Hrvatska

Jandroković o cijeni energenata: “Vlada će stati iza svojih građana”

Objavljeno

2 godine prije

20. siječnja 2022.

hrt.hr

foto: HRT

Ovaj model očito više nije atraktivan kao što je bio. I mene je iznenadila mlakost nastupa i pitanja koja su došla iz oporbenih redova. Iako su najavljivali tvrdi politički obračun, čini se da je on izostao. Pitanja koja su dolazila od strane oporbe uglavnom su bila bazirana napisima iz medija, oni to prihvate nešto što je istina, što poluistina ili nije istina, pa onda iz toga pokušavaju izvući neke političke poruke i pitanja. Nije tu bilo puno atraktivnoga, mislim da su predsjednik Vlade i ministri kvalitetno odgovorili na pitanja, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u Dnevniku HTV-a komentirajući aktualno prijepodne.

Danas se sastaje saborska oporba kako bi se dogovorili oko opoziva ministra Horvata. Upitan kako vladajuća većina misli braniti Horvata, šef Sabora je odgovorio:

– Svi smo svjesni da proces obnove treba biti brži, efikasniji, od toga ne treba bježati jer jednostavno okolnosti su bile takve da su neke stvari usporile. Imali smo nažalost ne samo jedan potres, nego se vrlo brzo dogodio i drugi koji je ponovno pogodio dio Zagreba i onu štetu koja je postojala učinio još većom, Banovina je stradala, susjedne županije su stradale, radi se o nečemu s čim se Hrvatska do sada nije susrela. Sve se to događa u uvjetima COVID-a 19 i došlo je do određenih zastoja koji su u prvoj fazi bili detektirani, povezani sa sporim procesom javne nabave, s pitanjem vlasništva. Otklonili smo te pravne zapreke novim zakonom, a sada očekujemo da će Vlada i Stožer i sva tijela koja su uključena u proces obnove brže i efikasnije djelovati.

No što se konkretno od ministra Horvata očekuje da napravi u kratkom roku, kako može ubrzati obnovu?

– Do sada je obnovljeno više od 1100 objekata koji su imali manju štetu i više od 6000 ljudi se vratilo svojim kućama. Problem su nam ljudi koji su i dalje u kontejnerima. Konstrukcijska obnova je jedan ogroman zahvat. Ja ne bih bacao koplje u trnje kao što već sada čini oporba. Oni su se uhvatili za jednu informaciju koja je došla iz Europske komisije, žele na tome politički poentirati, ali imamo još mjesece ispred sebe i treba učiniti sve da iskoristimo sav novac i da se ljudi koji su u kontejnerima što prije adekvatno smjeste, poručio je Jandroković.

Do sredine lipnja bi trebali iskoristiti tih 5 milijardi, ustvrdio je voditelj Nađvinski, dodajući da smo do sada iskoristili nešto manje od 3 posto. Je li to moguće?

– Logično jer ovo je prva faza, trebalo je pripremiti projekte, pripremiti teren. Raspisani su natječaji za izgradnju kuća, višestambenih objekata, paralelno idu državni i javni objekti. Vjerujem da će se napraviti više nego što se u ovom trenutku čini. Trebat će u dijalogu s Komisijom tumačiti razloge zašto su neke stvari išle sporije nego što smo htjeli, rekao je.

O poskupljenjima

Mnogi građani već trpe poskupljenje hrane, goriva, slijedi poskupljenje plina i struje. Jandroković je rekao kako se radi o fenomenima koji nisu isključivo Hrvatski, već su velikim dijelom izazvani vanjskim faktorima.

– Treba to staviti u neki kontekst, a to je nažalost pandemija koja nije pogodila samo Hrvatsku nego i cijeli svijet i došlo je do zastoja u gospodarskom rastu i razvoju ne samo Hrvatske, nego i Europe i cijeloga svijeta. Cijene energenata su strelovito krenule prema gore i Vlada priprema pakete kojima će zaštititi posebno one koji su najranjiviji i imaju najmanja primanja. Kad su u pitanju energenti, razmatra se nekoliko smjerova u kojima će Vlada djelovati – kroz poreznu politiku, kroz PDV na struju i plin, kroz socijalne naknade koje i sada postoje, trebat će ih vjerojatno proširiti na veći broj ljudi, a možda i povećati iznose. Očekujemo i od kompanija koje su u državnom vlasništvu, prvenstveno mislim na HEP, da će naći načina kako izaći u susret građanima.

– Uz gospodarski rast koji imamo, nadam se ponovno izvrsnu turističku sezonu, europski novac koji dobivamo, čitav niz infrastrukturnih projekata kao što je npr. Pelješki most, plus Vladine mjere kojima će se braniti socijalni status naših građana, vjerujem da ćemo prevladati tu izazovnu godinu.

O rezultatima popisa stanovništva

Predsjednik Sabora osvrnuo se i na rezultate popisa stanovništva koji pokazuju da nas je 400 tisuća manje nego prije 10 godina.

– Vidite da i druge zemlje gube stanovništvo. Iznimka su one zemlje koje imaju veliku imigraciju i na taj način kompenziraju slabiji prirodni prirast, što je veći broj umrlih u odnosu na rođene. To se i nama događa. Jedan dio naših ljudi otišao je u inozemstvo nakon ulaska u EU tražeći očito tamo mogućnost veće zarade. Nadam se da će uz dobar gospodarski rast i stvaranje uvjeta jedan dio tih ljudi ipak se vratiti u Hrvatsku.

– U ovoj godini dići ćemo rodiljne naknade s 5400 otprilike u drugih šest mjeseci ići ćemo na 7500 kuna. Znate što to znači za mlade bračne parove, da mogu imati sigurnost da će prvih šest mjeseci dobivat iznos koji su imali, a drugi dio 7500 kuna. Imamo i mjere za povratnike gdje otvarajući vlastiti biznis mogu doći do 200.000 nepovratnih sredstava. Kad ne radite ništa, kritizira se. Kad radite nešto, kritizira se. Mi smo društvo u kojem je najlakše kritizirati, ali Vlada radi određene korake jer interes je hrvatski da imamo svoju državu u kojoj u najvećoj mjeri žive Hrvati i želimo da se velik broj ljudi vrati, poručio je.

Upitan za premijerovu tezu o demontaži državnih institucija, Jandroković je rekao kako je njegov dojam “da je predsjednik Vlade bacio ješku” te da su prvi reagirali oni koji su se vjerojatno u tome prepoznali.

– Čini mi se da je iza svega poruka da mi imamo neke strateške ciljeve koje želimo ostvariti – ulazak u Schengen i eurozonu, zbog krize izazvane pandemijom moramo voditi računa o zdravlju i životu naših građana. Vidite da su politički udari vrlo snažni kad su u pitanju ostvarenja tih velikih političkih ciljeva. Svaki put kada činimo određene iskorake koji mijenjaju vanjskopolitičku poziciju Hrvatske, onda se to malo zatrese na unutarnjem i vanjskopolitičkom planu, mislim da je predsjednik išao u tom smjeru, poručio je Jandroković.

Povezane teme :Featured gordan jandrokovic

Up Next

KORONAVIRUS: U posljednja 24 sata 11.343 pozitivnih na PCR testu

Ne propustite

Plenković: Dogodine u ovo doba svi ćemo plaćati u eurima

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

Hrvatska

VEĆI NEGO PRIJE PET GODINA / Eurobarometar: Raste interes Hrvata za europske izbore

Objavljeno

19 sati prije

18. travnja 2024.

hrt.hr

Interes Hrvata za predstojeće europske izbore značajno je veći nego prije pet godina, pokazuju u srijedu rezultati posljednjeg Eurobarometra prije izbora novog saziva Europskog parlamenta.

Najnoviji Eurobarometar pokazao je da u Hrvatskoj raste interes za europske izbore na kojima će Hrvati birati 12 zastupnika u Europski parlament.

Njih 61 posto reklo je da ih zanimaju europski izbori, što je četiri postotna boda više u odnosu na jesensko istraživanje te čak 24 postotna boda više u odnosu na istraživanje uoči europskih izbora 2019. godine.

Interes za europske izbore rastao je u gotovo svim članicama Unije, a najviše u Hrvatskoj. Slijede je Češka, Litva, Finska i Španjolska.

– Hrvatska bilježi najveći porast interesa građana za europske izbore u odnosu na 2019. godinu te smo, sa 61 posto zainteresiranih, iznad EU prosjeka. Četiri od pet hrvatskih građana smatra da naša zemlja ima koristi od EU članstva te dvije trećine građana osjeti da EU utječe na njihovu svakodnevicu, rekla je Hini v.d. voditeljice Ureda EP-a u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak.

Njih 57 posto istaknulo je kako bi vjerojatno dali svoj glas da se izbori održavaju idući tjedan, što je porast od četiri postotna boda u odnosu na prošlo istraživanje te 15 postotnih bodova više nego u istom razdoblju prije pet godina.

Na razini EU-a je 60 posto građana zainteresirano za izbore koji će se održati od 6. do 9. lipnja i na kojima će se birati ukupno 720 zastupnika, dok je 71 posto ispitanika navelo da će vjerojatno izaći na izbore, također više u odnosu na ranija istraživanja.

Osam od 10 Europljana, 81 posto, smatra da je izlazak na europske izbore još važniji u aktualnim međunarodnim okolnostima, a u Hrvatskoj se s time slaže 79 posto ispitanika.

– Uz ove ohrabrujuće uzlazne trendove, velika većina hrvatskih građana slaže se da je izlazak na birališta još važniji u aktualnom međunarodnom kontekstu. Uzastopne krize posljednjih godina te europski odgovor na njih ojačali su ulogu EU-a u očima građana. Stoga vjerujem da će i odaziv birača 9. lipnja biti veći nego 2019., kada je izlaznost u Hrvatskoj bila 29,85 posto, dodala je Ljubić Kutnjak.

No stvarni odaziv obično je manji od iskazivanja namjere u anketama.

Hrvatska je na zadnjim izborima 2019. imala jedan od najslabijih odaziva, a slabiji je bio samo u Češkoj, Slovačkoj i Sloveniji. Istodobno, na razini EU-a 2019. dogodio se preokret trenda u pogledu odaziva na izbore.

Na izbore je izašlo 50,82 posto birača, dok je na prethodnim izborima 2014. izlaznost bila samo 42 posto.

Jačanje gospodarstva u fokusu Hrvata

Zakonski rok za predaju lista za Europski parlament je u utorak, 23. travnja u ponoć. Ubrzo nakon toga krenut će službena izborna kampanja i trajat će do petka, 7. lipnja u ponoć.

Hrvatski građani očekuju da će u kampanji za europske izbore dominirati rasprave o jačanju gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta (46 posto) te borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti (45 posto).

Malo preko polovice, 52 posto, anketiranih u Hrvatskoj kaže da im se životni standard u proteklih pet godina nije promijenio, 41 posto kaže da se smanjio, a sedam posto da je porastao.

Prosječno u EU-u, 45 posto kaže da im je životni standard smanjen, 49 posto da je ostao isti, a šest posto da je porastao.

Za sljedećih pet godina, 30 posto ispitanih u Hrvatskoj smatra da će im se životni standard smanjiti, 52 posto da će ostati isti, a da će se povećati 16 posto.

U EU su nešto pesimističniji, 32 posto ih misli da će se smanjiti, 49 posto da će ostati isti i 15 posto da će rasti.

U posljednjih 12 mjeseci, više od polovice Hrvata, 54 posto, što je sedam posto više u odnosu na zadnje istraživanje iz rujna i listopada prošle godine, nije imalo skoro nikad problema s plaćanjem računa, u EU-u je takvih prosječno 63 posto. Povremeno je imalo s tim problema 39 posto anketiranih u Hrvatskoj, pet posto manje nego u jesen prošle godine, a u EU-u 29 posto, jedan posto više.

Nešto manje od trećine, 30 posto Hrvata smatra da stvari u zemlji idu u dobrom smjeru, dok je prosjek u EU 27 posto. Da stvari idu u krivom smjeru u njihovoj zemlji smatra 60 posto anketiranih u Hrvatskoj, a isti postotak je i na razini prosjeka u EU-u.

Više Hrvata misli da stvari u Europskoj uniji idu u dobrom smjeru (46 posto), nego u krivom smjeru (41 posto).

Većina Hrvata, 83 posto, smatra da je Hrvatska imala koristi od članstva u EU-u, a 14 posto da nije. U Europskoj uniji prosječno 71 posto njih smatra da je njihova zemlja imala koristi, a 23 posto da nije.

Hrvati su optimističniji u pogledu budućnosti EU-a od europskog prosjeka, 71 posto u odnosu na 61 posto.

Potpuno pozitivnu sliku o EU-u ima 53 posto Hrvata, dva posto više nego u jesen prošle godine, a 13 posto negativnu. U EU-u 47 posto ima pozitivnu, a 17 posto negativnu sliku.

Za jačanje uloge EU-a u svijetu, Hrvati, njih 38 posto, na prvo mjesto stavljaju pitanje energije, energetske neovisnosti, izvora i infrastrukture, a na drugom mjestu, s 33 posto, hranu, poljoprivredu, konkurentnost i gospodarstvo. Na razini EU-a, na prvom su mjestu, s 37 posto, sigurnost i obrana.

Pitanje zajedničke obrane i sigurnosti aktualiziralo se zbog ruske agresije na Ukrajinu. To bi moglo biti jedno od prioritetnih pitanja u kampanji u čak devet država članica, a najviše u Danskoj (56 posto), Finskoj (55 posto) te Litvi (53 posto).

Funkcioniranjem demokracije u zemlji potpuno je zadovoljno 39 posto Hrvata, a potpuno nezadovoljnih je 60 posto.

I u Hrvatskoj i EU-u 60 posto anketiranih kaže da prati zbivanja u Uniji bez obzira na izbore.

Negativan stav prema Rusiji

U pogledu odnosa prema velikim, trećim zemljama, najpozitivnije je stajalište prema Sjedinjenim Državama, u Hrvatskoj 50 posto potpuno pozitivno i 45 potpuno negativno. U EU-u 48 pozitivno, a 47 negativno.

Najslabije stoji Rusija, samo 16 posto u Hrvatskoj i 12 posto u EU ima pozitivno mišljenje, a negativno 78 posto u Hrvatskoj i 83 posto u EU-u.

Kina stoji nešto bolje, 38 posto u Hrvatskoj je pozitivno, a 54 negativno. Na razini EU-a 24 posto ih ima pozitivno stajalište, a 68 posto negativno.

U pogledu Turske, pozitivno stajalište u Hrvatskoj ima njih 45 posto (u EU-u 26 posto), a negativno 48 posto (u EU 63 posto).

Pozitivna ocjena EP-u na kraju saziva

Eurozastupnici će se idući tjedan okupiti u Strasbourgu na posljednjoj plenarnoj sjednici u ovom sazivu, a svoj rad privode kraju uz uglavnom pozitivnu ocjenu građana EU-a.

U Hrvatskoj čak 64 posto ispitanika smatra da Europski parlament treba imati važniju ulogu, 27 posto manje važnu, a sedam posto ne želi nikakve promjene.

Na razini 27 članica, njih 56 posto smatra da bi EP trebao imati važniju ulogu. S tim se ne slaže 28 posto, a njih 10 posto zadržalo bi postojeće ovlasti.

Proljetno istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta provela je agencija Verian između 7. veljače i 3. ožujka 2024. u svih 27 članica EU-a.

Istraživanje je provedeno uživo, a intervjui na daljinu (CAVI) dodatno su korišteni u Češkoj, Danskoj, Finskoj i Malti.

Obavljeno je ukupno 26.411 intervjua. Rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji.

Nastavi čitati

Hrvatska

Pogledajte kako su glasali Zagreb, Split, Osijek, Slavonski Brod, Rijeka…

Objavljeno

21 sat prije

18. travnja 2024.

Neslužbeni rezultati DIP-a nakon obrađenih gotovo svih biračkih mjesta, prema medijskim izračunima, pokazuju da HDZ uvjerljivo pobjeđuje na parlamentarnim izborima i osvaja 61 mandat, a Rijeke pravde okupljene oko SDP-a dobivaju 42 mandata.

Domovinski pokret je treći s osvojenih 14 mandata, Most dobiva 11, a Možemo! 10 mandata.

Po dva mandata osvajaju IDS i Nezavisna platforma Sjever te jedan koalicija Fokus-Republika.

A kako su glasovi pojedini gradovi u Hrvatskoj pogledajte u nastavku: