Connect with us

Hrvatska

Strani turisti žele u Hrvatsku, ali ih brinu mjere

Objavljeno

-

Turisti i vlasnici nekretnina u Hrvatskoj iz Slovenije, Poljske, Austrije i Njemačke žele i ove godine na odmor u Hrvatsku, ali su oprezni u planiranju i bukiranju zbog širenja pandemije i protumjera, o čemu se kao i o sigurnosnim protokolima te uvjetima prelaska granica najviše zanimaju.

Zaključak je to iz odgovora direktora predstavništava Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Sloveniji, Poljskoj, Austriji i Njemačkoj na upit Hine o trenutnom stanju bukinga za Hrvatsku ove godine, uključujući i za uskrsne blagdane na tim tržištima, koja su uz domaće u 2020. ostvarila najbolje rezultate u hrvatskom turizmu.

O svim tim temama i pitanjima, kao i hrvatskom projektu za sigurnost boravka ove godine “Safe stay in Croatia” se razgovaralo ovog tjedna i na online poslovnim radionicama HTZ-a za tržišta Slovenije i Poljske, koje su okupile ukupno oko 200 domaćih sudionika i partnera s tih tržišta, a slične se radionice uskoro planiraju održati i za tržište Austrije i Njemačke.

Zajedničko za ta četiri, ali i druga tržišta, je da je s njih za Uskrs teško očekivati veći turistički promet zbog mjera koje su na snazi u tim zemljama zbog trećeg vala pandemdije, pa ponegdje i zatvaranja do iza Uskrsa, ali i zbog mjera u Hrvatskoj, koja za prelazak granice traži negativan PCR test ili PCR testiranje s karantenom do dobivanja nalaza.

To je za mnoge velik izdatak, a turistički promet za Uskrs sputavaju i za sada različiti uvjeti prelaska granica po Europi, za što se, kako gdje, traže već i potvrde o cijepljenju ili negativni PCR test, brzi antigenski test i odlasci u višednevne karantene po dolasku u neku zemlju ili po povratku.

Zajedničko je i da je početni optimizam za ovu turističku sezonu i putovanja zbog cjepiva i najava brzog procjepljivanja stanovnika, splasnuo u mnogim zemljama s manjim isporukama cjepiva i sporijim procjepljivanjem, kao i pojavom novih sojeva virusa i porastom broja zaraza.

Slovenija: Za ljeto optimistični, ali brine ih predsezona, posebice oko 1. svibnja

Direktorica HTZ-ovog predstavništva u Sloveniji Metka Bradetić za Hinu ističe da je zadovoljna odazivom i razgovorima te slovenski partneri Hrvatsku navode kao zemlju u koju će Slovenci definitivno putovati čim se steknu uvjeti. Ljeto ih ne brine, pa ni posezona, ali neizvjesnost predsezone da, jer su navikli putovati u to vrijeme, pogotovo za vrijeme praznika oko 1. svibnja.

Bradetić ističe i da su epidemiološke mjere u Sloveniji još uvijek dosta stroge, zbog čega je vrlo teško davati i bilo kakve prognoze, a cjelokupna prodaja i informiranje korisnika/turista odvija se isključivo telefonski ili virtualno, i sve zapravo ovisi o uvjetima prelaska granica i epidemiološkim slikama obje države.

Kako se i u Sloveniji zadnjih nekoliko dana intenzivnije spominju tzv. covid putovnice, odnosno potvrde o cijepljenju ili preboljenoj bolesti, najviše ih brine da se velik dio stanovništva neće uspjeti cijepiti u ranije zadanim rokovima, a svakako ne prije početka glavne ljetne turističke sezone.

“Zabrinuti su i vlasnici nekretnina i plovila u Hrvatskoj, kojih nije malo, i jedva čekaju da mjere prelaska granice budu nešto blaže od važećih. Tu se mogu ubrojiti i tzv. paušalisti u hrvatskim kampovima, koji godinama imaju zakupljene parcele i smatraju ih svojim ”ljetnim sidrištem”, no za sve njih, kao i druge prva veća putovanja bit će moguća tek kada se za to steknu uvjeti”, naglašava Bradetić.

Iznosi i da je trenutni buking za Hrvatsku slabiji nego u isto vrijeme 2020., kada još, kako kaže, nismo bili svjesni razmjera pandemije, ali se prodaja, iako u manjem opsegu, ipak događa unutar turističkih agencija, pri čemu ne treba zaboraviti da su većina slovenskih turista ipak individualni putnici koji smještaj bukiraju direktno i nemoguće je znati neke točne brojke.

S druge strane, slovenski touroperatori i agencije kažu da se spremaju na iznimno jaku last minute prodaju.

Poljska: Hrvatska jako tražena i nadaju se da će i moći putovati

I direktorica HTZ predstavništva u Poljskoj Agnieszka Puszczewicz zadovoljna je odazivom na poslovnu radionicu, gdje su poljski partneri rekli da se nadaju da će ipak biti sezone unatoč trećem valu pandemije u Poljskoj jer su i uložili velike napore da kupcima predstave zanimljivu ponudu, a i Hrvatska je jedna od traženijih destinacija.

“U razgovorima ističu i da su im jako bitne informacije o sigurnosnim protokolima, ali i uvjetima koje će morati ispuniti turisti da mogu doći u Hrvatsku tijekom ljeta. Svi se nadaju i da će veći broj cijepljenih osoba i onih s antitijelima dodatno olakšati putovanja, kojih su Poljaci jako željni, no na to će utjecati i odluke poljske vlade o protokolima povratka u zemlju, a treba uzeti u obzir i da PCR test u Poljskoj košta 125 eura”, ističe Puszczewicz.

Važnim naglašava i što na tom tržištu hvale Hrvatsku za izvanredno odrađenu prošlogodišnju sezonu, pa se i s te strane nadaju da će moći i ovo ljeto sigurno i bezbrižno provesti u Hrvatskoj.

Kaže i da se sigurno ovo ljeto može opet računati na izravne zračne linije nacionalnog prijevoznika LOT između Poljske i Hrvatske, dok za Uskrs ne očekuje neki veći promet prema Hrvatskoj, jer je zbog rapidnog rasta oboljelih do 9. travnja u Poljskoj djelomični ‘lockdown’, ali državne granice nisu zatvorene.

Austrija: Uz puno “ako” moguć bolji posjet nego 2020.

U Austriji, prema riječima direktora HTZ predstavništva u Austriji Branimira Tončinića, partnere najviše zanimaju uvjeti ulaska u Hrvatsku, cijene i lokacije za PCR i brze antigen testove, kao i epidemiološka i situacija procijepljenošću u Hrvatskoj te plan otvaranja zemlje za međunarodni turizam.

“Pod pretpostavkom da će Hrvatska biti na zelenoj listi zemalja te da Austrija više neće imati trenutan režim za povratak u Austriju uz obavezan test i karantenu od 10 dana (koja se s negativnim nalazom nakon 5-og dana može skratiti) mogući je i bolji posjet s tog tržišta nego u 2020., ali tek od lipnja, jer je Austrija ovih dana tu mjeru povratka u zemlju za svoje građene produljila do 31. svibnja”, naglašava Tončinić.

Na pitanje Hine o dolascima vlasnika nekretnina i plovila u Hrvatskoj, koji su kao i iz Slovenije i drugih zemalja u 2020. u Hrvatskoj boravili i u predsezoni, Tončinić kaže da ih najviše zanima postoji li već, ili je moguće uvođenje posebne regulative prelaska granice za njih kako bi mogli brinuti imovini.

“Zanimanje ove publike za Hrvatskom je velik jer u Hrvatskoj imaju vlastitu imovinu u kojoj mogu izolirano boraviti s najvećom mogućom sigurnošću od zaraze, a trenutno u Austriji prevladava i bojazan da zbog austrijskog režima prelaska granice putovanje u inozemstvo neće biti moguće ako Austrija ne promijeni uvjete za prelazak granice pri povratku u vlastitu zemlju. Manje su pak zabrinuti za granični režim Hrvatske”, kaže Tončinić.

Zbog porasta zaraza u toj zemlji i režima na granicama, buking je i za Hrvatsku na nižoj razini od prošlogodišnjeg, iako sva istraživanja pokazuju veliko zanimanje za ljetnim odmorima u Hrvatskoj (na drugom mjestu, iza Italije), pa se u 2021. očekuje kasni i kratkoročni buking čim svi epidemiološki parametri pokažu mogućnost uspostave turističkih kretanja unutar EU.

Njemačka: Odgođeni buking uz čekanje mjera olakšavanja putovanja

Slične informacije dolaze i s najvažnijeg i najvećeg tržišta za hrvatski turizam, iz Njemačke, od direktora HTZ predstavništva Romea Draghicchija, koji ističe da su Nijemci željni putovanja, ali i da trenutno još odgađaju rezervacije odmora prateći razvoj situacije s pandemijom i u pojedinim destinacijama.

Touroperatori i aviokompanije će, kako na pitanja Hine odgovara Draghicchio, prilagoditi ponudu prema destinacijama za koje njemačke vlasti neće, radi povoljne epidemiološke situacije, propisivati mjere karantene pri povratku u zemlju, a svi se slažu i da će svako olakšanje putovanja među europskim državama imati pozitivni efekt na turistički promet.

“Iz Njemačke je u Hrvatsku u 2020. došlo oko 50 posto turista iz rekordne 2019., i to većinom u dva glavna ljetna mjeseca. Ako se situacija s koronavirusom normalizira prije lipnja i potraje do kraja rujna, sezona bi s ovog tržišta mogla biti uspješnija od lanjske, no konačni rezultati će ovisiti o cjelokupnoj situaciji s virusom u Europi, i posebice u samoj Hrvatskoj”, naglašava Draghicchio.

Iznosi i da se u predstavništvu Nijemci najviše raspituju o općim uvjetima ulaska u Hrvatsku, tj. o vrstama testova koji se priznaju, dok za vlasnike plovila i nekretnina u Hrvatskoj i on napominje da se trenutno najviše zanimaju za što jednostavnije mogućnosti putovanja i ulaza u Hrvatsku za npr. kratka razdoblja, kako bi pregledali brod ili kuću.

“Trenutno je buking za Hrvatsku u Njemačkoj na oko 30 posto lanjskog, ali se očekuje da će prema ljetu, i pod uvjetom da pandemija ‘oslabi’, dodatno jačati. Svi se nadaju pozitivnom scenariju, dužoj sezoni i boljim rezultatima od 2020.”, dodaje direktor HTZ-a za Njemačku.

Poručuje i da će “određeni broj Nijemaca posjetiti Hrvatsku već za uskrsne blagdane”, da najviše informacija traže o Istri, koja je označena kao sigurna za putovanja i iz koje se Nijemci mogu vratiti bez obveze testiranja i karantene, no preciznijih najava ipak još nema jer će se promet odvijati sukladno trenutnoj epidemiološkoj situaciji i propisima za povratak u zemlju iz pojedinih destinacija.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Objavljeno

-

By

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.

To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.

Poticanje investicija

“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”

To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.

U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.

Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.

Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.

Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.

U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.

Rast noćenja

Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.

Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.

Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.

Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike

Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.

No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna uprava objavila upozorenje vezano uz povrat poreza: Pazite na ove poruke!

Objavljeno

-

By

​Aktualizacijom povrata poreza bilježe se brojni pokušaji prijevara kolanjem phishing poruka u kojima se pošiljatelj lažno predstavlja kao Porezna uprava, upozorili su iz Porezne uprave.

“Apeliramo na sve obveznike da pozorno čitaju poruke koje im pristižu i ne daju nikakve dodatne podatke bez konzultacije s Poreznom upravom o istinitosti poruke.

Napominjemo, lažne poruke najčešće sadrže gramatičke pogreške i često upućuju na QR kod uz jednokratnu lozinku, a neophodno je obratiti pozornost na domenu s koje poruke stižu. Jedina službena domena Porezne uprave je @porezna-uprava.hr i ne sadrži dodatne znakove ni slova kao što je slučaj kod lažnih poruka (npr. @porezna-uprava.cnvelsalvador.com).

Dodatne informacije o prepoznavanju i postupanju s lažnim porukama dostupne su ovdje“, naveli su iz Porezne.

Podsjetimo, isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu