Connect with us

Svijet

Trgovački lanci u nekoliko europskih zemalja uveli ograničenja na kupnju ulja

Objavljeno

-

Ruska invazija na Ukrajinu pridonijela je i velikom rastu cijena hrane. Te dvije zemlje su među vodećim svjetskim izvoznicama pšenice i suncokretovog ulja. Trgovački lanci u nekoliko europskih zemalja zbog straha od nestašice suncokretovog ulja uveli su ograničenja.

Ukrajinska sela su razorena. Traktore na cestama i njivama zamijenili su ruski tenkovi. Upitna je žetva suncokreta. Ukrajina i Rusija zajedno proizvode čak 75 posto suncokretovog ulja u cijelom svijetu. Dva od pet velikih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj umiruju i uvjeravaju kako nestašice i ograničenja prodaje suncokretovog ulja u Hrvatskoj neće biti, piše Dnevnik.hr.

Ipak zbog straha od nestašice i moguće panične kupovine, neki trgovački lanci u Španjolskoj, Grčkoj, Turskoj, Belgiji i Velikoj Britaniji uveli su ograničenja u prodaji.

“Mislim da ljudi grabe suncokretovo ulje zbog straha da te vrste ulja neće doći do Španjolske. To mi se čini sličnim strahu tijekom covida oko toaletnog papira, a sad s uljem, to je slično”, uvjerena je Mayca Martinez iz Španjolske.

Pandemija je pokrenula i globalni rast cijena suncokretovog ulja. Rat u Ukrajini samo je pojačao taj trend. Mnogi su alternativu vidjeli u palminom ulju. No Indonezija, u kojoj se proizvode čak 60 posto ukupne svjetske proizvodnje palminog ulja, krajem prošlog mjeseca zabranila je izvoz, potvrdio je predsjednik Joko Widodo.

Na taj je način želio zaštititi siromašne građane od divljanja cijena palminog ulja. Ali stručnjaci upozoravaju da bi se to moglo osvetiti kroz rast cijena niza drugih proizvoda diljem svijeta, a koje Indonezija uvozi. Procjenjuje se da se palmino ulje može naći u gotovo pola proizvoda na policama trgovina, od prehrambenih proizvoda do kozmetike.

A zbog rata u Ukrajini, cijene ne samo ulja, već hrane općenito, drastično rastu. Prema podacima UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu, u ožujku ove godine, bile su najviše u povijesti i čak za trećinu više nego u ožujku 2021.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

WHO ‘rebrandirao’ majmunske boginje, dali im novo ime

Objavljeno

-

By

Svjetska zdravstvena organizacija u ponedjeljak je izvijestila da će početi koristiti novi izraz ‘mpox’ kao sinonim za majmunske boginje te je i ostale pozvala da slijede primjer nakon pritužbi po kojima je aktualni naziv bolesti rasistički i stigmatizirajući.

“Oba naziva istodobno će se koristiti u razdoblju od godinu dana, a izraz ‘majmunske boginje’ postupno će se izbacivati iz upotrebe”, objavio je WHO.

Organizacija je početkom godine pokrenula javne konzultacije s ciljem pronalaska novog naziva za bolest.

Jedan od popularnijih prijedloga bio je naziv ‘mpox’ ili ‘Mpox’, koji je predložila organizacija za zdravlje muškaraca RÉZO.

Njezin ravnatelj svojedobno je kazao da je uklanjanje slika majmuna pridonijelo da ljudi ozbiljno shvate hitnu zdravstvenu situaciju.

Bilo je i apsurdnih naziva poput ‘Poxy McPoxface’ koji je aludirao na Boaty McBoatface, naziv koji je zamalo nadjenut britanskome brodu za polarna istraživanja nakon javnog glasanja.

Majmunske boginje otkrivene su 1958. i nazvane su po prvim životinjama – majmunima, kod kojih su se pojavili simptomi. Do ove godine su se uglavnom širile u grupi zemalja zapadne i središnje Afrike.

No od početka godine, po podacima WHO-a 110 zemalja u svijetu prijavilo je oko 80.000 potvrđenih slučajeva bolesti i 55 smrtnih slučajeva.,

 
Nastavi čitati

Svijet

Zbog poskupljenja hrane na Mediteranu bi mogli izbiti nemiri

Objavljeno

-

By

Izvor: Pexels / Photo by Markus Spiske

Nastavi li se poskupljenje hrane i energenata mogli bi izbiti nemiri na jugu i istoku Mediterana gdje je prije deset godina erumpirala serija političkih ustanaka poznatih kao „Arapsko proljeće“, upozorio je čelnik Unije za Mediteran.

„Problem je vrlo ozbiljan. Zemlje južnog i istočnog Mediterana su uvoznici osnovnih prehrambenih namirnica, posebno žitarica. Neke su 90 postotno ovisne o njihovom uvozu“, rekao je Nasser Kamel, glavni tajnik Unije za Mediteran, u razgovoru za Hinu.

Pad isporuka žitarica iz sukobljenih Ukrajine i Rusije, vodećih svjetskih izvoznika, lansirao je cijene hrane u zemljama poput Maroka, Alžira, Tunisa, Libije, Egipta i Libanona.

„Porast cijena je bio ogroman. No nakon dogovora o slobodnom prolazu brodova s ukrajinskim žitom kroz Crno more cijena se vratila na prihvatljivu razinu“, kaže Kamel u sjedištu Unije za Mediteran u Barceloni.

Ta organizacija s 43 zemlje u četvrtak je održala forum u čijem je zaključku navela da je prekid isporuka hrane pogoršao već tešku socijalno-gospodarsku situaciju uzrokovanu pandemijom koronavirusa.

“Da, postoji rizik od političkih nemira. Vidimo uostalom i u zapadnoj Europi, doduše bez nasilja, ogorčenje građana što utječe i na rezultate izbora”, napominje Kamel.

Egipat uvozi 50 posto hrane a s obzirom na 107 milijuna stanovnika najveći je svjetski uvoznik žitarica, kaže diplomat Kamel, rođen u toj zemlji na sjeveru Afrike.

U Tunisu, zemlji od kuda je 2011. krenulo „Arapsko proljeće“, građani se suočavaju s nestašicama mlijeka, šećera, maslaca i brašna. Posebno je teško naći mlijeko za bebe.

„Svaki mjesec nešto novo nedostaje pa su ljudi nezadovoljni“, kaže Raouia Kheder, novinarka tuniskog radija RTCI.

„Cijene i nezaposlenost rastu a predsjednik, koji još uživa veliku potporu, nije objasnio kako riješiti situaciju pa se ljudi osjećaju nesigurno“, dodaje.

U Tunisu se 17. prosinca održavaju parlamentarni izbori, a opozicija organizira manje prosvjede nastojeći izvući ljude na ulicu.

„Moglo bi se dogoditi nešto veliko prije izbora“, kaže Kheder.

Hrana kao oružje

U posebnu pažnju pridaje svom južnom susjedstvu pa je paralelno sa 7. ministarskim sastankom Unije za Mediteran u Barceloni održan 3. sastanak ministara vanjskih poslova u formatu EU-Južno susjedstvo.

Raspravu su obilježile teme prevladavanja prehrambene i energetske nesigurnosti“, kaže Nives Malenica, hrvatska veleposlanica u Madridu koja je sudjelovala na sastanku.

Ukazala je na moguće korištenje hrvatskih luka i brodova u opskrbi žitom i umjetnim gnojivom država s najvećom oskudicom, osobito u Africi. U Barceloni je istaknula i „važnost jačanja strateške autonomije u energetskom i prehrambenom sektoru“.

Politolog Anđelko Milardović, voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije (IEGS), kaže da se hrana i energenti koriste kao oružje u trenutnom geopolitičkom ratu.

„Bude li trgovina hranom blokirana to će potaknuti migracije prema Europi. Istovremeno bi uništenje energetskih postrojenja u Ukrajini moglo potaknuti tamošnje ljude da odu na toplije mjesto, u EU“, objašnjava Milardović.

Premijeri devet europskih mediteranskih zemalja okupljenih u klub MED 9 sastat će se 9. prosinca u španjolskom gradu Alicanteu gdje će razgovarati o poskupljenju hrane i migraciji morem prema EU-u. Ondje bi trebao biti i hrvatski premijer Andrej Plenković.

„Hrvatska bi trebala prihvatiti ovaj tip iskustva te smanjiti ovisnost o uvozu hrane. Vlada treba napraviti preokret u svojoj poljoprivrednoj politici“, kaže Milardović koji će u svibnju u Šibeniku organizirati 3. Mediteranski poljoprivredni forum (AGROMED).

Klimatske promjene prijetnja Mediteranu

„To bi bila politika nacionalne sigurnosti. Ovo sada je politika nacionalne nesigurnosti. Imaš potencijale, a ne stavljaš ih u funkciju“, dodaje.

Smatra da je u Hrvatskoj uvoznički poljoprivredni lobi jači od ministarstva poljoprivrede, no da se dio stanovnika suočen s poskupljenjima okrenuo vlastitim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG).

U Uniji za Mediteran kažu da bi klimatske promjena mogle podići razinu mora, a ono nanijeti sol na dosad plodna kopnena zemljišta, čime bi se i europske zemlje mogle suočiti s prehrambenim poteškoćama.

„Zemlje sjevernog Mediterana bi trebale više i ravnomjernije proizvoditi hranu kako na tržištu ne bi dolazilo do kriza, a koje posljedično ugrožavaju sigurnost opskrbe hranom na jugu Mediterana“, kaže Kamel.

U ponedjeljak, 28. studenog, obilježava se Dan Mediterana. Na taj datum je 1995. godine u Barceloni dogovorena suradnja sjevera i juga Mediterana.

„Kada je riječ o energiji Jug je ekstremno bogat suncem i vjetrom pa bi mogao opskrbljivati energijom čitavu Europu bude li se ulagalo u tehnologiju. No kada je riječ o poljoprivredi situacija je kompliciranija“, dodaje čelnik Unije za Mediteran.

Kako bi jug Mediterana prestao biti ovisan o uvozu mora riješiti problem nedostatka vode i inovacija. Mora pronaći usjeve koji mogu opstati s manje vode i oduprijeti se ekstremnim uvjetima zbog klimatskih promjena.

„To je moguće. Neke studije ukazuju na optimistične rezultate, ali su potrebna veća ulaganja“, zaključuje Kamel.

 
Nastavi čitati

Svijet

Nova studija: Ažurirana cjepiva protiv covida nude bolju zaštitu

Objavljeno

-

By

Ažurirana cjepiva protiv covida-19 nude povećanu zaštitu od novih varijanti kod ljudi koji su prethodno primili do četiri doze starijeg cjepiva, pokazala je studija provedana u Sjedinjenim Državama.

Studijom je bilo obuhvaćeno više od 360.000 ljudi a objavljena je u Tjednom izvješću o morbiditetu i mortalitetu (MMWR), tjednom epidemiološkom pregledu koji objavljuju američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Studija nudi prvi dokaz da nova cjepiva Pfizer-BioNTecha i Moderne pružaju bolju zaštitu u usporedbi s originalnim cjepivima.

Od njihova uvođenja u rujnu, boosteri koji sadrže originalnu i omikron BA.4/5 varijantu koronavirusa pružili su veću korist mlađim odraslim osobama u dobi od 18 do 49 godina od onih u starijoj dobnoj skupini.

Kada su davani u razmaku od osam ili više mjeseci, relativna učinkovitost novih boostera u usporedbi s originalnim cjepivima bila je 56 posto kod osoba u dobi od 18 do 49 godina, 48 posto kod onih u dobi od 50 do 64 godine i 43 posto kod ljudi u dobi od 65 godina i starijih, pokazalo je istraživanje.

Varijacije u učinkovitosti bile su manje, u rasponu od 28 do 31 posto, kada je docjepljivanje bilo u razmaku od 2-3 mjeseca.

Autori studije, međutim, upozoravaju da se sudionici možda nisu sjećali svog statusa cijepljenja, prethodne povijesti infekcija i bolesti, te da je slabo prihvaćanje dvovalentnih boostera moglo utjecati na rezultate.

Do sada je ubrizgano oko 35 milijuna ažuriranih cjepiva diljem SAD-a, što zanči da ih je primilo oko 10 posto ukupne populacije, prema vladinim podacima.

Autori su upozorili da se dominantne varijante stalno mijenjaju.

U samo posljednja dva mjeseca podvarijante BQ.1 i BQ.1.1 postale su dominantne u Sjedinjenim Državama, a cjepiva su ažurirana na temelju prethodno dominantne BA.5 podvarijante omikrona.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu