Connect with us

Hrvatska

Necijepljeni medicinski radnici će se testirati jednom tjedno. Što ako odbiju?

Objavljeno

-

Nakon što je ministar Beroš poslao otvoreno pismo zaposlenima u zdravstvu, danas pljušte reakcije. Nova TV razgovarala je i sa cijepljenima i s onima koji još uvijek nisu cijepljeni, a rade u bolnicama.

Dok jedni podupiru ministra – drugi jednu njegovu rečenicu iz pisma smatraju “šamarom” i poručuju kako će ih takav pristup još manje motivirati da se cijepe, javlja Dnevnik.hr.

Doktorica Gverić Grginić radi u KBC-u sestre Milosrdnice i podržava uvođenje COVID potvrda. Oni zaposlenici koji nisu cijepljeni, a samim time i nemaju COVID potvrdu trebat će se često testirati.

”U početku će troškovi biti na račun Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, nakon toga će svaki djelatnik sam plaćati svoj test s čime se ja apsolutno slažem jer smatram da nije u redu trošiti novce hrvatskih poreznih obveznika za nešto s čim postoji alternativa koja je bolja od samog testa”, istaknula je Grginić.

Trebalo bi se testirati najmanje jednom tjedno, a može i više. Cijena po testu je malo više od 100 kuna, kažu u zavodu za javno zdravstvo. Što ako se netko odbije testirati? ”Mi očekujemo brze i precizne upute ministra i pravnih stručnjaka ministarstva zdravstva da znamo kakav će biti naš stav”, kazala je Grginić.

Zato je Beroš poslao pismo zaposlenima u sustavu zdravstva. Govori kako jesen donosi novi val epidemije, kako nitko ne smije ugrožavati zdravstveni sustav, ali i kako svatko ima pravo na izbor. No jedna rečenica iz pisma posebno je zasmetala “Sindikatu medicinskih sestara i tehničara zajedno”.

”Mislim da je s tom rečenicom dao jedan veliki šamar svim zdravstvenim djelatnicima koji već godinu i pol mukotrpno rade na svojim radilištima i preko svojih mogućnosti. On ne samo da nas nije potaknuo, nije na neki način pohvalio, nego ide na nas đonom”, odgovorila je Sanda Alić na Beroševu rečenicu da ”se u bolnice dolazi na liječenje, a ne po zarazu”. Medicinska sestra Alić nije cijepljena.

‘Imate jednu skupinu koja je preboljela COVID koji se ne žele cijepiti. Imate drugu koja je kao i ja žele vidjeti kakva je učinkovitost, moguće nuspojave. Onda imate treću skupinu – to su mahom naše mlade kolegice koje još nisu postale majke i koje se ne žele cijepiti”, pojasnila je Alić.

Kaže da oni nisu antivakseri. Članovi njihovog sindikata, dodaje, sami odlučuju hoće li se cijepiti ili ne.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. Plenki & Pupi

    14. rujna 2021. at 21:12

    Imam kompromisno rješenje.
    Kako ovi stožeraši više lažu nego govore istinu, još jedna laž bi im dobro došla.

    Evo prijedloga.
    Neka objave kako su se svi radnici u zdravstvu odredili cijepiti i da su to učinili ovaj tjedan.
    Cjepivo koje je za njih namjenjeno uništiti a da nitko na sazna..
    Svi zadovoljni, ministar, medicinsko osoblje, pacijenti i Plenky.

    Nakon toga isto uraditi u socijalnim ustanovama i školstvu, te na koncu izlažirati s ostatkom stanovništva. Navući bar na 80%.
    Učite malo od onog Kozlavca iz Istre.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu