Connect with us

Hrvatska

Plenković: Dogodine u ovo doba svi ćemo plaćati u eurima

Objavljeno

-

Premijer Andrej Plenković Saboru podnio je izvješće o sastancima EU Vijeća.

“Činjenica da smo u 2021. kao i sve ostale članice bili u situaciji da nakon 2020., koju je obilježila najveća pandemija u zadnjih 120 godina, koja je uzrokovala ne samo zdravstvene nego i ekonomske poteškoće, da se nađemo u poziciji da zajedničkim rješenjima nastojimo dignuti hrvatsko gospodarstvo”, rekao je Andrej Plenković i dodao:

“U tom svjetlu mi smo ekonomija koja je u drugom i trećem kvartalu ostvarila rekordni rast 15,8 posto. Očekujemo prema našim projekcijama, a vidite i da su se revidirale projekcije kreditnih agencija i ostalih aktera, da bi taj rast u 2021. trebao biti iznad 10 posto, što pokazuje agilnosti i žilavost hrvatskog gospodarstva, orijentiranost na izvoz, investicije i rast osobne potrošnje uz sve preduvjete koje smo učinili da bi osigurali uspješnu turističku sezonu, čiji su prihodi bili praktički iznad 90 posto rekordne 2021.

2021. u političkom smislu s aspekta Hrvatske u odnosu prema EU imala je proces vrednovanja, ispunjavanja naših zadanih kriterija prema Schengenu i europrostoru i temeljem detaljno provjerenih podataka svjedočili smo pozitivnom izvješću EK glede članstva u schengenskom prostoru, koja bez ikakvih dodatnih zareza podržava članstvo Hrvatske u Schengenu. Preostalo je da se daljnja procedura vodi između dvije institucije, Vijeća i Parlamenta te da tijekom ove godine donese se odluka o članstvu Hrvatske u Schengenu.

Drugi korak je europodručje. Mogu reći da smo učinili maksimalne napore kroz godinu i sedam mjeseci. Vidjeli ste da smo predstavili konture Zakona o euru. Smatramo da smo u dobroj situaciji da nam sve razine EU daju pozitivne odluke sredinom ove godine i da u miru pripremimo tehnički završne korake zamjene kune za euro. U ovo doba dogodine ukoliko ne bude ne znam kakvih nepredviđenih okolnosti, mi bismo svi trebali ići u dućan i plaćati s eurima, uz prethodne mogućnosti zamjene kune bez ikakve naknade.”

“Omogućili smo besplatno cijepljenje svima koji dođu”

Osvrnuo se i na pandemiju: “Što se tiče covida i cijepljenja, ja bih za prošlu godinu stvari sveo na dva razdoblja, jedno je dok nismo imali dovoljno cjepiva i ono je riješeno na temelju naših razgovora s partnerima negdje na proljeće i mi već od svibnja osiguravamo dovoljno cjepiva za cijelo stanovništvo. Oni koji su se željeli cijepiti, mogli su. Oni koji nisu, to su učinili vlastitim odabirom. Ja to poštujem, ali je činjenica ako se netko nije cijepio, da je sebe manje zaštitio i ostavio više izložen virusu koji je poharao cijeli svijet i nanio veliku štetu i Hrvatskoj te zdravstvu.

Mi u tom procesu nismo zaboravili našu važnu ulogu, Hrvatska nije sama na svijetu i treba pomoći i drugima, koji nemaju cjepivo. Mi smo to učinili više puta na različite načine. Omogućili smo besplatno cijepljenje za bilo koga tko dođe u Hrvatsku. To je djelovanje lokalno, a doprinos globalni u borbi protiv pandemije. Drugo je bila pomoć susjedima, prvenstveno BiH, ne samo zato jer nam je bliska država već i zato što tamo žive Hrvati. Donirali smo cjepiva i drugim državama, u susjedstvu i zemljama van Europe – bilateralno i mehanizmom COVAX i to ćemo nastaviti u budućnosti. Dovoljno smo naručili cjepiva”, rekao je Plenković.

“Preuzet ćemo dio tereta u slučaju povećanja cijena plina”

“Što se tiče samih sastanaka, jedna od najvažnijih tema je bilo pitanje koje se odnosilo na rast cijena energenata. Na tom tragu, osobito od rujna, na razini Vijeća počele su rasprave što napraviti, uz komparativne prakse, da bi se ublažili negativni efekti na stanovništvo i gospodarstvo. Prvo, što se tiče cijene struje glede kućanstva ona se nije povećala i neće se povećati do travnja. Cijene plina, tu imamo građane i poslovne subjekte. Što se tiče kućanstava, ništa se neće promijeniti do travnja. Što sukladno dobrim praksama na razini EU ostaje hrvatskoj vladi, prva domena je pomoći socijalno ugroženima. Mi i danas imamo naknadu u iznosu 1200 kuna koja se daje socijalno ugroženim obiteljima, oko 64 tisuće kućanstava prima tu naknadu. U slučaju povećanja cijena plina mi ćemo kao Vlada povećati tu naknadu onima koji imaju najveći problem s plaćanjima režija. Drugi element, kako da u ovakvim situacijama krize nacionalne energetske kompanije – HEP – na svoja leđa može preuzeti dio tereta i tako rasteretiti građane. Mislim da tu imamo prostora da s takvom ulogom, putem pametnoga postavljanja HEP-a u vremenu pred nama, napravimo iskorak i ublažimo efekt rasta cijena. Treći element se odnosi na poreznu politiku. Danas je porez na cijenu električne energije 13 posto, na cijene plina 25 posto i tu postoji prostor koji će Vlada sukladno izračunima i efektima iskoristiti da bi promijenila ono što treba”, rekao je Plenković.

Vanjskopolitičke teme

“Što se tiče vanjskopolitičkh tema, izdvojio bih jugoistok Europe – tema proširenja. Imali smo nakon sastanka na vrhu za vrijeme hrvatskog predsjedanja u svibnju 2020., sastanak na Brdu kod Kranja gdje smo uspjeli poslati snažne poruke podrške susjednim zemljama uz ispunjavanje kriterija da krenu naprijed. Posebno smo više puta razgovarali i na razini Vijeća, ja sam imao veliku intervenciju na temu situacije u BiH, gdje smo partnerima ukazali na kompleksnost okolnosti koje se zbivaju oko reforme izbornog zakona, a gdje želimo da se postigne rješenje kojim bi se dugoročno radi dobrog funkcioniranja zemlje eliminirala anomalija koja postoji od 2006., a to je da Hrvatima na teritoriju Federacije člana Presjedništva biraju građani BiH koji nisu Hrvati. Mi smatramo da to nije dobro i pravedno, nije tako bilo zamišljeno u Daytonu. Ista praksa je i s načinom izbora u Dom naroda”, zaključio je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu