.

Rekordna inflacija u Hrvatskoj je najvažnija tema za 27,3 posto hrvatskih građana.

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković boravi u Bjelovaru. Uz predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića sudjelovao je na svečanom obilježavanju Nacionalnog dana Mladeži HDZ-a. 

Na svečanom obilježavanju 4. Nacionalnog dana Mladeži HDZ-a okupilo se više od 200 članova, a pozdravili su ih predsjednik HDZ-a Andrej Plenković i član stranačkog Predsjedništva Gordan Jandroković.

Plenković je uvodno opisao situaciju u kojoj se nalazi HDZ te istaknuo kako je ulazak Hrvatske u eurozonu i Šengen fascinantan uspjeh koji oporba pokušava proglasiti rutinskim.

 Od članova Mladeži HDZ-a očekuje da imaju svoje jasne političke stavove, ali i gard.

– Od vas očekujemo vidljivost koja se postiže političkim angažmanom. U politici je bitan stav, spremnost na duel i polemiku. Kada imate argumente koji moraju biti usidreni u činjenicama, pobijedit ćete u duelima, kazao im je Plenković.

– Politika je u prvom redu rad za javno dobro, a u drugom ona bitka koju gledate u Hrvatskom saboru, rekao je okupljenima Jandroković i dodao kako te često besmislene bitke u Saboru često upadaju u prvi plan, iako je pravi smisao Sabora donošenje kvalitetnih zakona.

– Stoga, ne nasjedajte na prvoloptaške provokacije jer većina ljudi prepoznaje što su igra i zabava, a što ozbiljan posao. Godine koje dolaze pripadaju vama, poručio je stranačkoj Mladeži.

U sklopu Nacionalnog dana Mladeži HDZ-a dvije panel rasprave

O izazovima medijske komunikacije u digitalnom dobu govorit će predstojnik Ureda predsjednika HDZ-a i glasnogovornik Vlade Marko Milić, dok će panel raspravu Hrvatska na pragu pune europske integracije predvoditi državni tajnici Terezija Gras i Ivan Vidiš, saborski zastupnik Marko Pavić te zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler.

Poslijepodne je na rasporedu humanitarna nogometna utakmica, dok je za nedjelju predviđen odlazak na spomen-područje Barutana i groblje Borik gdje će se sudionici skupa pokloniti poginulim hrvatskom braniteljima, a održat će se i sveta misa.

Kao i svake godine, dodijelit će se priznanja najboljim pojedincima, ali i organizaciji Mladeži u Hrvatskoj.

Domaćin susreta je bjelovarsko-bilogorska Mladež HDZ-a, a organizacija im je pripala zbog dobrih rezultata u dosadašnjem radu, angažmana u stranačkim aktivnostima i na lokalnim izborima, ali i zbog činjenice da Bjelovarsko-bilogorska županija ima najmlađeg župana u Hrvatskoj.

Sutra u egipatskom Sharm el Sheiku počinje COP 27, UN-ova Konferencija o klimi. Jesu li međunarodne konferencije o borbi protiv klimatskih promjena samo poligon za pranje savjesti političara ili platforma za međunarodni konsenzus oko potrebe novih politika za zaštitu od njih?

Ima li uopće efikasnih načina za zaustavljanje zagađenja? Recesija, energetska kriza i rat u Ukrajini vraćaju svijet prema ‘prljavim’ energijama. Kakve će biti posljedice toga? Je li energija budućnosti ipak u nuklearkama? Zašto je Europa najugroženija klimatskim promjenama? 

“Na ovogodišnjem COP-u neće se ništa značajnije dogoditi”

Klimatolog Ivan Güttler iz DHMZ-a kazao je u emisiji Hrvatskog radija “Intervju tjedna” kako se iza svakog COP-a postavlja pitanje ima li smisla organizirati novi COP. Većina COP-ova su razni dijalozi, rasprave, nekada se čak dogovaraju neke sekundarne teme.

– Iritiraju javnost, zainteresirane građane i znanstvenike, međutim, postoji jedna bitna stvar, koji je potrebno naglasiti. A to je ta točka jedanput u godini, kada se okupe svi predstavnici država, ne samo država, već i nekih zajednica, koje su inače podzastupljene u javnoj raspravi. I oni ipak tamo mogu dobiti svojih deset minuta i reći što žele svjetskim vođama, poručio je Güttler.

Dodao je da se na ovogodišnjem COP-u neće ništa značajnije dogoditi. 

U Europi postoji veliki nedostatak hidroenergije

Klimatolog Güttler istaknuo je kako u zadnjih desetak godina na tržištu i industriji ipak postoji smanjenje troškova proizvodnje instalacija obnovljivih izvora energije. Danas je situacija mnogo bolja nego 2012. ili 2002. godine kada su ti sustavi bili nepouzdani ili skupi.

– Mi danas imamo sustave koji su pouzdani i jeftini, koji se mogu instalirati na velikom području, naglasio je.

Recesija, energetska kriza i rat u Ukrajini vraćaju svijet prema ‘prljavim’ energijama. Güttler je poručio da ove godine u Europi postoji veliki nedostatak hidroenergije, no veliki je porast solarne energije.

Samo je u Njemačkoj u listopadu ove godine instalirano petsto megavata novih kapaciteta proizvodnje električne energije iz solarne energije. Dodao je da Europa još uvijek ima dosta neiskorištenih proizvodnih kapaciteta, primjerice vjetra. 

Jadran ima potencijal da naraste još dodatnih pola metra

Klimatolog iz DHMZ-a kako se osjete posljedice klimatskih promjena.

– Do kraja stoljeća Jadran ima potencijal da naraste još dodatnih pola metra. Neće Hrvatska stati 2100. godine. Porast mora je nešto što ne možemo zaustaviti. Možemo usporiti, rekao je Güttler.

Što se tiče atmosfere, u kombinaciji visokih temperatura i niskih količina oborina, savršena su uvjeti za požare. Ova, 2022. katastrofalna je godina što se tiče požara.

Hrvatska ima nalazišta pitke vodu, međutim, ove godine došlo je do redukcija vode u nekim mjestima. S klimatskim promjenama dolazimo do situacije da će redukcije biti češće. 

Tuča stvara probleme i u Hrvatskoj

Güttler iz DHMZ-a osvrnuo se i na česte tuče na području Europe. Dodao je kako je ove godine količinaa tuče u Europi veća, nego u Sjedinjenom Američkim Državama.

Tuča stvara probleme i u Hrvatskoj, u svibnju je uništila veliki broj staklenika. Tuča se ne može zaustaviti.

Cilj meteorologa je da dan ili dan prije tuče upozore građane na rizik od tuče.  

“Postoji signal tople zime”

Kakva nas zima čeka? Güttler je istaknuo kako postoji signal tople zime.

– Imali smo ekstremno topao listopad na većem dijelu područja Hrvatske. Početak studenog također je topliji od prosjeka, poručio je.

Bit će situacija kada će biti hladnijeg prodora zraka, ali tendencija je da ćemo imati relativno normalnu ili topliju zimu.