ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL O EKOLOŠKIM OTISCIMA NA SVEUČILIŠTU U ZADRU Ekološki otisak je naše najtočnije ogledalo koje govori koliko resursa uzimamo Zemlji
Ususret Europskoj noći istraživača, koja će se održati u petak 30. rujna, na Sveučilištu u Zadru jučer je održan okrugli stol „Učenje o našim ekološkim otiscima”, čiji je cilj bio upoznati širu populaciju sudionika sa znanstvenim spoznajama iz područja ekologije i utjecaju čovjeka na okoliš, te potaknuti svakog sudionika da se zapita o svom ekološkom otisku i mogućnostima suočavanja s ekološkim izazovima na human način. Uz stručnjake iz različitih područja u raspravi su sudjelovali učenici Gimnazije Vladimira Nazora i Privatne gimnazije NOVA iz Zadra.
Sveučilište u Zadru je generator znanja zamašnjak razvoja Grada Zadra i njegove okoline, kopna i mora. Uključivanjem u Europsku noć istraživača kroz projekt Blue Connect iskazuje volju, htijenje i odlučnost za djelotvornim promjenama temeljenim na znanstvenim istraživanjima, novim spoznajama i dijeljenju novih znanja s odgojno-obrazovnim čimbenicima, istaknula je u pozdravnoj riječi rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican.
– Danas smo bombardirani ogromnom količinom informacija, osobito djeca i mladi. Zadaća nam je podizati svijest djece i mladih o razvoju i napretku, ali upozoriti ih na brid koja nas dijeli od onog napretka i razvoja koji sa sobom nosi novi kamen oko vrata. Važno odgojno poslanje jest što učinkovitije povezivanje znanosti sa sviješću o zajedničkom dobru, javnom dobru i općem dobru. Ne osakaćujmo svijest i znanje, nego podijelimo odgovornost da smo jedna od 7 milijardi osoba koja će se refleksivno odnositi prema svom ekološkom otisku. lako imamo percepciju ukorijenjenosti u lokalnu zajednicu, problemi s kojima se suočavamo bliski su milijardama. Informacijsko-komunikacijske tehnologije su nam unijele revoluciju u život, učinile puno dobroga. Istodobno, hvalevrijedna brzina informacija ne znači uvijek i njihovu točnost i istinitost; upravo suprotno, njihova loša strana su rasadništvo zabluda, predrasuda, laži i manipulacija, rekla je rektorica Vican, ističući kako rast ne odgovara uvijek razvoju i napretku, te da vodi k iscrpljivanju planeta i bioraznolikosti.
Čovjek je, istaknuo je prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, nezamisliv bez svojih veza s prirodom, a možda se baš zato što je bio odvojen od prirode, posebno u razvijenim zemljama, događaju današnji problemi. Jako je važno da svi dionici, a osobito akademska zajednica, stalno i u sudioništvu s drugim ustanovama u odgoju i obrazovanju, bude vrlo aktivna i ona koja će prednjačiti u prostoru u kojem živimo i djelujemo, istaknuo je Faričić.
Znanstvenik, ekolog i aktivist dr. sc. Dražen Šimleša s Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“ predstavio je pojam ekološkog otiska, koji se značajno razlikuje od mnogo poznatijeg “otiska CO2”
– Ekološki otisak je naše najtočnije ogledalo, ako imamo prevelik, znači da smo nekome „ukrali“ resurse. Dok CO2 otisak mjeri koliku svatko od nas ima emisiju, što je isto važan podatak, on je integriran u ekološki otisak, koji je indikator našeg životnog stila. On nije u atmosferi niti se bavi onim što će se događati za 50 godina, već se bavi trenutačnim utjecajem na naš planet i ima više veze s ekonomijom, politikom i društvom, nego ekologijom, rekao je Šimleša.
Znanstvenici svake godine računaju biokapacitet našega planeta, koji pokazuje da Zemlji treba godina i pet mjeseci da se regenerira, što znači da je stalno u zaostatku.
Prof. dr. sc. Neven Voća s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio je o velikoj količini (1,7 milijuna otpada) koji se u Hrvatskoj svake godine stvara. Svatko od nas svake godine baci preko 400 kilograma otpada, a što je velika razina, pogotovo na činjenicu da mnogo njega nastaje izvan većih centara, pa ga se puno ne uspije ni prikupiti. Zadarska županija pritom je s 3 posto među najgorima u odvojenom prikupljanju otpada.
– Puno otpada kojega na ovomu prostoru bacamo je biorazgradivi otpad, odnosno hrana, jer smo poput drugih Mediteranaca gurmani, dok recimo Skandinavci jedu gotovo isključivo polugotovu hranu za mikrovalnu pećnicu i bacaju uglavnom plastiku. Od četiri vrećice hrane koju kupimo u trgovini, jednu ćemo baciti!, upozorio je Voća.
O utjecaju turizma na ekološki otisak izlagao je doc. dr. sc. Hrvoje Grofelnik s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji. Zadarsko područje je turističkom aktivnošću, dovođenjem velikog broja zrakoplova, ali i gradnjom autoceste, dobilo turiste i prihod, ali i generiralo ogroman ekološki otisak i emisiju CO2.
Prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Slaven Zjalić, inače predavač na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, govorio je o boljem korištenju resursa i zamjeni fosilnih gorivima biogorivima, ali i smanjenju upotrebe pesticida.
– Moramo razmišljati o tome kako nešto primjenjujemo i nastojati biti što obazriviji. Najveći sustav recikliranja je priroda sama, za svaku molekulu postoji nešto što će ju razgraditi, pa koristimo našu prirodu i pamet da budemo odgovorniji, poručio je Zjalić.
ZADAR / ŽUPANIJA
ENERGIJA OTOKA / Psihijatrijska bolnica Ugljan s partnerskim općinama Sali i Vir u energetskoj tranziciji otoka Zadarske županije!
Psihijatrijska bolnica Ugljan kao nositelj s projektnim partnerima Općinom Sali i Općinom Vir započela je provedbu projekta Energija otoka: Energetska tranzicija otoka Zadarske županije. Tim povodom u svečanoj dvorani Bolnice održana je početna konferencija projekta.
Svim sudionicima konferencije uvodnim govorom obratio se ravnatelj Psihijatrijske bolnice Ugljan izv.prof.dr.sc. Mladen Mavar ističući važnost ovog, ali i drugih projekata financiranih EU sredstvima.

Nakon ravnatelja Mavara okupljenima su se obratili načelnik Općine Sali Zoran Morović i Načelnik Općine Vir Marino Radović, obojica ističući važnost ovog projekta za razvoj i unaprjeđenje lokalne infrastrukture.
Kako je nositelj projekta zdravstvena ustanova, na konferenciji je direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković istaknuo dobrobiti korištenja dostupnih EU sredstava u sektoru zdravstva u Hrvatskoj.

Po završetku uvodnih obraćanja projekt je predstavila voditeljica projekta Danijela Stipanić Graf.
Projekt sufinancira Europska unija u okviru Integriranog teritorijalnog programa za otoke(ITP) korištenjem Europskog fonda za regionalni razvoj. Usklađen je s Teritorijalnom strategijom Zadarske županije, a sama Strategija u skladu je s Nacionalnim planom razvoja otoka za razdoblje 2021.-2027. Sa svim navedenim strateškim dokumentima usklađen u ožujku ove godine objavljen je Poziv na dostavu projektnog prijedloga u postupku izravne dodjele bespovratnih sredstava. Stoga je Psihijatrijska bolnica Ugljan kao nositelj projektni prijedlog prijavila u partnerstvu s Općinom Sali i Općinom Vir. U listopadu ove godine s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije kao Upravljačkim tijelom i Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje kao Posredničkim tijelom za provedbu operacija sklopili smo Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava ukupne vrijednosti 9.586.793,75 eura. Uz intenzitet potpore od 85% bespovratna sredstva iznose 8.148.774,68 eura. Sredstva prema projektnim partnerima su raspoređena na sljedeći način. Psihijatrijska bolnica Ugljan će za aktivnosti vrijedne 7.433.499,99 eura bespovratno dobiti 6.318.474,99 eura. Općina Sali će za aktivnosti ukupne vrijednosti 1.730.701,91 eura dobiti 1.471.096,62 eura, dok će Općina Vir povući 359.203,07 eura bespovratnih sredstava za aktivnosti vrijedne 422.591,85 eura. CILJ projekta je poticanje energetske tranzicije otoka Ugljana, Dugog otoka i Vira kroz implementaciju mjera energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije te primjenu inovativnih i energetski učinkovitih rješenja u javnom sektoru. Time će se umanjiti problem nedovoljnog korištenja obnovljivih izvora energije te velikih izdataka za podmirenje troškova energenata javnog sektora na otocima. To namjeravamo postići sljedećim aktivnostima. Psihijatrijske bolnice Ugljan će provesti energetsku obnova 3 svoje zgrade, ulagat će u fotonaponsku elektranu, održat će i edukacije o ophođenju s osobama s invaliditetom, a kao nositelj projekta tu su i aktivnosti upravljanja projektom te promidžba i vidljivost.
Općina Sali će provesti energetsku obnova 8 zgrada javne namjene na svom području te će provesti nadogradnju i modernizaciju sustava vodocrpilišta uz upotrebu alternativnih izvora energije u Salima.
Općina Vir će provesti energetsku obnovu zgrade javne namjene Općine Vir te modernizirati javnu rasvjete na području Općine primjenom mjere energetske učinkovitosti.
Sve ove aktivnosti dovest će do sljedećih rezultata i pokazatelja:
Doprinijet će se jednoj strategiji za integrirani teritorijalni razvoj, točnije Teritorijalnoj strategiji Zadarske županije.
Ostvarit će se 4.088,39 m² ploštine korisne površine u ukupno 12 javnih zgrada koje će imati poboljšana energetska svojstva.
Nadalje, bit će ukupno 8.011,36 m² bruto površine stvorenih ili regeneriranih prostora na otocima.
Godišnja potrošnja primarne energije smanjit će se za 1.588,70 MWh godišnje.
11.630 osoba s cijelog otoka Ugljana, Dugog otoka i Otoka Vira imat će pristup novoj ili poboljšanoj socijalnoj infrastrukturi na otocima.
19.761 stanovnika svih otoka Zadarske županije obuhvaćeno je projektima Teritorijalne strategije Zadarske županije.
ZADAR / ŽUPANIJA
28. PROSINCA U KATEDRALI / Nadbiskup Zgrablić poziva na zatvaranje Godine Jubileja u Zadarskoj nadbiskupiji
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić uputio je Poziv na zatvaranje Jubilejske godine župnicima, redovničkim zajednicama i vjernicima laicima u Zadarskoj nadbiskupiji. Poziv nadbiskupa Zgrablića objavljujemo u cijelosti:
Draga braćo svećenici i redovnici, drage sestre redovnice!
U radosti i zahvalnosti Bogu, obraćam vam se povodom zatvaranja Jubilejske godine u Zadarskoj nadbiskupiji.
Svečani obred zatvaranja Jubilejske godine u mjesnoj Crkvi slavit ćemo za vrijeme svete Mise na svetkovinu Svete Obitelji lsusa, Marije i Josipa, u nedjelju, 28. prosinca 2025., s početkom u 18,00 sati, u katedrali sv. Stošije u Zadru. Srdačno vas pozivam na ovo euharistijsko slavlje, zajedno s vjernicima koji su vam povjereni.
Ova Jubilejska godina bila je obilježena mnogim milosnim trenucima, a osobito želimo istaknuti tri zajednička važna događaja koji su je snažno obilježili u našoj Nadbiskupiji:
otvaranje Jubilejske godine, 27. prosinca 2024., u crkvi sv. Šime i katedrali sv. Stošije u Zadru, uz sudjelovanje velikog broja vjernika;
središnju proslavu Jubilejske godine i slavlje „mnogoga dobra“ koje smo proslavili euharistijskim slavljem na Forumu i procesijom oko poluotoka Zadra, na Nedjelju Božjega milosrđa, 27. travnja 2025.;
– hodočašće u Rim, susret sa Svetim Ocem te pohod rimskim bazilikama.
Uz ove događaje, Jubilejska godina bila je obogaćena i brojnim drugim slavljima, susretima i inicijativama na nadbiskupijskoj i župnoj razini, po kojima je Božja milost bila živo prisutna u našim vjerničkom zajednicama. Svjesni smo da su milosti koje smo od Boga primili tijekom ove Svete godine najveće duhovno dobro koje čovjek može primiti, dar koji nadilazi svako Ijudsko nastojanje.
Stoga je zatvaranje Jubilejske godine ujedno i dragocjena prigoda za zajedničku zahvalu Bogu za sva dobročinstva, milosti i oproste kojima nas je Gospodin obasipao tijekom ove Svete godine.
Zbog ovog važnog dogadaja, određujem da se na području Nadbiskupije na dan zatvaranja Jubilejske godine ne održavaju večernje svete mise, nego da se vjernike potakne i pozove da se, zajedno s nama, okupe na euharistijskom slavlju zatvaranja Jubilejske godine u katedrali sv. Stošije u Zadru.
Podsjećam i na upute za zatvaranje Jubilejske godine koje naglašavaju: „Treba paziti da poziv na to slavlje dopre do svih vjernika”. Stoga vas bratski molim da ovu obavijest prenesete župnim zajednicama, koristeći sva raspoloživa sredstva obavješćivanja.
Zahvaljujem vam na vašoj požrtvovnoj svećeničkoj i redovničkoj službi te na svemu što ste, zajedno s vjernicima, učinili da ova Jubilejska godina bude vrijeme obraćenja, nade i duhovne obnove.
Uz srdačan bratski pozdrav i zaziv Božjeg blagoslova,
+ Milan Zgrablić, nadbiskup
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) ODRŽANA BOŽIĆNA UTRKA U BIOGRADU: Nastup mažoretkinja, milenijska fotografija i prekrasno vrijeme obilježili četvrto izdanje
Biograd na Moru, 18. prosinca 2025. – U subotu, 13. prosinca, održana je četvrta Božićna utrka pod organizacijom Atletskog kluba Biograd. Ovogodišnje izdanje utrke uvelike se razlikuje od prošlih budući da je na istu bilo prijavljeno više od 300 natjecatelja, što je značajan skok u odnosu na prošlo izdanje.
Utrku je otvorio Damir Aljinović, direktor Božićne utrke Biograd te zahvalio svima na dolasku. „Četvrtu godinu smo tu i imamo značajan broj prijava. Hvala svim natjecateljima, sponzorima, partnerima, volonterima i roditeljima iz kluba koji su sudjelovali u organizaciji i provedbi “, kazao je direktor i trener. Prije početka samih natjecanja, Biogradske mažoretkinje izvele su svoju točku te su se svi uputili na snimanje milenijske fotografije u obliku biogradskog srca, simbola grada i kluba. Nakon zajedničkog razgibavanja, mladi natjecatelji su zauzeli svoje startne pozicije ovisno o metraži utrke na koju su se prijavili.
Cjelokupno događanje počelo je s najmlađima u 11:00 ujutro, to jest utrkom za djecu do šest godina starosti na 100 metara. Nakon utrke za predškolce redom prema starosti natjecali su se osnovškolci u utrkama na 200 metara, 300 metara, 400 metara i 500 metara. Utrke su trajale sat vremena, nakon čega je zlatne, srebrne i brončane medalje mladim trkačima i trkačicama uručila Nevena Blanuša, prva pobjednica regionalnog showa ‘Survivor’.
Uvjeti za utrku bili su idealni, te su članovi Vespa kluba Zadar na suncem obasjanoj rivisvečano otvorili i predvodili utrke na 1 kilometar, 5 kilometara i memorijalnu utrku „Ten 4 Jole“ na 10 kilometara.
Najbolje tri natjecateljice utrke na 1 kilometar bile su Inge Perić koja je osvojila zlato, Nora Begić koja je osvojila srebro te Dora Bjelogradski broncu. Najbolji muški natjecatelji navedene utrke bili su Juraj Bilaver (zlato), Boško Rušinič (srebro) i Božo Čanić (bronca).
Prvo mjesto utrke na 5 kilometara osvojili su Ivana Židić i Noa Senkić. Drugo mjesto pripalo je trkačici Emi Borovini i natjecatelju Toniju Grguroviću, a treće mjesto osvojili su Petra Batalić i Hrvoje Goreta.
Utrka koja je imala poseban značaj ove godine bila je memorijalna utrka za pokojnog trenera Josipa Tomića, poznatom po nadimku Jole. Najbolje natjecateljice utrke „Ten 4 Jole“ bile su Natalija Gulin, poznata biogradska maratonka, koja je osvojila zlatnu medalju, Tomislava Skoblar koja je osvojila srebro te Ella Nicole Povh koja je osvojila broncu. Najuspješniji i najbrži natjecatelj bio je Dario Špehar, koji je dva kruga oko Biograda otrčao za samo 36 minuta i 37 sekundi. Drugo mjesto pripalo je Miru Jamanu te je treće mjesto osvojio Josip Šaleković.
„Prekrasno je vrijeme i uvjeti za utrku nisu mogli biti bolji. Drago mi je da se ovakva natjecanja događaju u našem gradu i pozivam naše sugrađane da se što više uključe u bodrenje trkača“, istaknula je Natalija Gulin, najbolja natjecateljica memorijalne utrke „Ten 4 Jole“ koja je istrčala maratone diljem svijeta, a trenutno se priprema za utrku u Cape Townu na kojoj će predstavljati Hrvatsku.
Tradicija se nastavlja te je iduća Božićna utrka zakazana za 12. prosinca iduće godine. Više informacija o Atletskom klubu Biograd i nadolazećim aktivnostima nalaze se na društvenim mrežama – službenim Instagram i Facebook profilima kluba.







