Connect with us

Hrvatska

Jandroković: “Sebično je promišljati o vlastitoj slobodi dok drugi ljudi umiru”

Objavljeno

-

“Oni koji zazivaju vlastitu slobodu izbjegavajući COVID potvrdu, pa čak i testiranje, očito ne razmišljaju o tome da postoje ljudi koji plaćaju jako veliku cijenu ove epidemije. Ne samo umrli i oboljeli, nego sve zdravstvene i tehničke službe u bolnicama, i primarno u ovome trenutku moja poruka je da iskažemo poštovanje njima koji rade u zaista nemogućim uvjetima. Sebično je promišljati o vlastitoj slobodi dok drugi ljudi umiru i postoje tisuće onih koji se bore da spase ljudske živote i zdravlje”, rekao je  predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u emisiji “S Markova trga” Hrvatskog radija.

COVID potvrde u Saboru

– Ako nema COVID potvrdu tada će se trebati testirati, a ako se ne želi testirati i nema COVID potvrdu, tada će zastupnik moći pratiti, sudjelovati u raspravama i glasati putem video veze. Vidjet ćemo u ovim danima koji su pred nama koliko zastupnika i zastupnica ima COVID potvrdu, koliko će ih se testirati ako ju nemaju, i koliko će se odlučiti na praćenje Sabora video vezom. Što se tiče ovih prvih dana primjene, kada su u pitanju službenici, namještenici, nije bilo ni jedne sporne situacije, dakle za sada je Sabor jednostavno i efikasno primijenio ovo odredbu koju je donio Stožer, zaključio je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

O prosvjedu i mjerama

Kao komentar na izjavu da su neki Sabornici bili sudionici masovnog subotnjeg prosvjeda protiv COVID potvrda u Zagrebu, i na pitanje je li ga iznenadio broj zastupnika koji je bio tamo, broj sudionika i što kaže na poruke sa skupa, Gordan Jandroković rekao je kako mu se čini da je prosvjed bio vrlo heterogen po sastavu.

– Tamo je bilo ljudi koji očito ne vjeruju da COVID postoji, neki su protiv cijepljenja, boje se ili imaju neke druge razloge. Bilo je tamo različitih lažnih proroka, ali bilo je i političkih profitera koji su nanjušili temu za koji oni smatraju da bi mogli prikupiti koji politički bod ili glas pa su se tamo zatekli, njima na savjest i njihovo političko djelovanje. Bilo je dosta ljudi, ali kao što sam rekao, sastav je bio heterogen, bilo je vjerojatno i onih koji su željeli poručiti Vladi i vladajućoj većini da se s njima ne slažu, možda i iz nekih drugih razloga, sumirao je Jandroković.

– Bilo je tu i radikala i potpuno neprihvatljivih i ekstremnih poruka, nažalost bilo je i fizičkog nasrtaja na novinare, i grubih i uvredljivih riječi na račun nekih novinskih kuća, mene najviše intrigira ta poruka slobode. Meni se čini da nije ključno pitanje u ovom trenutku da ili ne COVID potvrdama, nego je u ovom trenutku ključno pitanje što mi imamo 10 tisuća tristo, i više već, ljudi koji su umrli od COVID-a. Danas ponovno imamo rekordan broj u ovome valu od 73 umrle osobe, pa ne znam kakva je to sloboda koju bi pojedinci htjeli za sebe ako ju donosi smrt, i koja odnosi brojne hrvatske živote koji nisu trebali otići. Kakva je to sloboda koja isključuje doktore i medicinske sestre koji već godinu i devet mjeseci požrtvovno rade, oni ginu da bi spašavali ljudske živote, oni svakodnevno ulaze u prostore gdje ljudi umiru i to u teškim mukama, ističe Jandroković.

– Oni koji zazivaju vlastitu slobodu izbjegavajući COVID potvrdu, pa čak i testiranje, očito ne razmišljaju o tome da postoje ljudi koji plaćaju jako veliku cijenu ove epidemije. Ne samo umrli i oboljeli, nego sve zdravstvene i tehničke službe u bolnicama, i primarno u ovome trenutku moja poruka je da iskažemo poštovanje njima koji rade u zaista nemogućim uvjetima. Sebično je promišljati o vlastitoj slobodi dok drugi ljudi umiru i postoje tisuće onih koji se bore da spase ljudske živote i zdravlje. Savjest mi nalaže da sve ostalo bude podredno, a da načelo života i zdravlja naših ljudi bude prioritetno. Vjerujem da većina ljudi tako promišlja, bez obzira na broj ljudi na trgu, puno više je onih koji su se cijepili. Danas je već 62,5 posto ljudi je cijepljeno prvom dozom, a preko 55 posto su cijepljeni s dvije doze, sve više je onih koji uzimaju i treću dozu, dodaje.

– Moramo biti svjesni da globalno živimo u nenormalnim okolnostima, jer pandemija COVID-a je nešto što nitko nije mogao predvidjeti, ne možemo nikoga optužiti da je kriv što se to dogodilo, i moramo se s time nositi. Različite zemlje djeluju na različite načine, ali model COVID potvrda i testiranja je, čini mi se, najčešći model koji primjenjuju zemlje koje su slični Hrvatskoj. Očito je da i u tim zemljama postoje prosvjedi, ppostoje nezadovoljnici, postoje različiti ekstremisti koji ovu situaciju nastoje iskristiti za promicanje vlastitih političkih ciljeva i svojih ambicija, međutim savjest mi nalaže da se zalažem za zaštitu zdravlja i života, i da branimo one koji su u ovom trenutku najizloženiji, poručio je Jandroković.

O Milanovićevim izjavama o COVID potvrdama

Na pitanje kako komentira da su neki zastupnici, lokalni čelnici, ali i predsjednik države otvoreno za nepoštivanje propisa i kako tome stati na kraj, Jandroković je rekao kako do sada nije čuo, u 30-ak godina koliko postoji i funkcionira moderna hrvatska država, da predsjednik Republike otvoreno poziva na nepoštivanje zakona i propisa.

– I danas smo čuli njegovu poruku da nikakve inspekcije ne mogu doći u Ured predsjednika jer ih on neće tamo pustiti. Ne znam koji zakon jamči tu mogućnost, ne postoji ni jedan dio institucija u Republici Hrvatskoj u koje ne mogu ući određene zakonom zadužene institucije da obave nadzor ili što već trebaju učiniti, ali to nije prva poruka kojom se poziva na kršenje zakona, sjetite se zakona o sudovima, Zakona o obrani, Zakona o državnim blagdanima, dakle to je postalo učestalo, rekao je Gordan Jandroković.

Jandroković je rekao kako uopće neće komentirati uvrede i način na koji predsjednik Republike govori jer je to nažalost postalo uobičajeno, i ljudi su to čak i prihvatili. dodao je kako to verbalno nasilje i nepoštivanje zakona može u konačnici dovesti i do fizičkog nasilja, što su i osjetili novinari na ovom skupu.

“Neprimjereno je nekoj državi slati poruku da nešto čini krivo”

Slati nekoj drugoj državi poruku da nešto čini krivo ili ih optuživati je za fašizam, meni je neprimjereno, rekao je Jandroković upitan za novu prozivku predsjednika Zorana Milanovića Austriji zbog mjera koje je uvela zbog pandemije COVID-a.

Predsjednik je, naime, na pitanje o austrijskom uvođenju lockdowna za sve stanovnike i najavi obveznog cijepljenja, rekao da je to “katastrofa”. Najavio je i kako će njegov ured pozvati na razgovor austrijskog veleposlanika zbog zabrinutosti za “temeljne ljudske slobode”, nakon što je Beč pozvao na razgovor hrvatskog veleposlanika zbog njegove izjave da ga austrijske COVID mjere podsjećaju na fašizam.

– Što više reći, svaka država ima svoje mjere, to je njeno suvereno pravo, vjerujem da se te odluke donose zato što su im to sugerirali stručnjaci, ljudi koji se tim poslom bave () te odluke su nužno zlo, kazao je Jandroković.

Kaže i kako je novi sukob na relaciji Milanović-Banožić u Našicama pratio marginalno te izrazio žaljenje da se Hrvatska vojska i dalje koristi za takvu vrstu političkih obračuna. No, vrijeme će sasvim sigurno donijeti bistriju sliku, kazao je.

Upitan koliko ugledu Hrvatske šteti činjenica da u mnogim važnim državama kasni imenovanje veleposlanika, odgovorio je kako je veleposlanike bolje imati, nego ih ne imati.

– Nismo jednina država koja dolazi u ovakve situacije, ovo je zastoj koji nije dobar, ali s kojim se može živjeti, izjavio je Jandroković.


 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Privremeno se povlači nekoliko serija poznatog lijeka, HALMED poslao upozorenje

Objavljeno

-

By

HALMED je objavio kako se privremeno povlači iz prodaje nekoliko serija poznatog lijeka koji je dostupan u hrvatskim ljekarnama.

“Tvrtka Bayer d.o.o., nositelj odobrenja za stavljanje u promet lijeka Iberogast oralne kapi, tekućina (9 biljnih pripravaka), na zahtjev Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) provodi postupak privremene obustave primjene i distribucije serija DR08202, DR08606 i DR08250 predmetnog lijeka”, javljaju iz HALMED-a.

“Predmetni postupak provodi se temeljem prijave sumnje u neispravnost u kakvoći lijeka koja se odnosi na rezultat izvan granice specifikacije tijekom ispitivanja stabilnosti. Obustava će biti na snazi do završetka provjere, o čemu će javnost biti pravovremeno obaviještena. Nisu zaprimljene sumnje na nuspojave povezane s predmetnim serijama lijeka.

Na tržištu Republike Hrvatske u prometu su dostupne druge serije ovog lijeka koje nisu zahvaćene obustavom, kao i drugi lijekovi iz iste terapijske skupine. Bolesnici se trebaju obratiti svome liječniku ili ljekarniku u slučaju bilo kakvih pitanja u vezi trenutačne terapije”, nastavlja se u priopćenju.

“Podsjećamo da su zdravstveni radnici obvezni prijaviti HALMED-u svaku nuspojavu lijeka, kao i neispravnost u kakvoći lijeka. Pacijenti koji su razvili neku nuspojavu na lijek također mogu nuspojavu prijaviti izravno HALMED-u, uz preporuku da se za svaku nuspojavu koju zapaze obrate svom liječniku ili ljekarniku radi savjetovanja o načinu nastavka terapije”, podsjeća HALMED.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FT objavio listu gradova budućnosti, na njoj se našli i neki iz Hrvatske

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Američki Financial Times objavio je fDi Intelligence ljestvicu europskih gradova i regija budućnosti 2024. godine, a na kojoj se su se našla i dva hrvatska grada te jedna regija.

Frankfurt, Wrocław i Luxembourg odnijeli su pobjede u svojim kategorijama – velikih gradova, gradova srednje veličine i malih gradova, na listi fDi Intelligence.

U međuvremenu, London je potvrdio svoje vodstvo u kategoriji velikih gradova, pri čemu se Barcelona ističe kao glavni grad za strategiju FDI. U regijama, Pariška regija (Île-de-France) pobijedila je među velikim regijama, dok su Sjeverna Nizozemska i Dublinska regija također bile jako dobre.

Procijenjeno je čak 330 europskih gradova podijeljenih prema broju stanovnika u pet skupina — veliki, veliki, srednji, mali i mikro gradovi — kao i 141 europska regija podijeljena u tri skupine — velike, srednje i male regije.

Mjesta su rangirana prema uspješnosti u pet potkategorija: gospodarski potencijal, otvorenost prema poslovanju, povezanost, ljudski kapital i životni stil, i isplativost. Tu je i dodatna kategorija – strategija FDI, koja gleda promicanje ulaganja. Ocjenjivački sud pregledao je 117 prijava iz gradova i regija diljem Europe.

Gradovi budućnosti

Trio koji čine London, Amsterdam i Dublin i dalje je na vrhu kategorije velikih gradova.

Podaci pokazuju da je glavni grad Ujedinjenog Kraljevstva najbolji europski grad po dostupnosti talenata i načinu života. Među najbolje je povezanim gradovima, nudi najbolje poslovno okruženje i ima najveći gospodarski potencijal od svih većih europskih gradova. Amsterdam ga je slijedio zahvaljujući sličnoj kombinaciji dostupnosti talenata, povezanosti, poslovnog okruženja i gospodarskog potencijala, dok je Dublin zauzeo svoje treće mjesto uglavnom zahvaljujući svojim gospodarskim izgledima.

Ostatak ljestvice čine redom, Varšava, Pariz, München, Madrid, Berlin, Stockholm, i Barcelona.

U kategoriji velikih gradova, Frankfurt je nadmašio njemački kolega Hamburg i osvojio ovogodišnji poredak u svojoj kategoriji, a Düsseldorf je treći.

U kategoriji gradova srednje veličine, poljski Wrocław dao je izjavu pošto je osvojio prvo mjesto ispred Züricha – prošlogodišnjeg pobjednika – i Vilniusa.

U kategoriji malih gradova Luxembourg City je zasjeo na vrh ljestvice, dok je švicarski Zug potvrdio vodstvo u kategoriji mikro gradova.

Regije budućnosti

Pariška regija (Île-de-France) ponovila je svoju moć među velikim regijama na ulasku u ključnu godinu. Za samo nekoliko mjeseci regija će biti domaćin Olimpijskih igara 2024., na kojima će se pojaviti niz novih infrastruktura i dodatno potaknuti njezinu konkurentnost. West Midlands je bio drugi, North-Rhine Westphalia u Njemačkoj treća.

Ostatak ljestvice čine Katalonija, zatim talijanske regije Emilia-Romanga, Piemonte i Lombardija, te madridska regija, poljska Silesia i Andaluzija u Španjolskoj.

U kategoriji regija srednje veličine Sjeverna Nizozemska ponovno je osvojila prvo mjesto; isto vrijedi i za regiju Dublin u kategoriji malih regija.

Hrvatski gradovi i regije

I dva hrvatska grada te jedna regija našli su se na listi gradova i regija budućnosti. Točnije, svoje u top 10 našli su u jednoj od pet kategorija uspješnosti.

Tako je Zagreb zauzeo 10. mjesto u kategoriji isplativosti (cost effectiveness) među glavnim gradovima Europe. I sama Hrvatska je spomenuta, uz Litvu, kao jedna od zemalja s velikim rastom novih start-up kompanija.

Još jedan hrvatski grad našao se na 10. mjestu mikro gradova u kategoriji strategija FDI koja, gleda promicanje ulaganja, a riječ je o Jastrebarskom.

U istoj kategoriji našla se i Krapinsko-zagorska županija koja je zauzela 7. mjesto među malim europskim regijama budućnosti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HRejting: Kakva je popularnost političkih stranaka?

Objavljeno

-

By

Iz poprilično napete političke i društvene atmosfere, vrlo je lako zaključiti da su parlamentarni izbori sve bliže, a tako i zanimanje za popularnost stranaka postaje sve veće. U središnjem Dnevniku HTV-a objavljen je drugi ovogodišnji HRejting koji je proveden od 15. do 17. veljače na uzorku od 1000 ispitanika. Mogućnost pogreške je plus/minus 3,53 posto, a razina pouzdanosti 95 posto.

Slova i riječi oslikavaju ambijent u kojem se anketa provodila. Bili su to dani u kojima je slučaj Turudić i dalje “iskakao” iz svih medijskih i političkih objava, dani u kojima je zbog slučaja Geodetski fakultet policija ušla u Ministarstvo kulture, dani u kojima su pripreme prosvjeda u organizaciji 11 stranaka lijevo od centra bile na vrhuncu, a zatim i sam prosvjed na Trgu svetog Marka koji se također održao u vrijeme našeg istraživanja.

Sve te okolnosti, u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici bez predizbornih koalicija, dovele su do toga da bi četvrtina birača i dalje zaokružila HDZ. Točno 25,2 posto.

Također i dalje, neodlučni su druga politička snaga u zemlji i usto snaga koja bi mogla odlučiti o izbornom pobjedniku. Trenutačno ih je 17,7 posto.

SDP im nikad nije bio bliže. Ovaj su mjesec malo iznad 17 posto potpore (17,3 posto). Ali ovaj mjesec Možemo! više nije odmah iza SDP-a. Treću stranačku poziciju preuzeo je Most koji je nadomak 9 posto (8,7 posto).

U stopu ga slijedi još jedna stranka s desnog političkog spektra – Domovinski pokret. Veljaču zaključuju s 8,5 posto. Tek sad dolazi Možemo! koji je pao na peto i ujedno posljednje mjesto stranaka koje prelaze izborni prag. Njihov je trenutačni rejting 8,1 posto.

Od preostalih 15 stranaka iz naše ankete nijedna ne da nije blizu izbornog praga nego ne uspijevaju dosegnuti ni jedan i pol posto biračke potpore.

U skupini koja se kreće oko jedan posto su, redom: HSS (1,4 posto), izjednačeni Puljkov Centar (1,2 posto) i vladajući HNS (1,2 posto%), IDS (1,1 posto), HSU (1,1 posto) te Fokus (1 posto).

Manje od jedan posto birača zaokružuje stranku Karoline Vidović Krišto (OiP – 0,9 posto), stranku eurozastupnika Sinčića (Ključ Hrvatske – 0,9 posto), Vanđelićevu Republiku (0,9 posto), Radničku frontu Katarine Peović (0,8 posto), bivše SDP-ovce sad Socijaldemokrate (0,8 posto), 

Mostove koalicijske partnere Suvereniste (0,7 posto), Hrebakov HSLS (0,5 posto), AP župana Jelića (0,5 posto) kao i Zekanovićev HDS (0,3 posto).

Ako usporedimo ovaj HRejting s onim iz siječnja, postoji li kod ijedne stranke znatnija promjena u popularnosti, bilo na gore ili dolje?

Uzme li se u obzir da anketa nije projekcija izbornih rezultata nego isključivo pokazatelj trendova, onda se situacija vezano uz neodlučne birače kreće u dobrom smjeru. Njihov broj, istina malo, ali nakon dugo vremena ipak pada – za oko pola posto (-0,55 posto).

Takav iako mali, ali ipak pad sigurno ne zadovoljava stranke. Ponajprije HDZ (-0,38 posto) i Možemo (-0,18 posto), koje su jedine među onih pet koje prelaze izborni prag trenutačno u minusu. HDZ od 0,38, a Možemo od 0,18 posto.

Preostale tri, u manjem su ili većem plusu. Desni Most (+0,55 posto) u manjem, također desni Domovinski pokret (+0,62) – u malo većem i lijevi SDP (+1,53 posto) u najvećem. Grbinova stranka s rastom u mjesec dana od 1,5 posto, proizlazi kao dobitnik HRejtinga za veljaču.

Neznatan pad u broju neodlučnih

Politički analitičar Pero Maldini gostovao je u Dnevniku HTV-a te komentirao novi HRejting. 

– Hrvatsko političko tijelo je prilično stabilno u izboru svojih političkih preferencija. Rekao bih da je petrificirano. Već dugo nema gotovo nikakvih, bar ne značajnijih promjena, a ove promjene koje možemo vidjeti iz mjeseca u mjesec, pa tako i u ovome mjesecu su unutar statističke pogreške. Čini mi se da ovim rezultatima možemo možda nazrijeti nešto što bi mogao biti trend, ako će se one ponavljati u sljedećim mjesecima. Prije svega, vidjeli smo jedan neznatan pad u broju neodlučnih od nekih malo više od pola posto. Ali vidimo isto nešto kod SDP-a da su dobili po prvi put 1,5 posto što bi moglo značiti da su se na neki način birači ljevice probudili i da bi možda SDP-u pokloniti, a ne nekim drugim lijevim strankama svoje povjerenje u sljedećim mjesecima, rekao je Maldini.

“Jedan dio razočaranih ljevičara”

– Ako uzmemo u obzir da je istraživanje rađeno upravo u vrijeme kada je bio ovaj veliki prosvjed udružene ljevice u Zagrebu, koji je naravno bio prvi predizborni skup sa željom da poluči nekakav efekt, onda mislim da Možemo!, koji su bili glavni organizatori ovoga skupa, na neki način mogu biti vrlo nezadovoljni zato što ništa nisu profitirali, neposredno taj dojam se mogao i trebao preliti u ove rezultate, oni su ostali čak s nekakvim malim minusom u odnosu na protekle mjesece. Vrlo je moguće da unutar ovoga dijela neodlučnih postoji jedan dio razočaranih ljevičara koji bi inače dali svoj glas SDP-u. Ako bi to bilo možda točno, pa ovaj 1,5% znači da su se probudili, ako će sad SDP zajahati taj val, možda bi mogao to kapitalizirati u sljedećim mjesecima. Međutim, to samo ovisi i o njima i o tome hoće li konačno ponuditi neke političke sadržaje, rekao je.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu