Hrvatska
Jandroković o cijeni energenata: “Vlada će stati iza svojih građana”
Ovaj model očito više nije atraktivan kao što je bio. I mene je iznenadila mlakost nastupa i pitanja koja su došla iz oporbenih redova. Iako su najavljivali tvrdi politički obračun, čini se da je on izostao. Pitanja koja su dolazila od strane oporbe uglavnom su bila bazirana napisima iz medija, oni to prihvate nešto što je istina, što poluistina ili nije istina, pa onda iz toga pokušavaju izvući neke političke poruke i pitanja. Nije tu bilo puno atraktivnoga, mislim da su predsjednik Vlade i ministri kvalitetno odgovorili na pitanja, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u Dnevniku HTV-a komentirajući aktualno prijepodne.
Danas se sastaje saborska oporba kako bi se dogovorili oko opoziva ministra Horvata. Upitan kako vladajuća većina misli braniti Horvata, šef Sabora je odgovorio:
– Svi smo svjesni da proces obnove treba biti brži, efikasniji, od toga ne treba bježati jer jednostavno okolnosti su bile takve da su neke stvari usporile. Imali smo nažalost ne samo jedan potres, nego se vrlo brzo dogodio i drugi koji je ponovno pogodio dio Zagreba i onu štetu koja je postojala učinio još većom, Banovina je stradala, susjedne županije su stradale, radi se o nečemu s čim se Hrvatska do sada nije susrela. Sve se to događa u uvjetima COVID-a 19 i došlo je do određenih zastoja koji su u prvoj fazi bili detektirani, povezani sa sporim procesom javne nabave, s pitanjem vlasništva. Otklonili smo te pravne zapreke novim zakonom, a sada očekujemo da će Vlada i Stožer i sva tijela koja su uključena u proces obnove brže i efikasnije djelovati.
No što se konkretno od ministra Horvata očekuje da napravi u kratkom roku, kako može ubrzati obnovu?
– Do sada je obnovljeno više od 1100 objekata koji su imali manju štetu i više od 6000 ljudi se vratilo svojim kućama. Problem su nam ljudi koji su i dalje u kontejnerima. Konstrukcijska obnova je jedan ogroman zahvat. Ja ne bih bacao koplje u trnje kao što već sada čini oporba. Oni su se uhvatili za jednu informaciju koja je došla iz Europske komisije, žele na tome politički poentirati, ali imamo još mjesece ispred sebe i treba učiniti sve da iskoristimo sav novac i da se ljudi koji su u kontejnerima što prije adekvatno smjeste, poručio je Jandroković.
Do sredine lipnja bi trebali iskoristiti tih 5 milijardi, ustvrdio je voditelj Nađvinski, dodajući da smo do sada iskoristili nešto manje od 3 posto. Je li to moguće?
– Logično jer ovo je prva faza, trebalo je pripremiti projekte, pripremiti teren. Raspisani su natječaji za izgradnju kuća, višestambenih objekata, paralelno idu državni i javni objekti. Vjerujem da će se napraviti više nego što se u ovom trenutku čini. Trebat će u dijalogu s Komisijom tumačiti razloge zašto su neke stvari išle sporije nego što smo htjeli, rekao je.
O poskupljenjima
Mnogi građani već trpe poskupljenje hrane, goriva, slijedi poskupljenje plina i struje. Jandroković je rekao kako se radi o fenomenima koji nisu isključivo Hrvatski, već su velikim dijelom izazvani vanjskim faktorima.
– Treba to staviti u neki kontekst, a to je nažalost pandemija koja nije pogodila samo Hrvatsku nego i cijeli svijet i došlo je do zastoja u gospodarskom rastu i razvoju ne samo Hrvatske, nego i Europe i cijeloga svijeta. Cijene energenata su strelovito krenule prema gore i Vlada priprema pakete kojima će zaštititi posebno one koji su najranjiviji i imaju najmanja primanja. Kad su u pitanju energenti, razmatra se nekoliko smjerova u kojima će Vlada djelovati – kroz poreznu politiku, kroz PDV na struju i plin, kroz socijalne naknade koje i sada postoje, trebat će ih vjerojatno proširiti na veći broj ljudi, a možda i povećati iznose. Očekujemo i od kompanija koje su u državnom vlasništvu, prvenstveno mislim na HEP, da će naći načina kako izaći u susret građanima.
– Uz gospodarski rast koji imamo, nadam se ponovno izvrsnu turističku sezonu, europski novac koji dobivamo, čitav niz infrastrukturnih projekata kao što je npr. Pelješki most, plus Vladine mjere kojima će se braniti socijalni status naših građana, vjerujem da ćemo prevladati tu izazovnu godinu.
O rezultatima popisa stanovništva
Predsjednik Sabora osvrnuo se i na rezultate popisa stanovništva koji pokazuju da nas je 400 tisuća manje nego prije 10 godina.
– Vidite da i druge zemlje gube stanovništvo. Iznimka su one zemlje koje imaju veliku imigraciju i na taj način kompenziraju slabiji prirodni prirast, što je veći broj umrlih u odnosu na rođene. To se i nama događa. Jedan dio naših ljudi otišao je u inozemstvo nakon ulaska u EU tražeći očito tamo mogućnost veće zarade. Nadam se da će uz dobar gospodarski rast i stvaranje uvjeta jedan dio tih ljudi ipak se vratiti u Hrvatsku.
– U ovoj godini dići ćemo rodiljne naknade s 5400 otprilike u drugih šest mjeseci ići ćemo na 7500 kuna. Znate što to znači za mlade bračne parove, da mogu imati sigurnost da će prvih šest mjeseci dobivat iznos koji su imali, a drugi dio 7500 kuna. Imamo i mjere za povratnike gdje otvarajući vlastiti biznis mogu doći do 200.000 nepovratnih sredstava. Kad ne radite ništa, kritizira se. Kad radite nešto, kritizira se. Mi smo društvo u kojem je najlakše kritizirati, ali Vlada radi određene korake jer interes je hrvatski da imamo svoju državu u kojoj u najvećoj mjeri žive Hrvati i želimo da se velik broj ljudi vrati, poručio je.
Upitan za premijerovu tezu o demontaži državnih institucija, Jandroković je rekao kako je njegov dojam “da je predsjednik Vlade bacio ješku” te da su prvi reagirali oni koji su se vjerojatno u tome prepoznali.
– Čini mi se da je iza svega poruka da mi imamo neke strateške ciljeve koje želimo ostvariti – ulazak u Schengen i eurozonu, zbog krize izazvane pandemijom moramo voditi računa o zdravlju i životu naših građana. Vidite da su politički udari vrlo snažni kad su u pitanju ostvarenja tih velikih političkih ciljeva. Svaki put kada činimo određene iskorake koji mijenjaju vanjskopolitičku poziciju Hrvatske, onda se to malo zatrese na unutarnjem i vanjskopolitičkom planu, mislim da je predsjednik išao u tom smjeru, poručio je Jandroković.
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.
Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.
Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
ZIMSKA BAJKA / Božićna čarolija u Cerovačkim špiljama!
ADVENT U KAZALIŠTU / U utorak u HNK Zadar hit komedija “Infišacije”
(FOTO) TRADICIONALNO / Barkajoli kod gradonačelnika Erlića
“MAJČINA RIJEČ” / U ponedjeljak predstavljanje knjige fra Andrije Bilokapića
ZAŠTITNIK DJECE, POMORACA, PUTNIKA… / Sutra je blagdan sv. Nikole. Svečano u katedrali, te u Crnom i Kistanjama
FOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
MJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
FOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
VUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…
(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…
PJESMA KOJA SPAJA DVA GLAZBENA SVIJETA / Željko Samardžić & Duško Lokin donose novu pjesmu “Maestral”
VIDEO / Leo Rados objavljuje svoj prvi božićni singl “Božić je vrijeme od ljubavi”
(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…
VIDEO / Otkriveno potopljeno neolitičko nalazište kod Neviđana
VIDEO / Zadarski bend Kriptidi predstavlja novi videospot za pjesmu „Lobotomija“!
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…