Connect with us

Hrvatska

Strani turisti žele u Hrvatsku, ali ih brinu mjere

Objavljeno

-

Turisti i vlasnici nekretnina u Hrvatskoj iz Slovenije, Poljske, Austrije i Njemačke žele i ove godine na odmor u Hrvatsku, ali su oprezni u planiranju i bukiranju zbog širenja pandemije i protumjera, o čemu se kao i o sigurnosnim protokolima te uvjetima prelaska granica najviše zanimaju.

Zaključak je to iz odgovora direktora predstavništava Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Sloveniji, Poljskoj, Austriji i Njemačkoj na upit Hine o trenutnom stanju bukinga za Hrvatsku ove godine, uključujući i za uskrsne blagdane na tim tržištima, koja su uz domaće u 2020. ostvarila najbolje rezultate u hrvatskom turizmu.

O svim tim temama i pitanjima, kao i hrvatskom projektu za sigurnost boravka ove godine “Safe stay in Croatia” se razgovaralo ovog tjedna i na online poslovnim radionicama HTZ-a za tržišta Slovenije i Poljske, koje su okupile ukupno oko 200 domaćih sudionika i partnera s tih tržišta, a slične se radionice uskoro planiraju održati i za tržište Austrije i Njemačke.

Zajedničko za ta četiri, ali i druga tržišta, je da je s njih za Uskrs teško očekivati veći turistički promet zbog mjera koje su na snazi u tim zemljama zbog trećeg vala pandemdije, pa ponegdje i zatvaranja do iza Uskrsa, ali i zbog mjera u Hrvatskoj, koja za prelazak granice traži negativan PCR test ili PCR testiranje s karantenom do dobivanja nalaza.

To je za mnoge velik izdatak, a turistički promet za Uskrs sputavaju i za sada različiti uvjeti prelaska granica po Europi, za što se, kako gdje, traže već i potvrde o cijepljenju ili negativni PCR test, brzi antigenski test i odlasci u višednevne karantene po dolasku u neku zemlju ili po povratku.

Zajedničko je i da je početni optimizam za ovu turističku sezonu i putovanja zbog cjepiva i najava brzog procjepljivanja stanovnika, splasnuo u mnogim zemljama s manjim isporukama cjepiva i sporijim procjepljivanjem, kao i pojavom novih sojeva virusa i porastom broja zaraza.

Slovenija: Za ljeto optimistični, ali brine ih predsezona, posebice oko 1. svibnja

Direktorica HTZ-ovog predstavništva u Sloveniji Metka Bradetić za Hinu ističe da je zadovoljna odazivom i razgovorima te slovenski partneri Hrvatsku navode kao zemlju u koju će Slovenci definitivno putovati čim se steknu uvjeti. Ljeto ih ne brine, pa ni posezona, ali neizvjesnost predsezone da, jer su navikli putovati u to vrijeme, pogotovo za vrijeme praznika oko 1. svibnja.

Bradetić ističe i da su epidemiološke mjere u Sloveniji još uvijek dosta stroge, zbog čega je vrlo teško davati i bilo kakve prognoze, a cjelokupna prodaja i informiranje korisnika/turista odvija se isključivo telefonski ili virtualno, i sve zapravo ovisi o uvjetima prelaska granica i epidemiološkim slikama obje države.

Kako se i u Sloveniji zadnjih nekoliko dana intenzivnije spominju tzv. covid putovnice, odnosno potvrde o cijepljenju ili preboljenoj bolesti, najviše ih brine da se velik dio stanovništva neće uspjeti cijepiti u ranije zadanim rokovima, a svakako ne prije početka glavne ljetne turističke sezone.

“Zabrinuti su i vlasnici nekretnina i plovila u Hrvatskoj, kojih nije malo, i jedva čekaju da mjere prelaska granice budu nešto blaže od važećih. Tu se mogu ubrojiti i tzv. paušalisti u hrvatskim kampovima, koji godinama imaju zakupljene parcele i smatraju ih svojim ”ljetnim sidrištem”, no za sve njih, kao i druge prva veća putovanja bit će moguća tek kada se za to steknu uvjeti”, naglašava Bradetić.

Iznosi i da je trenutni buking za Hrvatsku slabiji nego u isto vrijeme 2020., kada još, kako kaže, nismo bili svjesni razmjera pandemije, ali se prodaja, iako u manjem opsegu, ipak događa unutar turističkih agencija, pri čemu ne treba zaboraviti da su većina slovenskih turista ipak individualni putnici koji smještaj bukiraju direktno i nemoguće je znati neke točne brojke.

S druge strane, slovenski touroperatori i agencije kažu da se spremaju na iznimno jaku last minute prodaju.

Poljska: Hrvatska jako tražena i nadaju se da će i moći putovati

I direktorica HTZ predstavništva u Poljskoj Agnieszka Puszczewicz zadovoljna je odazivom na poslovnu radionicu, gdje su poljski partneri rekli da se nadaju da će ipak biti sezone unatoč trećem valu pandemije u Poljskoj jer su i uložili velike napore da kupcima predstave zanimljivu ponudu, a i Hrvatska je jedna od traženijih destinacija.

“U razgovorima ističu i da su im jako bitne informacije o sigurnosnim protokolima, ali i uvjetima koje će morati ispuniti turisti da mogu doći u Hrvatsku tijekom ljeta. Svi se nadaju i da će veći broj cijepljenih osoba i onih s antitijelima dodatno olakšati putovanja, kojih su Poljaci jako željni, no na to će utjecati i odluke poljske vlade o protokolima povratka u zemlju, a treba uzeti u obzir i da PCR test u Poljskoj košta 125 eura”, ističe Puszczewicz.

Važnim naglašava i što na tom tržištu hvale Hrvatsku za izvanredno odrađenu prošlogodišnju sezonu, pa se i s te strane nadaju da će moći i ovo ljeto sigurno i bezbrižno provesti u Hrvatskoj.

Kaže i da se sigurno ovo ljeto može opet računati na izravne zračne linije nacionalnog prijevoznika LOT između Poljske i Hrvatske, dok za Uskrs ne očekuje neki veći promet prema Hrvatskoj, jer je zbog rapidnog rasta oboljelih do 9. travnja u Poljskoj djelomični ‘lockdown’, ali državne granice nisu zatvorene.

Austrija: Uz puno “ako” moguć bolji posjet nego 2020.

U Austriji, prema riječima direktora HTZ predstavništva u Austriji Branimira Tončinića, partnere najviše zanimaju uvjeti ulaska u Hrvatsku, cijene i lokacije za PCR i brze antigen testove, kao i epidemiološka i situacija procijepljenošću u Hrvatskoj te plan otvaranja zemlje za međunarodni turizam.

“Pod pretpostavkom da će Hrvatska biti na zelenoj listi zemalja te da Austrija više neće imati trenutan režim za povratak u Austriju uz obavezan test i karantenu od 10 dana (koja se s negativnim nalazom nakon 5-og dana može skratiti) mogući je i bolji posjet s tog tržišta nego u 2020., ali tek od lipnja, jer je Austrija ovih dana tu mjeru povratka u zemlju za svoje građene produljila do 31. svibnja”, naglašava Tončinić.

Na pitanje Hine o dolascima vlasnika nekretnina i plovila u Hrvatskoj, koji su kao i iz Slovenije i drugih zemalja u 2020. u Hrvatskoj boravili i u predsezoni, Tončinić kaže da ih najviše zanima postoji li već, ili je moguće uvođenje posebne regulative prelaska granice za njih kako bi mogli brinuti imovini.

“Zanimanje ove publike za Hrvatskom je velik jer u Hrvatskoj imaju vlastitu imovinu u kojoj mogu izolirano boraviti s najvećom mogućom sigurnošću od zaraze, a trenutno u Austriji prevladava i bojazan da zbog austrijskog režima prelaska granice putovanje u inozemstvo neće biti moguće ako Austrija ne promijeni uvjete za prelazak granice pri povratku u vlastitu zemlju. Manje su pak zabrinuti za granični režim Hrvatske”, kaže Tončinić.

Zbog porasta zaraza u toj zemlji i režima na granicama, buking je i za Hrvatsku na nižoj razini od prošlogodišnjeg, iako sva istraživanja pokazuju veliko zanimanje za ljetnim odmorima u Hrvatskoj (na drugom mjestu, iza Italije), pa se u 2021. očekuje kasni i kratkoročni buking čim svi epidemiološki parametri pokažu mogućnost uspostave turističkih kretanja unutar EU.

Njemačka: Odgođeni buking uz čekanje mjera olakšavanja putovanja

Slične informacije dolaze i s najvažnijeg i najvećeg tržišta za hrvatski turizam, iz Njemačke, od direktora HTZ predstavništva Romea Draghicchija, koji ističe da su Nijemci željni putovanja, ali i da trenutno još odgađaju rezervacije odmora prateći razvoj situacije s pandemijom i u pojedinim destinacijama.

Touroperatori i aviokompanije će, kako na pitanja Hine odgovara Draghicchio, prilagoditi ponudu prema destinacijama za koje njemačke vlasti neće, radi povoljne epidemiološke situacije, propisivati mjere karantene pri povratku u zemlju, a svi se slažu i da će svako olakšanje putovanja među europskim državama imati pozitivni efekt na turistički promet.

“Iz Njemačke je u Hrvatsku u 2020. došlo oko 50 posto turista iz rekordne 2019., i to većinom u dva glavna ljetna mjeseca. Ako se situacija s koronavirusom normalizira prije lipnja i potraje do kraja rujna, sezona bi s ovog tržišta mogla biti uspješnija od lanjske, no konačni rezultati će ovisiti o cjelokupnoj situaciji s virusom u Europi, i posebice u samoj Hrvatskoj”, naglašava Draghicchio.

Iznosi i da se u predstavništvu Nijemci najviše raspituju o općim uvjetima ulaska u Hrvatsku, tj. o vrstama testova koji se priznaju, dok za vlasnike plovila i nekretnina u Hrvatskoj i on napominje da se trenutno najviše zanimaju za što jednostavnije mogućnosti putovanja i ulaza u Hrvatsku za npr. kratka razdoblja, kako bi pregledali brod ili kuću.

“Trenutno je buking za Hrvatsku u Njemačkoj na oko 30 posto lanjskog, ali se očekuje da će prema ljetu, i pod uvjetom da pandemija ‘oslabi’, dodatno jačati. Svi se nadaju pozitivnom scenariju, dužoj sezoni i boljim rezultatima od 2020.”, dodaje direktor HTZ-a za Njemačku.

Poručuje i da će “određeni broj Nijemaca posjetiti Hrvatsku već za uskrsne blagdane”, da najviše informacija traže o Istri, koja je označena kao sigurna za putovanja i iz koje se Nijemci mogu vratiti bez obveze testiranja i karantene, no preciznijih najava ipak još nema jer će se promet odvijati sukladno trenutnoj epidemiološkoj situaciji i propisima za povratak u zemlju iz pojedinih destinacija.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu