Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

DOSTA VAM JE GALEBOVA? Evo što kažu u Udruzi Biom: “Ne treba stvarati paniku, ali hranjenjem mačaka na otvorenom, nesvjesno hranite i galebove!”

Objavljeno

-

“Simbol Mediterana postao opasna prijetnja, često bude i krvi”; “Jadranski gradovi pod invazijom galebova”; Galeb nasred ulice progutao štakora, prolaznici ostali u čudu”; “Galebovi su sve veća napast: Agresivni su prema drugim pticama i opasni za djecu, pa čak i odrasle”… U medijima je sve češće i sve veći broj tekstova koji nekadašnju Runjićevu muzu danas oslikavaju kao neprikosnovenog ugnjetavača, odnosno kao problem. Sve više i Zadrana, u konačnici, žali se da noću ne spavaju od krikova galebova, da raznose smeće gradom, napadaju djecu pred školama u vrijeme marende, te tomu slično.

Evo što su nam na tu temu kazali iz Udruge Biom koja se bavi očuvanjem prirode, njezinim promicanjem i popularizacijom:

“Upoznati smo s činjenicom da galebovi, odnosno primjerci vrste galeb klaukavac (Larus michahellis) uvelike borave po naseljima na čitavoj hrvatskoj obali. Držimo kako mogućim napadima pridonosi i činjenica da su se galebovi posljednjih desetljeća počeli gnijezditi u brojnim gradovima na našoj obali. Međutim, većina galebova se i dalje gnijezdi na malim nenaseljenim otočićima. Pretpostavljamo da te urbane populacije galebova rastu, pa se time povećava i broj slučajeva kakve navodite u svojoj tvrdnji.”

U Biomu kažu da situacija podsjeća na slučajeve sa sivim vranama u kontinentalnim dijelovima Hrvatske, gdje do povremenih napada najčešće dolazi u slučajevima kada odrasle ptice štite svoje, za let nesposobne mlade.

“I bez gniježđenja u naseljima galebovi u istima vole boraviti zbog količine hrane koju tu kao tipični oportunisti i svejedi mogu pronaći. Često se tu radi o različitom otpadu, no hranjenjem mačaka ili golubova na otvorenom, nesvjesno se hrane i galebovi”, upozoravaju iz Udruge Biom.

Proces prelaska pojedinih vrsta na gniježđenja u urbane sredine nije novost, kažu u Udruzi.

“U tom kontekstu možemo podsjetiti na ptice poput vrapca i lastavice ili sisavce poput različitih vrsta miševa te zvijeri poput kune bjelice.

Važno je razumjeti zbog čega su populacije pojedinih vrsta galebova danas u porastu u različitim dijelovima svijeta. Tome doprinosimo upravo mi ljudi. Većina od tih vrsta se prilagodila prehrani na odlagalištima otpada gdje lako pronalaze velike količine hrane i bez problema othranjuju svoja legla. S vremenom je tako lako dostupna hrana omogućila porast populacije i zauzimanju novih životnih prostora.

Važno je zbog eventualnih napada ne stvarati paniku jer galebovi sigurno ne predstavljaju vrste opasne za ljude i ozlijede mogu nastati uslijed panike koju može izazvati potencijalni napad. Smanjenju brojnosti sigurno će doprinijeti bolje gospodarenje otpadom i saniranje postojećih odlagališta”, poručuju za kraj.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

EKO AKCIJA / Span i WWF za čišće podmorje u Parku prirode Telašćica

Objavljeno

-

By

Span i WWF ADRIA uhvatili su se ukoštac s problemom zaostalog ribolovnog alata i očistili dio podmorja Zadarskog arhipelaga

Zaostali ribolovni alat smrtonosan je za čak 66 posto morskih sisavaca i 50 posto morskih ptica. Najčešće, očekivano, ipak stradavaju ribe pa ugiba čak 90 posto onih koje se u njega zapletu, što za posljedicu ima i ekonomski učinak. Ovi podaci dokaz su kako je problem zaostalog ribolovnog alata toliko velik da više ne smije biti zanemaren. Iz tog razloga, Span je odlučio podržati akciju svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF (World Wildlife Fund) i pomoći u čišćenju morskog dna od alata koji se zbog nemara ili nedostatka infrastrukture gomila.

Akcijom čišćenja podmorja na području Parka prirode Telašćica koji se nalazi u zoni zabranjenog ribarstva, Span osnažuje svoje djelovanje u 14. cilju održivog razvoja UN-a koji se odnosi na očuvanje vodenog svijeta. Morsko dno mora biti u potpunosti očišćeno kako bi bilo dugoročno zdravo i otporno – ne samo za sadašnje, već i za buduće generacije. Iz tog je razloga vađenje zaostalog alata iz mora ključno za očuvanje morske bioraznolikosti, održavanje produktivnosti ribarstva, ublažavanje opasnosti za okoliš i ispunjavanje obveza očuvanja.

Fabijan Peronja iz WWF Adrije objašnjava da je, kako bi uspjeli ostvariti svoj cilj čistog podmorja, ključno kartirati područja na kojima se nalazi zaostali ribolovni alat. „Ovo radimo kako bismo osigurali dugoročnu budućnost za ribare i ribu. Zahvalni smo svim ribarima i roniocima koji su nam pomogli da kartiramo značajni dio Zadarskog arhipelaga i Viškog akvatorija, a idući cilj je do 2026. godine izvući 10 tona zaostalih ribolovnih alata koji prijete morskoj bioraznolikosti i staništima“, govori nam Fabijan.

„Ponosni smo što imamo priliku direktno utjecati na naš okoliš. Velik dio Hrvatske živi uz more i od mora pa smatramo kako je naša dužnost moru nešto i vratiti. Čišćenje Jadranskog podmorja je jasan zadatak koji ima i jasne rezultate. Time direktno utječemo na kvalitetu života živih bića u tom području, što će posljedično utjecati i na produktivnost ribarstva u za to dozvoljenim područjima“, rekla je Iva Gredelj, Voditeljica ureda Uprave u Spanu i savjetnica za održivi razvoj.

Span kontinuirano radi na unaprjeđenju održivosti kroz pomaganje zajednici, zaštitu okoliša, brigu o svojim zaposlenicima te isporuku usluga i pružanje kvalitetnih rješenja korisnicima, bez ugrožavanja planeta na kojem živimo. U IT uslugama i rješenjima koja Span nudi korisnicima, u svakodnevnom poslovanju, odnosima sa zaposlenicima i zajednicama prepoznali su područja u kojima doprinose UN-ovom Programu za održivi razvoj do 2030. Najvažniji Ciljevi održivog razvoja za Span u okolišnom segmentu odnose se na kružnu ekonomiju, energetsku učinkovitost proizvoda i usluga, energiju i emisije stakleničkih plinova.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

SVETKOVINA DUHOVA / Nadbiskup Zgrablić predvodi u nedjelju svečanu misu u katedrali

Objavljeno

-

By

Na svetkovinu Duhova, u nedjelju, 19. svibnja, svečano misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, kada će podijeliti i sakrament potvrde krizmanicima katedrale župe.

Duhovi su zapravo blagdan silaska Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, 50 dana nakon Kristova uskrsnuća. Od tuda i izraz Blagdan Pedesetnice, Pentekoste itd.

Slavi se i kao blagdan “rođenja Crkve” jer Djela apostolska donose da su apostoli puni Duha Svetoga govorili tako da su ih mogli razumjeti ljudi svih naroda i jezika, a mnoštvo se “dalo krstiti te su primili Duha Svetoga”. Inače to je i jasno otvaranje spasonosnog poslanja Crkve prema svima a ne samo prema Židovima.

“Duhovi” je doslovce preuzeto iz staroslavenskog, gdje je to genitiv jednine, a zapravo se odnosi na Duha Svetog koji je jedan, a ne na više duhova kako to zvuči u suvremenom jeziku.

Ovaj blagdan slave katolici, pravoslavci i mnoge druge kršćanske Crkve.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

OVE SUBOTE: U Pakoštanima duhovna obnova za branitelje i njihove obitelji; u Zadru p. Stjepan Ivan Horvat

Objavljeno

-

By

Duhovna obnova za hrvatske branitelje i njihove obitelji održava se u subotu, 18. svibnja u Pakoštanima.

Svečano misno slavlje u pakoštanskoj župnoj crkvi Uzašašća Gospodinova u 19 sati predvodi mons. Želimir Puljić, umirovljeni zadarski nadbiskup.

Nakon mise, na koncertu duhovne glazbe nastupaju klapa HRM-a sv. Juraj, Župni zbor Pakoštane, muška pjevačka skupina ‘Zavičaj’, don Jerolim Lenkić i klapa ‘Elektrodalmacije’ iz Splita.

Duhovnu obnovu u svetištu sv. Šime u Zadru u subotu, 18. svibnja, s početkom u 19 sati, predvodi p. Stjepan Ivan Horvat.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu