Connect with us

Hrvatska

Ovako od ponoći prelazimo granicu Hrvatske i Slovenije…

Objavljeno

-

Od ponoći su krenule kontrole na hrvatsko-slovenskoj granici, što znači da granicu više ne možemo prelaziti bez prisustva policije i ikakvih kontrola kao što je to bio slučaj posljednjih gotovo deset mjeseci koliko je Hrvatska u Schengenu.

Slovenija od subote uvodi privremenu graničnu kontrolu na granici s Hrvatskom i Mađarskom, koja će za početak trajati do 30. listopada s mogućnošću produljenja. Odluku je Slovenija dovela nakon što je slične mjere njoj uvela Italija, a i Italija i Slovenija povratak kontrola na granice pravdaju povećanim rizikom od terorizma u Europi nakon napada Hamasa na Izrael i terorističkih napada koji su uslijedili u Belgiji i Francuskoj. 

“Privremeno ponovno uvođenje kontrole krajnja je mjera proporcionalna utvrđenoj prijetnji. Mjere će se provoditi koordinirano i u suradnji s policijama Italije, Hrvatske i Mađarske”, kažu iz slovenskog MUP-a.

Index je danas prvi doznao detalje novih mjera na granici. 

Za prelazak unutarnje kopnene granice s Hrvatskom uspostavljeno je 12 graničnih prijelaza za međunarodni cestovni putnički i teretni promet i sedam za željeznički promet koje mogu prelaziti i građani EU i državljani trećih zemalja te još 12 prijelaza koje mogu koristiti isključivo građani Europske unije i Europskog gospodarskog prostora. 

Režim na velikim graničnim prijelazima na kojima mogu prelaziti i državljani trećih zemalja

Na velikim cestovnih graničnim prijelazima (prvospomenutih 12 prijelaza) će, kako je doznao Index, policija biti od 0 do 24 sata. Ovi granični prijelazi namijenjeni su i za državljane trećih zemalja, koji neće smjeti prijeći granicu na ostalim prijelazima. 

U razgovoru sa slovenskom policijom doznali smo kako će režim na tim velikim graničnim prijelazima ipak biti bitno drukčiji nego u vremenu prije ulaska Hrvatske u šengenski prostor. Naime, kako Indexu pojašnjavaju iz slovenske policije, policijski službenici na granici neće zaustavljati sva vozila i provjeravati dokumente kao što je to bio slučaj do ove godine, nego će se kontrole provoditi selektivno.

Izdvajat će se tek pojedina vozila i provjeravati se dokumenti osoba koje se u njima nalaze. Naravno, moguća je i provjera samog vozila. Policajci će se u pravilu nalaziti uz prometne trake, a ne u kućicama, između ostalog i zbog toga što su one na nekim graničnim prijelazima uklonjene, kao što je primjerice slučaj na najvećem graničnom prijelazu između Slovenije i Hrvatske – Bregana/Obrežje.

Sve ovo ipak znači da na granicama ne bi trebalo biti većih gužvi i čekanja jer će velik dio vozila prolaziti bez zaustavljanja, a policija će izdvajati one koje će kontrolirati kako bi se promet odvijao neometano. Dobre su to vijesti za hrvatske građane, ali i one koji prolaze kroz Hrvatsku prema Sloveniji, jer se čini kako će se ostvariti najave da bi nove mjere na slovenskoj granice trebale izgledati kao mjere koje Austrija već niz godina provodi na granici sa Slovenijom.

Oni koji su proteklih godina prolazili slovensku granicu znaju kako to izgleda, pojedina vozila se izdvajaju radi kontrole dokumenta (ponekad i vozila), a ostala prolaze više-manje bez zaustavljanja, no često se stvore manje gužve jer vozila pored policijske kontrole prolaze sporije nego što je to slučaj kada nema kontrole, premda je brzina i inače na graničnim prijelazima, kada nema granične kontrole, ograničena na 30 ili 40 na sat.

Režim na manjim granicama na kojima smiju prelaziti samo građani EU i EEA

Režim na hrvatsko-slovenskoj granici osim velikih cestovnih prijelaza sadrži i drugu kategoriju prijelaza – manje granice koje smiju prelaziti samo građani EU i Europskog ekonomskog prostora (EEA). 

Na njima, kako doznaje Index, policija neće biti prisutna 24 sata dnevno, no bit će prisutna u određenim razdobljima. Ako na njima budu uhvaćeni građani trećih zemalja, bit će u prekršaju.

Osobe koje imaju pravo na slobodno kretanje prema pravu Europske unije su državljani Europske unije i državljani Norveške, Islanda, Lihtenštajna, Švicarske i članovi njihovih obitelji bez obzira na nacionalnost.

Popis prijelaza

Cestovni granični prijelazi koje mogu prelaziti i građani EU i građani trećih zemalja su:

  • Plovanija/Sečovlje,
  • Kaštel/Dragonja, 
  • Požane/Sočerga,
  • Pasjak/Starod,
  • Rupa/Jelšane,
  • Brod na Kupi/Petrina,
  • Jurovski Brod/Metlika,
  • Bregana/Obrežje,
  • Lupinjak/Dobovec,
  • Macelj/Gruškovje,
  • Dubrava Križovljanska/Zavrč i
  • Mursko Središće/Petišovci.

Željeznički granični prijelazi koje mogu prelaziti i građani EU i građani trećih zemalja su:

  • Rakitovec,
  • Ilirska Bistrica,
  • Metlika,
  • Dobova,
  • Rogatec,
  • Središče ob Dravi i
  • Lendava.

Cestovni granični prijelazi koje mogu prelaziti samo građani EU i EEA su:

  • Jelovice/Podgorje,
  • Prezid/Babno Polje,
  • Pribanjci/Vinica,
  • Mala Bregana/Slovenska vas,
  • Harmica/Rigonce,
  • Mihanović Dol/Orešje,
  • Razvor/Bistrica ob Sotli,
  • Miljana/Imeno,
  • Hum/Rogatec,
  • Virje/Ormož,
  • Trnovec/Središće ob Dravi i
  • Gibina.

“Cilj kontrola nisu obični građani”

Iz slovenske policije Indexu su kazali kako je cilj ove mjere suzbijanje rizika od terorizma, a ne otežavanje putovanja običnim građanima koji prelaze granicu. 

“Ovu odluku smo donijeli zbog povećane prijetnje terorizma u Europi i stoga primarni cilj naših provjera nisu obični građani koji se kreću preko granice”, kažu nam iz slovenske policije. Provjeravat će stoga ona vozila koja su im sumnjiva ili nasumično provjeravati neka vozila i putnike. Ne žele, kažu nam, značajnije otežavati kretanje običnih građana. 

Jasno je da će se posebno kontrolirati krijumčarenje migranata, što slovenska i hrvatska policija uostalom pojačano rade već mjesec dana uz slovensko-hrvatsku granicu. 

Iz slovenske policije napominju da se putnici na graničnim prijelazima trebaju pridržavati odredbi o podobnosti prelaska granice na svakom graničnom prijelazu, izmijenjenog režima prometa, pridržavati se uputa policije i podvrgnuti se graničnoj kontroli. Važno je napomenuti da ste dužni policajcima pokazati važeću putnu ispravu za prelazak granice ako vas policija to zatraži, pa prije prelaska granice trebaju provjeriti valjanost putnih isprava.

Što o tome kako će točno izgledati kontrole kaže šef slovenske granične policije

Robert More iz Sektora granične policije Slovenije na presici danas popodne potvrdio je da će se kontrole na granicama provoditi selektivno. 

More je naveo da će policajci na svakom graničnom prijelazu donijeti procjenu koga će detaljnije pregledavati.

“Provjeravat će se dokumenti za ulazak, ali će policajci provjeravati i sve ostalo što bi moglo upućivati na terorizam, ekstremizam i ostale pojavne oblike”, naveo je. 

Hoće li rampe biti podignute ili spuštene, zanimalo je dalje novinare. “Rampe na graničnim prijelazima bit će prilagođene gustoći prometa. Planiramo ih zatvoriti, ali kada budu dolazili putnici, one će se podizati”, objasnio je.

Na pitanje kako će izgledati kontrola na granici s Hrvatskom, kazao je da će biti ista kao i na granici s Mađarskom.

“Policajci će kontrolirati dokumente kao i opravdanost prelaska granice uz primjenu svih indikatora povezanih s terorizmom i ekstremizmom”, rekao je. Objasnio je da su još u tijeku pripreme za početak ponovnog nadzora granice, od okupljanja ljudstva do priključenja na informacijski sustav preko kojeg se provjere obavljaju.

“Bit će angažirano 500-600 policijskih službenika”, najavio je. More očekuje i povremene zastoje na onim graničnim prijelazima na kojima ima više prometa, ali će se truditi da to čim prije riješe.

Pitanja i odgovori slovenskog MUP-a

Koji su razlozi uvođenja privremene ponovne kontrole na unutarnjim schengenskim granicama s Hrvatskom i Mađarskom?

S obzirom na aktualna događanja u široj regiji, procjenjujemo da postoje uvjerljivi razlozi da Slovenija ponovno uvede kontrole na unutarnjim schengenskim granicama s Hrvatskom i Mađarskom. Nedavni događaji potvrđuju da se pripadnici raznih terorističkih pokreta povlače iz područja oružanih sukoba kako bi izbjegli moguće posljedice za svoje djelovanje. Istovremeno, postoji rizik da bi se te osobe, također uz pomoć usluga krijumčarskih mreža, infiltrirale u mješovite migracijske tokove i pokušale neovlašteno ući u zemlje Europske unije. Slovenska sigurnosna tijela pomno prate moguće rizike i sigurnosne prilike u našoj zemlji i široj regiji, kao i čimbenike koji bi mogli utjecati na radikalizaciju pojedinaca i širenje nasilnog ekstremizma.

U kojim slučajevima Schengenski zakonik dopušta državi ponovno uvođenje kontrola na svojim granicama?

Zakonik o schengenskim granicama propisuje da u slučaju ozbiljne prijetnje javnom redu ili unutarnjoj sigurnosti država članica može ponovno uvesti kontrole na svim ili određenim dijelovima svoje unutarnje granice. Naime, sukladno članku 28. Zakonika, kontrola na unutarnjoj granici može se ponovno uvesti u slučajevima koji zahtijevaju hitno postupanje, na određeno vrijeme do deset dana. Istodobno, država mora službeno obavijestiti ostale države članice i Europsku komisiju te navesti razloge koji opravdavaju korištenje postupka. Trajanje privremene ponovne inspekcije može se produžiti u skladu sa Zakonom o schengenskim granicama. Ponovno uvođenje unutarnjih graničnih kontrola trebalo bi se koristiti samo u iznimnim slučajevima, kao posljednja mjera, poštujući načela proporcionalnosti i nužnosti. Privremeno ponovno uvođenje kontrole unutarnjih granica u Sloveniji definirano je i člankom 36. Zakona o nadzoru državne granice.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Veliki broj Hrvata svakodnevno jede meso, pogledajte koje vrste najviše

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.

Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.

Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.

Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.

Meso ne jede tri posto građana

Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.

Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.

Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.

Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.

Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.

Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Od suhomesnatih proizvoda najčešće se konzumira slanina

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine šest posto više, odnosno ukupno 39 posto. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19 posto građana ili za jedan posto manje nego prije dvije godine.

Odmah iza dolazi šunka sa 17 posto udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s osam posto, parizer sa šest posto, kulen s četiri posto i vratina s dva posto.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i tu na vrhu slanina s 29 posto udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 posto udjela pršut.

Kulen je rastao za tri posto i sada ima 15 posto udjela, a šunka je na 13 posto u obje promatrane godine. Slijede kobasice s osam posto, dok su vratina i parizer ostvarili po dva posto preferencija.

I ovdje se može na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12 posto građana, a preferira višestruko veći udio od 43 posto, navodi se u priopćenju.

Istraživanje su tijekom ožujka ove godine proveli Ja Trgovac magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Slovenci uputili neobičan zahtjev zbog brojnih turista koji će ići prema Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama upozorila je tamošnje Ministarstvo uprave da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Predlaže da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane rade od kuće.

DARS, slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama, u dopisu je predložila tamošnjem Ministarstvu uprave da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane u svibnju rade od kuće.

Na taj način pokušali bi rasteretiti promet tijekom najkritičnijih dana kad je riječ o gužvama na cestama. Prvi je to takav DARS-ov apel.

DARS je upozorio Ministarstvo da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Navode da će se dnevnim putnicima do radnih mjesta pridružiti i turisti, a upravo je to razlog apela.

Istaknuli su da je prometno najkritičnije područje Ljubljane. Na temelju dosadašnjih iskustava, uvjereni su da bi rad od kuće u javnoj upravi doprinio boljoj protočnosti prometa u glavnom gradu.

Ministarstvo je dobilo niz datuma kada će stanje na cestama biti najgore. Slovenski N1 navodi da prema neslužbenim informacijama Ministarstvo ne planira poslušati DARS te da bi takvu odluku trebala donijeti Vlada.

“Tijekom prvosvibanjskih praznika očekujemo pojačan promet iz unutrašnjosti Slovenije prema turističkim središtima u slovenskoj Istri kao i dalje prema Hrvatskoj. Isti, ali u suprotnom smjeru, pojačan promet, uključujući i gužve, možemo očekivati ​​na kraju prvosvibanjskih praznika prema unutrašnjosti Slovenije”, kažu u PU Koper.

Prema iskustvu, već sada se mogu očekivati ​​gužve na autocesti, posebice na područjima gdje se izvode građevinski radovi.

Dakako, gužve se mogu očekivati ​​i na područjima gdje su redovite gužve zbog prometne infrastrukture, odnosno na dionici između Izole i Lucije, na Šmarskoj cesti te ispred bivših graničnih prijelaza s Hrvatskom, dodaju.

Odmah nakon praznika rada na ljubljanskoj obilaznici doći će do velikih prometnih gužvi zbog vjerskih blagdana, slobodnih dana i godišnjih odmora u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Hrvatskoj.

Stoga očekuje se kako će se velik broj turista iz zapadne Europe uputiti u Hrvatsku.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ovo je zemlja u koju bi Hrvati najradije selili. Analitičar: “To ne čudi. Više je razloga”

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Otkako je 2013. godine primljena u Europsku uniju, iz Hrvatske je iselilo više od 400 tisuća ljudi. Velika većina njih iselila je iz ekonomskih razloga, zbog kvalitentijih i bolje plaćenih poslova te uvjeta rada.

Uz Njemačku i Austriju, zemlje u koje su Hrvati najviše iseljavali i prije ulaska u EU i na europsko tržište rada, privlačnom zemljom za život i rad postala je i Irska.

Trend iseljavanja iz Hrvatske vjerojatno neće jenjavati još neko vrijeme. U međuvremenu je otpočeo i trend useljavanja u Hrvatsku s masovnijim dolaskom ekonomskih migranata iz azijskih zemalja poput Indije, Nepala, Bangladeša, Filipina… Godina 2022. bila je prva u kojoj je zabilježen pozitivan migracijski saldo jer je u Hrvatsku uselilo više ljudi, nego što je iselilo.

Hrvati bi najradije u Austriju

Američki poslovni portal Remitly svojedobno je objavio kartu najpopularnijih zemalja za Europljane koji žele seliti u inozemstvo, a na temelju Googleovih podataka o najčešće unošenim pojmovima prilikom pretraživanja vezanih uz posao i preseljenje.

Prema tim podacima, Hrvati ne bi išli daleko trbuhom za kruhom – najradije bi u Austriju. Austrija je najpoželjnija i Slovencima. Za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Sjevernu Makedoniju nema podataka.

Remitly.com

“Tamo možemo i u dnevne migracije”

Komentirajući nam taj podatak, ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da pri tom odabiru važnu ulogu igra geografski faktor.

“Austrija, posebno Beč, ali i drugi gradovi, tradicionalno su proglašavani najboljim mjestima za život. U gradovima poput Beča, Salzburga, Klagenfurta i Graza nudi se puno radnih mjesta, a blizu su nam. Austrija omogućava i dnevne migracije jer iz sjevernih dijelova Hrvatske do Austrije treba tek sat-dva vožnje. Osim toga, Austrija je u smislu konkurentnosti i kvalitete života jedna od vodećih zemalja u svijetu, en samo u Europi. Privlačnost Austrije Hrvatima ima, osim geografskih i ekonomskih i svoje kulturološke i povijesne razloge”, smatra Novotny.

Njemačka najpopularnija, sjevernjaci bi na jug

Inače, Njemačka je očekivano najpopularnija zemlja za preseljenje, kao što je i očekivano da je njena popularnost najveća u zemljama istočne Europe i Balkana – Poljskoj, Češkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Albaniji i Turskoj. Doduše, Njemačka je prvi izbor i Švicarcima koji bi, ako baš moraju sići stepenicu niže sa svog životnog standarda, odabrali zemlju koja im je po tome najsličnija. Također, Nijemcima, Austrijancima i Talijanima prvi izbor je Švicarska.

Francuzima, Belgijancima, Ircima i Britancima prvi izbor za preseljenje je bogata prekomorska Kanada. S druge strane, stanovnicima bogatih zemalja hladnog sjevera – Nizozemske, Švedske i Finske prvi izbor je na toplom jugu – Španjolska.

“Kod njih je standard visok pa je njihov izbor uvjetovan klimatskim razlozima”, napominje Novotny.

Velika Britanija nije omiljeno mjesto

Zanimljivo je da niti u jednoj europskoj zemlji prvi izbor za preseljenje nije Ujedinjeno Kraljevstvo, iako ono tradicionalno “usisava” mnogo useljenika. Razlog tomu Novotny dijelom vidi u britanskim posebnostima poput vožnje lijevom stranom i drugačijeg stila života, ali i u klimi koja mnogima ne odgovara.

“Troškovi života vrlo su visoki i čitav je niz razloga zašto Velika Britanija nije baš omiljeno mjesto za život. Mislim da je brexit tek manjim dijelom razlog tomu”, kazao je Novotny.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu