Connect with us

Hrvatska

Božinović: “Nije isključeno da se donose mjere i na nacionalnoj razini”

Objavljeno

-

U posljednja 24 sata zabilježeno je 2599 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 13200. Među njima su 1 768 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 175 pacijenata. Preminulo je 50 osoba. Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske održao je konferenciju za novinare.

Vera Katalinić Janković izvještila je o trenutnoj situaciji s koronavirusom.

Ukupno brojka preminulih je 6235 od početka epidemije. Za jednu osobu je nepoznati komorbiditet, a za četiri osobe su evidentirani komorbiditeti iz skupine kardiovaskularnih bolesti. Najmlađa preminula osoba ima 23 osobe i ima multiple komorbiditete iz skupine malignih bolesti, izvijestila je.

Capak o aktualnoj epidemiološkoj situaciji

“Danas smo imali 2599 novih slučajeva. Prije tjedan dana imali smo 2362 novooboljela, a tjedan prije 1802. U prvih pet dana ovog tjedna imali smo 8338  novih slučajeva. Prosječna incidencija 14-dnevna je 593.3. Najniža je u Istri, a najviše u Primorsko-goranskoj – 1438. Na 18. smo mjestu u EU, 17 zemalja ima nižu incidenciju od nas”, kazao je Krunoslav Capak.

“Brojka zaraženih u ovom tjednu je za 9 posto manja nego u prošlom tjednu”, dodao je.

Beroš: Cijepljenje najsigurniji način za povratak na staro

Na njega se nadovezao ministar zdravstva Vili Beroš.

“S obzirom na današnji broj novozaraženih i preminulih, jasno je da smo na prekretnici. Odaziv na cijepljenje, poštivanje mjera, to određuje smjer epidemije. Najviše možemo učiniti sami. Cijepljenje je najsigurniji i najjednostavniji alat za povratak na staro. To je bez dileme”, rekao je Beroš.

“Europska agencija za lijekove je naglasila da  su rizici AstraZenece minimalni, manji su od loših navika poput pušenja i alkohola. Rizici su minorni. Proces razvoja cjepiva bio je nikad brži. Svaka glasina o tom procesu odmah je dospjela na naslovnice i stvorila se kriva slika o cjepivima. Istina je samo jedna – svaki lijek ima nuspojave. Ali one su iznimka, svi koristimo lijekove, a rizici postoje, ali dešavaju se iznimno”, dodao je.

“60 milijuna ljudi cijepljeno je AstraZenecom, a teške nuspojave su bile u desetcima slučajeva”, dodaje.

Beroš kaže da se vraća povjerenje AstraZeneci. “Od velike je pomoći bila platforma za prijavu cijepljenja”, tvrdi.

“Građani se mogu prijaviti preko platforme, obiteljskog liječnika i poziva u call centar. Na platformi se mogu naručiti i oni prioritetni. Od danas je omogućeno da sve pojedinačne liste preko platforme budu plasirane u središnji registar, što su mnogi obiteljski liječnici priželjkivali”, pojasnio je Beroš.

Beroš: Danas će se normalizirati isporuka lijekova bolnicama

“Kada je riječ o dugovima veledrogerija, uplaćenih 900 milijuna kuna je znak Vlade da se poboljša stabilnost sustava. Razgovori nisu završili, oni su i danas, idući tjedan planiram sastanak s veledrogerijama. Svi dionici procesa pokazuju svjesnost situacije. Predstavnici veledrogerija su me izvijestili da će od danas normalizirati opskrbu lijekovima bolnica, ali to ne znači da smo problem riješili već da ćemo nastaviti razgovarati”, kazao je Beroš.

Što s lockdownom u Primorsko-goranskoj županiji?

“Moramo vidjeti prijedlog stožera Primorsko-goranske županije. Mi to podržavamo da lokalni i županijski stožer promatraju situaciju na svom terenu i predlažu mjere s obzirom da nitko ne može imati bolji uvid gdje su žarišta. Imamo županije ispod s 200 ili oko 200 incidenciju, neke imaju višu. Angažman je nužan s obzirom na činjenicu da donosimo mjere kako bi zaštitili živote i zdravstveni sustav ostao održiv u ovoj pandemiji i složenoj epidemiološkoj situaciji, ali naravno imajući u vidu da gospodarstvo mora nastaviti s radom i da ova epidemija i restrikcije traje više od godinu dana. Naše mjere moraju biti fokusirane pogotovo tamo gdje je epidemija uzela maha i vidite i po nekim županijama, primjerice Dubrovačko-neretvanskoj, u jednoj županiji imate tri vrste mjere s obzirom na njihovu težinu. Mislimo da je to ispravan pristup, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Stožer je komentirao i da 1651 osobu nema podataka kojim su se cjepivom cijepili.

“Prilikom upisa se dogodila greška i to će se ispraviti. Osoba koja je upisivala nije unijela podatak o cjepivu, to će se ispraviti”, kazao je Capak.

Treba li se osoba koja je preboljela koronu i cijepila se jednom dozom cijepiti se i drugom?

Capak je komentirao i osobu koja je preboljela covid, cijepila se jednom dozom i ima 30 tisuća antitijela i treba li joj druga doza.

“Ta činjenica pokazuje da je ono što smo govorili prije. To pokazuje da je nepotrebna druga doza i da trebamo nastaviti razgovore u okviru EMA-e i našeg regulatora HALMED-a i HZJZ-a da osobe koje su preboljele i primile jednu dozu, da je druga nepotrebna jer je razina imuniteta dovoljno visoka da pruža zdravstvenu zaštitu. Nema opasnosti, pokazuje da je imunitet nakon preboljenja bolesti i cijepljenja odličan”, kazao je Capak.

“Ima upita da različiti testovi imaju različitu vrijednost iznad koje je nešto pozitivno ili negativno. Takvi rezultati se mogu uspoređivati za iste testove. Jedan test ima graničnu vrijednost u jedinici jedan, a drugi pedeset. Neki nazovu i kažu moj prijatelj ima 35 tisuća, a ja sto. On ima test gdje je granica jedan i ima 100 puta veću vrijednost od one koja je granična. Sve što je rekao Capak je tako i sigurno će regulatorne agencije doći do preporuka”, kazala je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević’ Alemka Markotić.

Markotić je rekla i da ako je pacijent zdrav da ne postoji opasnost od citokinske oluje.

“Poremećaji mogu nastati kod svake bolesti, pa i cijepljenja. Određene imunološke reakcije, autoimune bolesti gdje naš organizam koji ima genetsku predispoziciju da prepoznaje nešto svoje kao tuđe pa napada, mogu nastati bolesti. Kod većine infektivnih bolesti se zna da postoji mogućnost da nastane takva autoimuna reakcija kod obolijevanja, ne cijepljenja”, objašnjava.

Cijepljenje mladih AstraZenecom i treća faza

“Mi smo razgovarali o nastavku strategije cijepljenja. Držimo se plana, većina županija je pri kraju druge faze. Dolaze velike količine cjepiva i nema smisla čekati da se završi druga faza kako bi počeli treću fazu, već paralelno počinjemo s cijepljenjem u trećoj fazi. Turistički djelatnici su prioritet, ali nismo odredili datum kada će krenuti cijepljenje tih djelatnika”, kaže Capak.

“Europska agencija za lijekove je rekla da ne može donijeti zaključak o ograničenjima za AstraZenecu ovisno o spolu i dobi. Većina slučajeva tromboze bila je među mlađim ženama, ali to nije reprezentativno jer su neke zemlje imale odluku da neće cijepiti starije od 65 godina pa su vjerojatno cijepile mlađe žene”, pojasnio je Capak.

“Mi ne možemo donijeti zaključak i nećemo donositi ograničenja što se tiče spola ili dobi”, dodao je.

Organizacija nastave u školama i krizme

“Što se tiče škola, prema mojim podacima, pola županija se sprema nastaviti od ponedjeljka na c model, ali ima i velika većina njih koja bi ostavila fizičku nastavu za prva četiri razreda osnovne škole i završni razred srednje škole. To je područje koje koordinira povjerenstvo u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. U ovom trenutku nemam taj precizan broj. Što se tiče ostalih događaja, možemo apelirati na sve, uključujući organizatore krizmi i drugih manifestacija da se pridržavaju mjera i epidemiološkog okvira koje je izradio HZJZ.

Ako se toga budu pridržavali, rizik za zarazu je daleko manji i može biti minimalan ukoliko se svi pridržavaju onoga što je propisano. S obzirom na iskustvo koje imamo i zakonske promjene da se mora računati s time da se, kad govorimo o određenim djelatnostima, svi ne pridržavaju mjera. Prema podacima za ožujak, kod 368 pravnih, fizičkih osoba je izdano 146 prekršajnih naloga, podnesena su 44 optužna prijedloga, izručeno 47 novčanih kazni. Vezano za sankcije kršenja odluka Stožera, ukupan iznos izrečenih kazni je za ožujak 386 500 kuna. Popis osoba koje su sankcionirane tijekom ožujka dostavljen je Zavodu za zapošljavanje i te popise će Ravnateljstvo civilne zaštite objedinjavati”, rekao je Božinović.

Hoće li se moći kombinirati cjepiva?

“EMA je objavila da nemaju iskustva s miješanjem cjepiva i da ne mogu dati preporuku. Bit će moguće, nakon primljene dvije doze, kad se izgube antitijela, da ćemo moći kombinirati cjepiva. Za sada je moguće cijepiti samo istim cjepivom u dvije doze”, rekao je Capak.

Što je s odobrenjem ruskog cjepiva?

Rusija je prije mjesec danas HALMED-u dostavila dokumentaciju o svom cjepivu.

“HALMED je istaknuo detalje koje treba dodatno provjeriti. Sve smo uputili ruskom veleposlanstvu i u komunikaciji i očekujemo njihov odgovor. Pričao sam s ruskim veleposlanikom i naši daljnji postupci ovise o tim pregovorima”, rekao je Beroš.

“O nabavi ćemo odlučiti kada o tome dobijemo odgovore na postavljena pitanja”, odgovorio je Beroš na upit hoće li Hrvatska naručiti cjepivo bez obzira na odobrenje EMA-e.

Stvaraju li se viškovi cjepiva?

Stožer je komentirao ima li informaciju da se neko cjepivo na punktovima moralo baciti s obzirom na slabiji odaziv građana.

“Sasvim sigurno se to neće dogoditi da se baci neko cjepivo iz razloga što je u Zagrebu cijepljenje AstraZenecom, a ona je najjednostavnije cjepivo po pitanju logistike. Jedino što je bitno da se otvorena bočica koja sadrži deset doza, da kad se jednom načne da se potroši. Zovu se prioritetne skupine koje su na redu, ako ih se ne nađe, cijepi se iduća prioritetna skupina, to je već sad treća skupina. Mogu se zvati mladi zdravi ljudi da se potroše doze koje su ostale”, rekao je Capak.

“Platforma omogućava zatražiti određeni broj poput danas planiranih 1400 hrvatskih građana te im uputiti upit žele li u određeno vrijeme i mjesto doći. U obavezi su na neki način odgovoriti. O odgovorima ovise i naši daljnji postupci što nam omogućava da se prilagodimo onom broju građana koji su zainteresirani i potvrdili dolazaka”, kazao je Beroš.

Božinović o covid putovnicama

“Što se tiče covid putovnice, Vlada je donijela odluku o imenovanju radne skupine koja će izraditi rješenje koje će biti kompatibilno s europskim rješenjem. Mi ćemo idući tjedan imati prvi sastanak te radne skupine. Ono što je činjenica da su naše informatičke službe neko vrijeme u kontaktu s EU gdje se razmjenjuju iskustva u ovoj fazi i da ćemo biti spremni temeljem baze podataka koje imaju HZJZ i HZZO, napraviti rješenje koje će olakšati putovanje svih građana koji su ili će biti do trenutka prelaska granice ili cijepljeni ili preboljeli unatrag 180 dana, ili će imati negativan test star 48 sati. Sloboda kretanja je jedna od najvećih vrijednosti EU, jedno ovakvo rješenje je potrebno i sigurno da će ono pridonijeti bržoj protočnosti na granicama, ali i boljem osjećaju sigurnosti svima koje putuju u druge zemlje ili primaju turiste iz drugih zemalja. Nitko ne može reći koliko će ova situacija s pandemijom trajati, tako da to rješenje može potrajati još neko vrijeme”, rekao je Božinović.

Pilot faza bi trebala krenuti 1.6, ističe Božinović.

Hoće li biti donošenja mjera na nacionalnoj razini?

Postavljeno je pitanje može li doći do pooštravanja mjera i koje su županije zatražile uvođenje nekih svojih mjera.

“Ono što smo nastojali izbjeći, a puno puta se potvrdilo kao opravdano je da govorimo konkretno što ćemo poduzeti u idućem tjednu, ili dva tjedna ili više. Iskustvo nekih drugih zemalja o odlukama koje će donositi u budućnosti su se pokazale kao odluke koje treba mijenjati. Od početka je da mi itekako na dnevnoj osnovi pratimo situaciju”, kazao je Božinović.

Božinović je kazao i da nije isključeno da se donose mjere i na nacionalnoj razini te još jednom apelirao na pridržavanje mjera.

“Ukoliko bismo ukazivali na načine kako se ljudi mogu najlakše zaraziti i kako se inficiraju. Ovih danas 2500 su sigurno napravili epidemiološku grešku i bili u kontaktu sa zaraženom osobom u blizini, družili se, pogotovo kad govorimo o privatnim okupljanjima koja mi realno ne možemo kontrolirati koliko će ljudi iz kućanstava se druži. Tu se ulazi ozbiljno u kršenje ljudskih prava ukoliko bi policija gledala tko se privatno okuplja. Privatna okupljanja su se pokazala kao mjesto gdje se najbrže širi zaraza”,  rekao je Božinović.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Slovenci uputili neobičan zahtjev zbog brojnih turista koji će ići prema Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama upozorila je tamošnje Ministarstvo uprave da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Predlaže da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane rade od kuće.

DARS, slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama, u dopisu je predložila tamošnjem Ministarstvu uprave da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane u svibnju rade od kuće.

Na taj način pokušali bi rasteretiti promet tijekom najkritičnijih dana kad je riječ o gužvama na cestama. Prvi je to takav DARS-ov apel.

DARS je upozorio Ministarstvo da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Navode da će se dnevnim putnicima do radnih mjesta pridružiti i turisti, a upravo je to razlog apela.

Istaknuli su da je prometno najkritičnije područje Ljubljane. Na temelju dosadašnjih iskustava, uvjereni su da bi rad od kuće u javnoj upravi doprinio boljoj protočnosti prometa u glavnom gradu.

Ministarstvo je dobilo niz datuma kada će stanje na cestama biti najgore. Slovenski N1 navodi da prema neslužbenim informacijama Ministarstvo ne planira poslušati DARS te da bi takvu odluku trebala donijeti Vlada.

“Tijekom prvosvibanjskih praznika očekujemo pojačan promet iz unutrašnjosti Slovenije prema turističkim središtima u slovenskoj Istri kao i dalje prema Hrvatskoj. Isti, ali u suprotnom smjeru, pojačan promet, uključujući i gužve, možemo očekivati ​​na kraju prvosvibanjskih praznika prema unutrašnjosti Slovenije”, kažu u PU Koper.

Prema iskustvu, već sada se mogu očekivati ​​gužve na autocesti, posebice na područjima gdje se izvode građevinski radovi.

Dakako, gužve se mogu očekivati ​​i na područjima gdje su redovite gužve zbog prometne infrastrukture, odnosno na dionici između Izole i Lucije, na Šmarskoj cesti te ispred bivših graničnih prijelaza s Hrvatskom, dodaju.

Odmah nakon praznika rada na ljubljanskoj obilaznici doći će do velikih prometnih gužvi zbog vjerskih blagdana, slobodnih dana i godišnjih odmora u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Hrvatskoj.

Stoga očekuje se kako će se velik broj turista iz zapadne Europe uputiti u Hrvatsku.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ovo je zemlja u koju bi Hrvati najradije selili. Analitičar: “To ne čudi. Više je razloga”

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Otkako je 2013. godine primljena u Europsku uniju, iz Hrvatske je iselilo više od 400 tisuća ljudi. Velika većina njih iselila je iz ekonomskih razloga, zbog kvalitentijih i bolje plaćenih poslova te uvjeta rada.

Uz Njemačku i Austriju, zemlje u koje su Hrvati najviše iseljavali i prije ulaska u EU i na europsko tržište rada, privlačnom zemljom za život i rad postala je i Irska.

Trend iseljavanja iz Hrvatske vjerojatno neće jenjavati još neko vrijeme. U međuvremenu je otpočeo i trend useljavanja u Hrvatsku s masovnijim dolaskom ekonomskih migranata iz azijskih zemalja poput Indije, Nepala, Bangladeša, Filipina… Godina 2022. bila je prva u kojoj je zabilježen pozitivan migracijski saldo jer je u Hrvatsku uselilo više ljudi, nego što je iselilo.

Hrvati bi najradije u Austriju

Američki poslovni portal Remitly svojedobno je objavio kartu najpopularnijih zemalja za Europljane koji žele seliti u inozemstvo, a na temelju Googleovih podataka o najčešće unošenim pojmovima prilikom pretraživanja vezanih uz posao i preseljenje.

Prema tim podacima, Hrvati ne bi išli daleko trbuhom za kruhom – najradije bi u Austriju. Austrija je najpoželjnija i Slovencima. Za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Sjevernu Makedoniju nema podataka.

Remitly.com

“Tamo možemo i u dnevne migracije”

Komentirajući nam taj podatak, ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da pri tom odabiru važnu ulogu igra geografski faktor.

“Austrija, posebno Beč, ali i drugi gradovi, tradicionalno su proglašavani najboljim mjestima za život. U gradovima poput Beča, Salzburga, Klagenfurta i Graza nudi se puno radnih mjesta, a blizu su nam. Austrija omogućava i dnevne migracije jer iz sjevernih dijelova Hrvatske do Austrije treba tek sat-dva vožnje. Osim toga, Austrija je u smislu konkurentnosti i kvalitete života jedna od vodećih zemalja u svijetu, en samo u Europi. Privlačnost Austrije Hrvatima ima, osim geografskih i ekonomskih i svoje kulturološke i povijesne razloge”, smatra Novotny.

Njemačka najpopularnija, sjevernjaci bi na jug

Inače, Njemačka je očekivano najpopularnija zemlja za preseljenje, kao što je i očekivano da je njena popularnost najveća u zemljama istočne Europe i Balkana – Poljskoj, Češkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Albaniji i Turskoj. Doduše, Njemačka je prvi izbor i Švicarcima koji bi, ako baš moraju sići stepenicu niže sa svog životnog standarda, odabrali zemlju koja im je po tome najsličnija. Također, Nijemcima, Austrijancima i Talijanima prvi izbor je Švicarska.

Francuzima, Belgijancima, Ircima i Britancima prvi izbor za preseljenje je bogata prekomorska Kanada. S druge strane, stanovnicima bogatih zemalja hladnog sjevera – Nizozemske, Švedske i Finske prvi izbor je na toplom jugu – Španjolska.

“Kod njih je standard visok pa je njihov izbor uvjetovan klimatskim razlozima”, napominje Novotny.

Velika Britanija nije omiljeno mjesto

Zanimljivo je da niti u jednoj europskoj zemlji prvi izbor za preseljenje nije Ujedinjeno Kraljevstvo, iako ono tradicionalno “usisava” mnogo useljenika. Razlog tomu Novotny dijelom vidi u britanskim posebnostima poput vožnje lijevom stranom i drugačijeg stila života, ali i u klimi koja mnogima ne odgovara.

“Troškovi života vrlo su visoki i čitav je niz razloga zašto Velika Britanija nije baš omiljeno mjesto za život. Mislim da je brexit tek manjim dijelom razlog tomu”, kazao je Novotny.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

KLIMATSKE PROMJENE / Temperatura u Hrvatskoj toliko će porasti da ćemo “gubiti” 22 dana godišnje

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

S obzirom na to da za većinu ljudi nije lako dešifrirati utjecaj porasta temperature na njihov svakodnevni život, a teško je zamisliti globalno zagrijavanje od prosječno 1,5 ili 2 stupnja, stručnjaci s američkog MIT-a osmislili su inovativan novi način mjerenja ove promjene u stvarnom životu i predviđanja njezinih dugoročnih učinaka.

Koristeći podatke iz 50 različitih klimatskih modela, stručnjaci s Massachusetts Institute of Technology (MIT) zacrtali su kako će broj “dana na otvorenom” u raznim destinacijama diljem svijeta rasti ili padati do 2100. Ovi ‘dani na otvorenom’ odnose se na razdoblja od 24 sata kada su temperature dovoljno ugodne za većinu ljudi da se bave aktivnostima na otvorenom, bilo zbog posla ili u slobodno vrijeme, prenosi Euronews. To su dani kada nije ni prevruće ni prehladno, što znanstvenici smatraju otprilike između 10 i 25 stupnjeva Celzija, te da u njima ekstremnih vremenskih nepogoda, piše tportal.

Internetski alat koji su razvili istraživači s MIT-a također omogućuje ljudima da postave vlastiti raspon temperature kada provjeravaju podatke iz svoje zemlje na temelju onoga što misle da je ugodno vrijeme. Studija MIT-a pokazala je da će tropska odredišta doživjeti najveće promjene u danima na otvorenom. Najveći udar pretrpjet će Dominikanska Republika koja će do kraja stoljeća izgubiti 124 dana ugodnog vremena godišnje. Meksiko, Indija, Tajland i Egipat izgubit će polovicu dana na otvorenom. Istraživači također ističu podjelu između globalnog sjevera, koji će dobiti više dana ugodnog vremena, i globalnog juga, koji će izgubiti više unatoč tome što je emitirao manje stakleničkih plinova. Razlike u mjestima poput Bangladeša ili Sudana su zapanjujuće, kažu.

U Europi također postoji podjela sjever-jug kada su u pitanju dani na otvorenom. Na sjeveru će biti više dana s ugodnim vremenom jer su zime tople, na jugu će ekstremne vrućine tijekom ljetnih mjeseci uzrokovati pad broja dana na otvorenom. Prema podacima MIT-a, Balkan će vjerojatno biti jedna od najteže pogođenih regija u Europi. Albanija će izgubiti 30 dana, Srbija 26 dana, Hrvatska 22 dana, Sjeverna Makedonija 21 dan, Bugarska 17 dana, Kosovo 19 dana, a Rumunjska 12 dana. Malo južnije, Grčka bi do 2100. mogla izgubiti 37 dana na otvorenom godišnje zbog ekstremnih vrućina između svibnja i rujna, kaže studija MIT-a.

Pirenejski poluotok također će doživjeti promjene, pa će tako Portugal imati 33 dana manje na otvorenom, a Španjolska 13. Istraživači kažu da se razlika u Europi već osjeća i da ljudi biraju kamo će putovati na temelju sve ekstremnijih vrućina na prethodno popularnim odredištima. Iako će zemlje u sjevernoj Europi vjerojatno dobiti više dana na otvorenom zbog klimatskih promjena, ni to nisu sve dobre vijesti. Francuska, Njemačka i Austrija dobit će između 18 i 52 dana ugodnog vremena do 2100. – uglavnom zbog toplijih zima. Ovo bi mogao biti fatalan udarac za europsku skijašku industriju koja je već neko vrijeme u problemima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu