Kod nekih se simptomi legionele uopće ne pojavljuju, dok kod drugih može nastupiti najgori ishod.

Legionarska bolest ili legionela je atipična upala pluća, odnosno vrlo težak oblik ove respiratorne bolesti.

Uzrokuje ju istoimena bakterija Legionella pneumophilaa otkrivena je davne 1976. kada se među članovima Američke legije u hotelu u Philadelphiji pojavila epidemija upale pluća.

S vremenom je taj težak oblik bolesti dišnog sustava postao poznat kao legionarska bolest.

Legionela se širi u toploj vodi jer joj pogoduje temperatura od 20 do 45 °C pa do zaraze najčešće dolazi nakon udisanja kontaminiranih kapljica vode.

Epidemije su obično povezane s vodoopskrbnim sustavom u bolnicama, hotelima i javnim kupalištima. Zbog legionele u SAD-u godišnje bude hospitalizirano oko 5000 osoba, a ova bolest se pojavila i u Hrvatskoj.

Naime, U Kliničkom bolničkom centru Rebro se sredinom 2024. legionelom zarazilo petero ljudi, a troje je nažalost preminulo.

Međutim, ravnatelj KBC-a Ante Ćorušić izjavio je da su pacijenti već otprije teško bolesti pa je legionela samo pogoršala njihovo stanje.

Simptomi legionarske bolesti

Ipak, legionarska bolest nekada nema simptome pa je zaraženi pojedinci mogu bez problema preboljeti.

Iako je opasna po život, nisu zabilježeni slučajevi da se prenosi s čovjeka na čovjeka.

Prvi simptomi legionarske bolesti počinju se pojavljivati unutar dva do 14 dana od izloženosti bakteriji, obično nalikuju gripi, a najčešće uključuju:

– povišenu tjelesnu temperaturu iznad 40°C

– kašalj, sa ili bez sluzi

– bolove u mišićima

– bol u prsima

– otežano disanje

– glavobolje

– umor

– mučninu i povraćanje

– proljev

Legionela može izazvati i Pontijačku groznicu – akutnu respiratornu bolest bez upale pluća.

Simptomi su kao gore navedeni te nije opasna po život. No, legionarska bolest može imati i teži klinički oblik koji uključuje upalu pluća, a može zahvatiti i druge organe poput jetre, bubrege, probavni trakt i središnji živčani sustav.

Kako se prenosi legionela?

Legionela može obitavati u mnogim vodoopskrbnim sustavima velikih zgrada, a do zaraze dolazi prskanjem iz tuša, slavine ili hidromasažne kade.

Bakterija se može nalaziti i u:

– spremnicima tople vode i grijačima

– javnim bazenima

– bazenima za porode

– rashladnim tornjevima

– sustavu klimatizacije

– ukrasnim fontanama

Osim udisanjem kapljica vode, infekcija se može prenijeti i na druge načine, uključujući aspiraciju – kada tekućina slučajno uđe u vaša pluća, obično zato što kašljete ili se gušite dok pijete te izloženost friškoj zemlji tijekom rada u vrtu ili korištenjem kontaminiranog tla.

Legionarska bolest: Prevencija i liječenje

Istraživanja pokazuju da nisu svi koji su izloženi legioneli odmah potencijalno oboljeli.

Veći rizik od razvoja legionarske bolesti imaju oni s narušenim imunološkim sustavom, stariji od 50 godina, pacijenti s kroničnom bolešću pluća, karcinomom ili dijabetesom, oni koji puše cigarete te radnici u zatvorenim zgradama.

Legionarska bolest se dijagnosticira krvnog pretragom ili testiranjem urina na prisutnost antigena legionele. Antigeni su tvari koje tijelo prepoznaje kao štetne te proizvodi imunološki odgovor na antigene u borbi protiv infekcije.

Da bi ustvrdio da je riječ o legioneli, liječnik može testirati sluz ili pljuvačku. Osim toga, dijagnoza se postavlja i na temelju rendgenske snimke pluća i mikrobioloških metoda.

Liječenje legionele se provodi specifičnom terapijom antibioticima i to na vrijeme, čim se posumnja na bolest, jer kasnija primjena možda neće polučiti očekivane rezultate.

Kod prevencije zaraze legionelom ključno je provoditi važne mjere sprečavanja zaraze.

To su, primjerice, redovito pražnjenje i čišćenje bazena, dezinfekcija rashladnih sustava, dezinfekcija vode u bazenima i kupalištima klorom te održavanje sustava vode u bolnicama i javnim zgradama na temperaturi većoj od 60 °C, a sustava hladne vode na manje od 20 °C.

Izmjenama odluke o početku školske godine 2024./2025., nastava umjesto 2. rujna počinje 9. rujna, ukinut je jesenski odmor, skraćeno trajanje proljetnih praznika, a ministar Radovan Fuchs ocijenio je da taj kalendar zadovoljava više ili manje sve te da učenici njime neće ništa izgubiti.

Skraćuje se i trajanje proljetnih praznika

Izmjenama odluke o početku školske godine 2024./2025., nastava umjesto 2. rujna počinje 9. rujna, ukinut je jesenski odmor, skraćeno trajanje proljetnih praznika, a ministar Radovan Fuchs ocijenio je da taj kalendar zadovoljava više ili manje sve te da učenici njime neće ništa izgubiti.

Prema izmjenama odluke, koje su prošle javno savjetovanje i koje bi uskoro trebale biti objavljene u Narodnim novinama, nastava za maturante traje do petka 23. svibnja 2025., a za ostale učenike do petka 13. lipnja 2025., umjesto 18. lipnja kako je ranijom odlukom predviđeno.

Ukida se jesenski odmor za učenike koji je bio planiran od 31. listopada do 3. studenog 2024.

Nepromijenjen ostaje prvi dio zimskog odmora koji traje dva tjedna, odnosno od 23. prosinca 2024. do 6. siječnja 2025.. Drugi dio zimskog odmora traje pet dana od 24. do 28. veljače 2025.

Skraćeno je trajanje proljetnih praznika u travnju pa odmor učenika traje pet dana, a počinje u četvrtak 17. travnja (Veliki četvrtak) i traje do 21. travnja (Uskrsni ponedjeljak), s time da nastava počinje u utorak 22. travnja. Ranijom odlukom bilo je predviđen od 17. do 27. travnja, s time da bi nastava počela 28. travnja.

Time se, napominju u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, otvorio prostor za skraćivanje nastavne godine koja sad traje do 13. lipnja umjesto prije do 18. lipnja, s time da ljetni odmor počinje 16. lipnja 2025.

Nastavna godina za maturante ima 163 nastavna dana, a za ostale učenike 177.

Ministar obrazovanja Radovan Fuchs ocijenio je u srijedu u izjavi novinarima nakon dodjela nagrada najboljim maturantima da ove izmjene odluke o početku nove školske godine 2024./2025. zadovoljavaju više ili manje sve – škole i roditelje, ali u prvom redu učenike koji onda neće gubiti ništa.

Podsjetio je i da su izmjene određene inicijativom dalmatinskih županija, a razlog tome je aktualna turistička sezona i klimatske promjene.

“Sindikati se uvijek bune”

Na javno savjetovanje došao je, kaže, određen broj komentara koji su ukazivali na neke mogućnosti i, s druge strane, izraženu želju da se pokuša nešto napraviti, a da se ipak praznici u veljači ne ukidaju.

“U tom smislu smo onda presložili ukupni kalendar, škola počinje šest dana ranije, ostaju praznici u veljači i škola će završiti tri dana ranije. Taj dio dana koji je trebalo osigurati osigurali smo na dva mjesta, s jedne strane u proljetnim praznicima i u jesenskim gdje smo onda dobili po jedan-dva dana, uzimajući u obzir da postoje subote i nedjelje koji se preklapaju i na taj način je izrađen ovaj kalendar”, naglasio je Fuchs.

Istaknuo je da su pritom ostali u “relativno komotnom” razdoblju od 163 dana za maturante, zakonski okvir je 160, za ostale je 170 radnih dana, a u ovom slučaju imamo 177.

Ministar je komentirao sindikat Preporod koji je ustvrdio da je najavljeni rast plaća dužnosnicima prevelik. “Sindikat Preporod se uvijek buni, on se buni i kad rastu i kad ne rastu, prema tome njihova stvar”, rekao je.

Na upit je li povećanje plaća od 60 posto primjereno, odgovorio je da se može postaviti pitanje je li primjereno da su plaće u sustavu odgoja i obrazovanja i javnih službi rasle više od 60 posto od trenutka kada su svi svo vrijeme na istim pozicijama “ne znam koliko godina”, a sve plaće dužnosnika su cijelo to vrijeme stajale na potpuno istoj razini.

Iako ne zna koliko će im u konačnici plaće rasti, drži da je vrijeme da do rasta dođe.

Zbog dugotrajnih vrućina ovih dana bilježimo i rekordne temperature mora koje utječu na cijeli morski ekosustav. Naime, već dulje vrijeme pojačano cvjeta more na sjevernom Jadranu, a sve je više i meduza, posebice u uvalama gdje je more pliće i brže se zagrijava.

Omiljena dječja igra u ove vruće dane nekima baš i neće ostati u dobrom sjećanju.

– Mama se dodavala sa sestrom i odjednom sam samo čula da sestra viče: peče me, peče me! i morala je ići brzo van, ispričala je Leana Horvat.

Jer već nekoliko dana na ovoj murterskoj plaži odvija se isti scenarij.

– Tu ležimo na plaži i svaki dan tu djeca plaču, viču da ih je meduza opekla, pa smo ih išli malo poloviti, s tim natikačama smo ih lovili pa smo ih nosili svako malo, otkrio je Ivor Levar.

Opeklinu treba dobro isprati morskom vodom i hladiti oblozima.

– Mogu stavljati jabučni ocat ako se rana nije otvorila ili kod doktora po kremu, kombinaciju kortikosteroida i antibiotika, čisto da brže saniramo tu ozljedu, kazao je dr. med. Ivan Stegić, liječnik obiteljske medicine.

Ove male hidromeduze nisu opasne, a zbog zagrijavanja mora pojavile su se u blizini plaža već potkraj lipnja.

– Jednostavno, mi smo navikli na njih, nisu oni česta pojava, ali dobro je – nije toliko opasno, malo peče, baš je njega neki dan malo opekla, ispričao je Vinko Šegota.

– Tu i tu (me opekla), ali, ništa opasno, ništa strašno, normalno, sve je ok, kazao je Nikola Šegota.

A čini se da će postati normalna, ističu stručnjaci, povećana brojnost meduza u našem moru. Jer iz godine u godinu ono se sve više zagrijava, a meduze vole – toplo more.