Hrvatska
Ovako od ponoći prelazimo granicu Hrvatske i Slovenije…

Od ponoći su krenule kontrole na hrvatsko-slovenskoj granici, što znači da granicu više ne možemo prelaziti bez prisustva policije i ikakvih kontrola kao što je to bio slučaj posljednjih gotovo deset mjeseci koliko je Hrvatska u Schengenu.
Slovenija od subote uvodi privremenu graničnu kontrolu na granici s Hrvatskom i Mađarskom, koja će za početak trajati do 30. listopada s mogućnošću produljenja. Odluku je Slovenija dovela nakon što je slične mjere njoj uvela Italija, a i Italija i Slovenija povratak kontrola na granice pravdaju povećanim rizikom od terorizma u Europi nakon napada Hamasa na Izrael i terorističkih napada koji su uslijedili u Belgiji i Francuskoj.
“Privremeno ponovno uvođenje kontrole krajnja je mjera proporcionalna utvrđenoj prijetnji. Mjere će se provoditi koordinirano i u suradnji s policijama Italije, Hrvatske i Mađarske”, kažu iz slovenskog MUP-a.
Index je danas prvi doznao detalje novih mjera na granici.
Za prelazak unutarnje kopnene granice s Hrvatskom uspostavljeno je 12 graničnih prijelaza za međunarodni cestovni putnički i teretni promet i sedam za željeznički promet koje mogu prelaziti i građani EU i državljani trećih zemalja te još 12 prijelaza koje mogu koristiti isključivo građani Europske unije i Europskog gospodarskog prostora.
Režim na velikim graničnim prijelazima na kojima mogu prelaziti i državljani trećih zemalja
Na velikim cestovnih graničnim prijelazima (prvospomenutih 12 prijelaza) će, kako je doznao Index, policija biti od 0 do 24 sata. Ovi granični prijelazi namijenjeni su i za državljane trećih zemalja, koji neće smjeti prijeći granicu na ostalim prijelazima.
U razgovoru sa slovenskom policijom doznali smo kako će režim na tim velikim graničnim prijelazima ipak biti bitno drukčiji nego u vremenu prije ulaska Hrvatske u šengenski prostor. Naime, kako Indexu pojašnjavaju iz slovenske policije, policijski službenici na granici neće zaustavljati sva vozila i provjeravati dokumente kao što je to bio slučaj do ove godine, nego će se kontrole provoditi selektivno.
Izdvajat će se tek pojedina vozila i provjeravati se dokumenti osoba koje se u njima nalaze. Naravno, moguća je i provjera samog vozila. Policajci će se u pravilu nalaziti uz prometne trake, a ne u kućicama, između ostalog i zbog toga što su one na nekim graničnim prijelazima uklonjene, kao što je primjerice slučaj na najvećem graničnom prijelazu između Slovenije i Hrvatske – Bregana/Obrežje.
Sve ovo ipak znači da na granicama ne bi trebalo biti većih gužvi i čekanja jer će velik dio vozila prolaziti bez zaustavljanja, a policija će izdvajati one koje će kontrolirati kako bi se promet odvijao neometano. Dobre su to vijesti za hrvatske građane, ali i one koji prolaze kroz Hrvatsku prema Sloveniji, jer se čini kako će se ostvariti najave da bi nove mjere na slovenskoj granice trebale izgledati kao mjere koje Austrija već niz godina provodi na granici sa Slovenijom.
Oni koji su proteklih godina prolazili slovensku granicu znaju kako to izgleda, pojedina vozila se izdvajaju radi kontrole dokumenta (ponekad i vozila), a ostala prolaze više-manje bez zaustavljanja, no često se stvore manje gužve jer vozila pored policijske kontrole prolaze sporije nego što je to slučaj kada nema kontrole, premda je brzina i inače na graničnim prijelazima, kada nema granične kontrole, ograničena na 30 ili 40 na sat.
Režim na manjim granicama na kojima smiju prelaziti samo građani EU i EEA
Režim na hrvatsko-slovenskoj granici osim velikih cestovnih prijelaza sadrži i drugu kategoriju prijelaza – manje granice koje smiju prelaziti samo građani EU i Europskog ekonomskog prostora (EEA).
Na njima, kako doznaje Index, policija neće biti prisutna 24 sata dnevno, no bit će prisutna u određenim razdobljima. Ako na njima budu uhvaćeni građani trećih zemalja, bit će u prekršaju.
Osobe koje imaju pravo na slobodno kretanje prema pravu Europske unije su državljani Europske unije i državljani Norveške, Islanda, Lihtenštajna, Švicarske i članovi njihovih obitelji bez obzira na nacionalnost.
Popis prijelaza
Cestovni granični prijelazi koje mogu prelaziti i građani EU i građani trećih zemalja su:
- Plovanija/Sečovlje,
- Kaštel/Dragonja,
- Požane/Sočerga,
- Pasjak/Starod,
- Rupa/Jelšane,
- Brod na Kupi/Petrina,
- Jurovski Brod/Metlika,
- Bregana/Obrežje,
- Lupinjak/Dobovec,
- Macelj/Gruškovje,
- Dubrava Križovljanska/Zavrč i
- Mursko Središće/Petišovci.
Željeznički granični prijelazi koje mogu prelaziti i građani EU i građani trećih zemalja su:
- Rakitovec,
- Ilirska Bistrica,
- Metlika,
- Dobova,
- Rogatec,
- Središče ob Dravi i
- Lendava.
Cestovni granični prijelazi koje mogu prelaziti samo građani EU i EEA su:
- Jelovice/Podgorje,
- Prezid/Babno Polje,
- Pribanjci/Vinica,
- Mala Bregana/Slovenska vas,
- Harmica/Rigonce,
- Mihanović Dol/Orešje,
- Razvor/Bistrica ob Sotli,
- Miljana/Imeno,
- Hum/Rogatec,
- Virje/Ormož,
- Trnovec/Središće ob Dravi i
- Gibina.
“Cilj kontrola nisu obični građani”
Iz slovenske policije Indexu su kazali kako je cilj ove mjere suzbijanje rizika od terorizma, a ne otežavanje putovanja običnim građanima koji prelaze granicu.
“Ovu odluku smo donijeli zbog povećane prijetnje terorizma u Europi i stoga primarni cilj naših provjera nisu obični građani koji se kreću preko granice”, kažu nam iz slovenske policije. Provjeravat će stoga ona vozila koja su im sumnjiva ili nasumično provjeravati neka vozila i putnike. Ne žele, kažu nam, značajnije otežavati kretanje običnih građana.
Jasno je da će se posebno kontrolirati krijumčarenje migranata, što slovenska i hrvatska policija uostalom pojačano rade već mjesec dana uz slovensko-hrvatsku granicu.
Iz slovenske policije napominju da se putnici na graničnim prijelazima trebaju pridržavati odredbi o podobnosti prelaska granice na svakom graničnom prijelazu, izmijenjenog režima prometa, pridržavati se uputa policije i podvrgnuti se graničnoj kontroli. Važno je napomenuti da ste dužni policajcima pokazati važeću putnu ispravu za prelazak granice ako vas policija to zatraži, pa prije prelaska granice trebaju provjeriti valjanost putnih isprava.
Što o tome kako će točno izgledati kontrole kaže šef slovenske granične policije
Robert More iz Sektora granične policije Slovenije na presici danas popodne potvrdio je da će se kontrole na granicama provoditi selektivno.
More je naveo da će policajci na svakom graničnom prijelazu donijeti procjenu koga će detaljnije pregledavati.
“Provjeravat će se dokumenti za ulazak, ali će policajci provjeravati i sve ostalo što bi moglo upućivati na terorizam, ekstremizam i ostale pojavne oblike”, naveo je.
Hoće li rampe biti podignute ili spuštene, zanimalo je dalje novinare. “Rampe na graničnim prijelazima bit će prilagođene gustoći prometa. Planiramo ih zatvoriti, ali kada budu dolazili putnici, one će se podizati”, objasnio je.
Na pitanje kako će izgledati kontrola na granici s Hrvatskom, kazao je da će biti ista kao i na granici s Mađarskom.
“Policajci će kontrolirati dokumente kao i opravdanost prelaska granice uz primjenu svih indikatora povezanih s terorizmom i ekstremizmom”, rekao je. Objasnio je da su još u tijeku pripreme za početak ponovnog nadzora granice, od okupljanja ljudstva do priključenja na informacijski sustav preko kojeg se provjere obavljaju.
“Bit će angažirano 500-600 policijskih službenika”, najavio je. More očekuje i povremene zastoje na onim graničnim prijelazima na kojima ima više prometa, ali će se truditi da to čim prije riješe.
Pitanja i odgovori slovenskog MUP-a
Koji su razlozi uvođenja privremene ponovne kontrole na unutarnjim schengenskim granicama s Hrvatskom i Mađarskom?
S obzirom na aktualna događanja u široj regiji, procjenjujemo da postoje uvjerljivi razlozi da Slovenija ponovno uvede kontrole na unutarnjim schengenskim granicama s Hrvatskom i Mađarskom. Nedavni događaji potvrđuju da se pripadnici raznih terorističkih pokreta povlače iz područja oružanih sukoba kako bi izbjegli moguće posljedice za svoje djelovanje. Istovremeno, postoji rizik da bi se te osobe, također uz pomoć usluga krijumčarskih mreža, infiltrirale u mješovite migracijske tokove i pokušale neovlašteno ući u zemlje Europske unije. Slovenska sigurnosna tijela pomno prate moguće rizike i sigurnosne prilike u našoj zemlji i široj regiji, kao i čimbenike koji bi mogli utjecati na radikalizaciju pojedinaca i širenje nasilnog ekstremizma.
U kojim slučajevima Schengenski zakonik dopušta državi ponovno uvođenje kontrola na svojim granicama?
Zakonik o schengenskim granicama propisuje da u slučaju ozbiljne prijetnje javnom redu ili unutarnjoj sigurnosti država članica može ponovno uvesti kontrole na svim ili određenim dijelovima svoje unutarnje granice. Naime, sukladno članku 28. Zakonika, kontrola na unutarnjoj granici može se ponovno uvesti u slučajevima koji zahtijevaju hitno postupanje, na određeno vrijeme do deset dana. Istodobno, država mora službeno obavijestiti ostale države članice i Europsku komisiju te navesti razloge koji opravdavaju korištenje postupka. Trajanje privremene ponovne inspekcije može se produžiti u skladu sa Zakonom o schengenskim granicama. Ponovno uvođenje unutarnjih graničnih kontrola trebalo bi se koristiti samo u iznimnim slučajevima, kao posljednja mjera, poštujući načela proporcionalnosti i nužnosti. Privremeno ponovno uvođenje kontrole unutarnjih granica u Sloveniji definirano je i člankom 36. Zakona o nadzoru državne granice.
Hrvatska
PROGNOZA / Početak tjedna donosi stabilno vrijeme, a evo kad se opet očekuje osvježenje uz grmljavinu i pljuskove

Za danas prognoziramo sunčano, a povećane naoblake bit će u Istri, na Kvarneru te Gorskom kotaru.
Sezona tropskih oluja uranila je na Pacifiku te se južno od obale Japana zavrtjela tropska oluja nazvana Nari koja će donijeti obilne oborine istočnoj obali Japana.
Nad Europom dominantan je utjecaj dviju ciklona. Ostatak ciklone koja je donijela promjenu vremena u našim krajevima doputovala je nad Njemačku i Baltičko more a putanje joj je bila retrogradna, s Balkana se premjestila se nad Ukrajinu i Crno more te otputovala prema sjeverozapadu.
Drugi ciklonalni vrtlog je nad Atlantikom vrti se ispred istočne obale Velike Britanije i Irske i na svom prednjem kraju premješta topli zrak Afričkog porijekla nad britansko otočje. Manja količina nestabilnog zraka nalazi se i nad Sredozemnim morem premješta se južnije od Alpa i donosi lokalne grmljavinske pljuskove nad sjevernu Italiju, sjeverni Jadran, sjeverozapadne krajeve Hrvatske, Austriju i Sloveniju.
Nad srednjim i južnim Jadranom proteže se greben visokog tlaka obilježen vedrim vremenom uz slabe vjetrove.
Za danas prognoziramo sunčano, a povećane naoblake bit će u Istri, na Kvarneru te Gorskom kotaru, gdje je moguć poslijepodne i kratkotrajan grmljavinski pljusak. Temperature zraka u porastu te će u unutrašnjosti biti oko 30, a na Jadranu do 34C.Na Jadranu će puhati slab jugozapadnjak – lebić i oštro.
Sutra u ponedjeljak sve toplije uz obilje sunca i slab razvoj dnevne naoblake u planinskim krajevima unutrašnjosti. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 15 do 17 a na Jadranu tople noći s temperaturom oko 21 C. Najviše dnevne temperature unutrašnjosti oko 31. a na Jadranu od 33 do 35 C.
Do četvrtka stabilno i sve toplije vrijeme, a u četvrtak i petak očekujemo prolaz hladne fronte sjeverno od Alpa koje će u sjeverozapadne krajeve unutrašnjosti i na sjeverni Jadran donijeti kratkotrajno osvježenje uz grmljavinu i pljuskove te manji pad temperature zraka.
Oprez ultravioletni indeks je visok i vrlo visok, a temperatura mora je od 24 do 26C.
Hrvatska
Evo kolike popuste nude poznate trgovine na ljetnom sezonskom sniženju

Ljetno sezonsko sniženje počelo je prošloga tjedna, s prvim danom srpnja, iako su mnoge trgovine sezonske popuste započele i prije toga, uglavnom u svojim webshopovima.
Prema Pravilniku o uvjetima i načinu provođenja sezonskog sniženja, ljetno sezonsko sniženje započinje 1. srpnja i može trajati najdulje 60 dana.
U tom razdoblju trgovac mora jasno, vidljivo i čitljivo uz sniženu cijenu proizvoda istaknuti i cijenu tog proizvoda tijekom 30 dana prije sniženja. Također, u slučaju kada se cijena postupno i bez prekida smanjuje u okviru istog sezonskog sniženja, trgovac mora istaknuti najnižu cijenu koju je primjenjivao tijekom razdoblja od 30 dana prije provođenja sezonskog sniženja i novu sniženu cijenu.
Ta se pravila jedino ne odnose na oglašavanje usluga i ugovore o pružanju usluga sklopljene izvan poslovnih prostorija i na daljinu.
Na sniženju samo odabrani artikli
Sezonska sniženja često prate nepoštene poslovne prakse i nepravilnosti poput lažnog oglašavanja sniženja ili neisticanja prijašnje cijene proizvoda uz onu sniženu. Uoči li kupac takve nepravilnosti, može ih prijaviti Tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata, najbolje putem online obrasca koji se nalazi OVDJE.
Sniženja se ne odnose na sve, nego samo na odabrane artikle. Neki trgovci sniženja provode u više faza pa do konca kolovoza povećavaju popuste. No pritom valja znati da je najveći izbor i dostupnost artikala na početku sezonskog sniženja.
Najčešći popusti do 50 posto
Provjerili smo kolike popuste nude neke od poznatih trgovina domaćih i stranih brendova. Velika većina ih se odlučila na popuste do 50 posto.
BABY CENTER
20% do 50%
BERSHKA
do 50%
BOROVO
20% do 60%
C&A
do 50%
CALZEDONIA
50%
CCC
do 50%
CHIPOTEKA
do 45%
DEICHMANN
do 50%
DOUGLAS
do 30%
EMMEZETA
većinom do 30%
EUROPA 92
do 40%
GALEB
do 50%
GHETALDUS
do 50%
H&M
do 50% (online i do 70%)
HARVEY NORMAN
od 10% do 80% (do 16. srpnja)
HERVIS
do 50%
HGSPOT
do 50%
IKEA
do 50%
INTERSPORT
20% do 50%
JYSK
većina artikala na sniženju od 50% do 60%
LESNINA
do 70%
MASSIMO DUTTI
do 50%
MODIANA
do 50%
NEWYORKER
do 50%
POLLEO SPORT
do 50%
REPLAY
do 50%
S.OLIVER
do 50%
STRADIVARIUS
do 55%
TIMBERLAND
30% do 50%
ZARA
20% do 40%, a prema kraju sezonskog sniženje i do 80%
Nekoliko korisnih savjeta kupcima
Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) upozorila je u svojoj objavi na moguće zamke sezonskih sniženja te je potrošačima udijelila nekoliko savjeta:
Obavezno uzmite i čuvajte račun.
Pripazite na uvjete povrata kupljene robe.
Kupujte samo putem ovlaštenih i licenciranih web-stranica za trgovinu.
Nikada ne dijelite presliku kartice, broj kartice ili PIN.
Planirajte kupovinu i budžet.
Pouzdanost internetskih trgovina provjerite na stranici iffy.cert.hr.
Hrvatska
U Hrvatskoj radi 100 tisuća stranaca. Evo novih podataka odakle ih je najviše…

Od početka godine pa do konca lipnja u Hrvatskoj je izdano 99.118 dozvola za boravak i rad stranim državljanima iz trećih zemalja – kažu najnoviji podaci MUP-a.
Početkom godine najviše stranih radnika bilo je zaposleno u graditeljstvu da bi u travnju, kada su već zahuktale se pripreme za turističku sezonu, prednost preuzeo sektor turizma.
Prema novim podacima MUP-a, u turizmu i ugostiteljstvu trenutno radi 35.558 stranih radnika, u graditeljstvu ih je 28.352, u industriji 12.416, u sektoru prometa i veza 7.090, a u sektoru trgovine 5.045. U lipnju je u turizmu bilo novozaposlenih 7.717 stranih radnika, skoro tisuću i pol više nego u svibnju.
Čak 96 posto stranih sezonaca na Jadranu
Od trenutnih 99.118 stranih radnika u Hrvatskoj, njih 12.541 su sezonski radnici od kojih 11.574 radi u turizmu i ugostiteljstvu.
Čak 96 posto sezonaca zaposleno je u primorskim županijama. Najviše u Splitsko-dalmatinskoj (2.585), Istarskoj (2.432) i Primorsko-goranskoj (2.048).
U kontinentalnim županijama najviše stranih sezonskih radnika je u Osječko-baranjskoj županiji – 162 te u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji – 132. U svim ostalima broj sezonaca znatno je manji, dvoznamenkast ili čak jednoznamenkast. Najmanje stranih sezonaca trenutno je u Požeško-slavonskoj županiji – četvero, u Brodsko-posavskoj ih je dvoje, a u Koprivničko-križevačkoj samo jedan.
Najviše stranih radnika iz Nepala
Od 99.118 stranih radnika, koliko ih je trenutno u Hrvatskoj, čak 90 posto su iz deset zemalja, od toga šest vaneuropskih:
- Nepal – 19.207
- Bosna i Hercegovina – 18.117
- Srbija – 15.214
- Filipini – 9.286
- Indija – 9.060
- Sjeverna Makedonija – 7.640
- Kosovo – 3.314
- Egipat – 3.112
- Uzbekistan – 2.898
- Bangladeš – 1.865
Kod nas radi 0.0006 posto Indijaca
Od tih deset zemalja iz kojih je u Hrvatsku stiglo najviše radnika, četiri su među 20 najmnogoljudnijih: Indija, Bangladeš, Filipini i Egipat.
I dok od ukupnih 1,4 milijarde stanovnika najmnogoljudnije zemlje svijeta, Indije, u Hrvatskoj radi jedva izračunljivih 0.0006 posto, a od 171,5 milijuna stanovnika Bangladeša u Hrvatskoj živi i radi njih 0,001 posto, dotle iz susjedne Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj radi 0,56 posto od ukupnog broja stanovnika te zemlje. U Hrvatskoj radi i 0,41 posto stanovnika Sjeverne Makedonije te 0,22 posto ukupnog broja stanovnika Srbije.
-
ZADAR / ŽUPANIJA20 sati prije
MORATE U SPIZU? / Danas rade ove trgovine u Zadru…
-
magazin3 dana prije
Zadar je domaćin Lollipop ljetnom partiju o kojem svi u Hrvatskoj pričaju!
-
magazin3 dana prije
ZADAR NASTAVLJA SLAVITI DOMAĆI DUH / Drugo po redu Ljeto na Pijaci već ove subote!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
FOTO / Otvorene izložbe o zadarskom sportu: Nogomet i rukomet u središtu pažnje