Connect with us

Hrvatska

Strani turisti žele u Hrvatsku, ali ih brinu mjere

Objavljeno

-

Turisti i vlasnici nekretnina u Hrvatskoj iz Slovenije, Poljske, Austrije i Njemačke žele i ove godine na odmor u Hrvatsku, ali su oprezni u planiranju i bukiranju zbog širenja pandemije i protumjera, o čemu se kao i o sigurnosnim protokolima te uvjetima prelaska granica najviše zanimaju.

Zaključak je to iz odgovora direktora predstavništava Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Sloveniji, Poljskoj, Austriji i Njemačkoj na upit Hine o trenutnom stanju bukinga za Hrvatsku ove godine, uključujući i za uskrsne blagdane na tim tržištima, koja su uz domaće u 2020. ostvarila najbolje rezultate u hrvatskom turizmu.

O svim tim temama i pitanjima, kao i hrvatskom projektu za sigurnost boravka ove godine “Safe stay in Croatia” se razgovaralo ovog tjedna i na online poslovnim radionicama HTZ-a za tržišta Slovenije i Poljske, koje su okupile ukupno oko 200 domaćih sudionika i partnera s tih tržišta, a slične se radionice uskoro planiraju održati i za tržište Austrije i Njemačke.

Zajedničko za ta četiri, ali i druga tržišta, je da je s njih za Uskrs teško očekivati veći turistički promet zbog mjera koje su na snazi u tim zemljama zbog trećeg vala pandemdije, pa ponegdje i zatvaranja do iza Uskrsa, ali i zbog mjera u Hrvatskoj, koja za prelazak granice traži negativan PCR test ili PCR testiranje s karantenom do dobivanja nalaza.

To je za mnoge velik izdatak, a turistički promet za Uskrs sputavaju i za sada različiti uvjeti prelaska granica po Europi, za što se, kako gdje, traže već i potvrde o cijepljenju ili negativni PCR test, brzi antigenski test i odlasci u višednevne karantene po dolasku u neku zemlju ili po povratku.

Zajedničko je i da je početni optimizam za ovu turističku sezonu i putovanja zbog cjepiva i najava brzog procjepljivanja stanovnika, splasnuo u mnogim zemljama s manjim isporukama cjepiva i sporijim procjepljivanjem, kao i pojavom novih sojeva virusa i porastom broja zaraza.

Slovenija: Za ljeto optimistični, ali brine ih predsezona, posebice oko 1. svibnja

Direktorica HTZ-ovog predstavništva u Sloveniji Metka Bradetić za Hinu ističe da je zadovoljna odazivom i razgovorima te slovenski partneri Hrvatsku navode kao zemlju u koju će Slovenci definitivno putovati čim se steknu uvjeti. Ljeto ih ne brine, pa ni posezona, ali neizvjesnost predsezone da, jer su navikli putovati u to vrijeme, pogotovo za vrijeme praznika oko 1. svibnja.

Bradetić ističe i da su epidemiološke mjere u Sloveniji još uvijek dosta stroge, zbog čega je vrlo teško davati i bilo kakve prognoze, a cjelokupna prodaja i informiranje korisnika/turista odvija se isključivo telefonski ili virtualno, i sve zapravo ovisi o uvjetima prelaska granica i epidemiološkim slikama obje države.

Kako se i u Sloveniji zadnjih nekoliko dana intenzivnije spominju tzv. covid putovnice, odnosno potvrde o cijepljenju ili preboljenoj bolesti, najviše ih brine da se velik dio stanovništva neće uspjeti cijepiti u ranije zadanim rokovima, a svakako ne prije početka glavne ljetne turističke sezone.

“Zabrinuti su i vlasnici nekretnina i plovila u Hrvatskoj, kojih nije malo, i jedva čekaju da mjere prelaska granice budu nešto blaže od važećih. Tu se mogu ubrojiti i tzv. paušalisti u hrvatskim kampovima, koji godinama imaju zakupljene parcele i smatraju ih svojim ”ljetnim sidrištem”, no za sve njih, kao i druge prva veća putovanja bit će moguća tek kada se za to steknu uvjeti”, naglašava Bradetić.

Iznosi i da je trenutni buking za Hrvatsku slabiji nego u isto vrijeme 2020., kada još, kako kaže, nismo bili svjesni razmjera pandemije, ali se prodaja, iako u manjem opsegu, ipak događa unutar turističkih agencija, pri čemu ne treba zaboraviti da su većina slovenskih turista ipak individualni putnici koji smještaj bukiraju direktno i nemoguće je znati neke točne brojke.

S druge strane, slovenski touroperatori i agencije kažu da se spremaju na iznimno jaku last minute prodaju.

Poljska: Hrvatska jako tražena i nadaju se da će i moći putovati

I direktorica HTZ predstavništva u Poljskoj Agnieszka Puszczewicz zadovoljna je odazivom na poslovnu radionicu, gdje su poljski partneri rekli da se nadaju da će ipak biti sezone unatoč trećem valu pandemije u Poljskoj jer su i uložili velike napore da kupcima predstave zanimljivu ponudu, a i Hrvatska je jedna od traženijih destinacija.

“U razgovorima ističu i da su im jako bitne informacije o sigurnosnim protokolima, ali i uvjetima koje će morati ispuniti turisti da mogu doći u Hrvatsku tijekom ljeta. Svi se nadaju i da će veći broj cijepljenih osoba i onih s antitijelima dodatno olakšati putovanja, kojih su Poljaci jako željni, no na to će utjecati i odluke poljske vlade o protokolima povratka u zemlju, a treba uzeti u obzir i da PCR test u Poljskoj košta 125 eura”, ističe Puszczewicz.

Važnim naglašava i što na tom tržištu hvale Hrvatsku za izvanredno odrađenu prošlogodišnju sezonu, pa se i s te strane nadaju da će moći i ovo ljeto sigurno i bezbrižno provesti u Hrvatskoj.

Kaže i da se sigurno ovo ljeto može opet računati na izravne zračne linije nacionalnog prijevoznika LOT između Poljske i Hrvatske, dok za Uskrs ne očekuje neki veći promet prema Hrvatskoj, jer je zbog rapidnog rasta oboljelih do 9. travnja u Poljskoj djelomični ‘lockdown’, ali državne granice nisu zatvorene.

Austrija: Uz puno “ako” moguć bolji posjet nego 2020.

U Austriji, prema riječima direktora HTZ predstavništva u Austriji Branimira Tončinića, partnere najviše zanimaju uvjeti ulaska u Hrvatsku, cijene i lokacije za PCR i brze antigen testove, kao i epidemiološka i situacija procijepljenošću u Hrvatskoj te plan otvaranja zemlje za međunarodni turizam.

“Pod pretpostavkom da će Hrvatska biti na zelenoj listi zemalja te da Austrija više neće imati trenutan režim za povratak u Austriju uz obavezan test i karantenu od 10 dana (koja se s negativnim nalazom nakon 5-og dana može skratiti) mogući je i bolji posjet s tog tržišta nego u 2020., ali tek od lipnja, jer je Austrija ovih dana tu mjeru povratka u zemlju za svoje građene produljila do 31. svibnja”, naglašava Tončinić.

Na pitanje Hine o dolascima vlasnika nekretnina i plovila u Hrvatskoj, koji su kao i iz Slovenije i drugih zemalja u 2020. u Hrvatskoj boravili i u predsezoni, Tončinić kaže da ih najviše zanima postoji li već, ili je moguće uvođenje posebne regulative prelaska granice za njih kako bi mogli brinuti imovini.

“Zanimanje ove publike za Hrvatskom je velik jer u Hrvatskoj imaju vlastitu imovinu u kojoj mogu izolirano boraviti s najvećom mogućom sigurnošću od zaraze, a trenutno u Austriji prevladava i bojazan da zbog austrijskog režima prelaska granice putovanje u inozemstvo neće biti moguće ako Austrija ne promijeni uvjete za prelazak granice pri povratku u vlastitu zemlju. Manje su pak zabrinuti za granični režim Hrvatske”, kaže Tončinić.

Zbog porasta zaraza u toj zemlji i režima na granicama, buking je i za Hrvatsku na nižoj razini od prošlogodišnjeg, iako sva istraživanja pokazuju veliko zanimanje za ljetnim odmorima u Hrvatskoj (na drugom mjestu, iza Italije), pa se u 2021. očekuje kasni i kratkoročni buking čim svi epidemiološki parametri pokažu mogućnost uspostave turističkih kretanja unutar EU.

Njemačka: Odgođeni buking uz čekanje mjera olakšavanja putovanja

Slične informacije dolaze i s najvažnijeg i najvećeg tržišta za hrvatski turizam, iz Njemačke, od direktora HTZ predstavništva Romea Draghicchija, koji ističe da su Nijemci željni putovanja, ali i da trenutno još odgađaju rezervacije odmora prateći razvoj situacije s pandemijom i u pojedinim destinacijama.

Touroperatori i aviokompanije će, kako na pitanja Hine odgovara Draghicchio, prilagoditi ponudu prema destinacijama za koje njemačke vlasti neće, radi povoljne epidemiološke situacije, propisivati mjere karantene pri povratku u zemlju, a svi se slažu i da će svako olakšanje putovanja među europskim državama imati pozitivni efekt na turistički promet.

“Iz Njemačke je u Hrvatsku u 2020. došlo oko 50 posto turista iz rekordne 2019., i to većinom u dva glavna ljetna mjeseca. Ako se situacija s koronavirusom normalizira prije lipnja i potraje do kraja rujna, sezona bi s ovog tržišta mogla biti uspješnija od lanjske, no konačni rezultati će ovisiti o cjelokupnoj situaciji s virusom u Europi, i posebice u samoj Hrvatskoj”, naglašava Draghicchio.

Iznosi i da se u predstavništvu Nijemci najviše raspituju o općim uvjetima ulaska u Hrvatsku, tj. o vrstama testova koji se priznaju, dok za vlasnike plovila i nekretnina u Hrvatskoj i on napominje da se trenutno najviše zanimaju za što jednostavnije mogućnosti putovanja i ulaza u Hrvatsku za npr. kratka razdoblja, kako bi pregledali brod ili kuću.

“Trenutno je buking za Hrvatsku u Njemačkoj na oko 30 posto lanjskog, ali se očekuje da će prema ljetu, i pod uvjetom da pandemija ‘oslabi’, dodatno jačati. Svi se nadaju pozitivnom scenariju, dužoj sezoni i boljim rezultatima od 2020.”, dodaje direktor HTZ-a za Njemačku.

Poručuje i da će “određeni broj Nijemaca posjetiti Hrvatsku već za uskrsne blagdane”, da najviše informacija traže o Istri, koja je označena kao sigurna za putovanja i iz koje se Nijemci mogu vratiti bez obveze testiranja i karantene, no preciznijih najava ipak još nema jer će se promet odvijati sukladno trenutnoj epidemiološkoj situaciji i propisima za povratak u zemlju iz pojedinih destinacija.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Hrvatska

Zoran Milanović: Narod može krivo izabrati, ja sam dokaz

Objavljeno

-

By

foto: Ured predsjednika

Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je na svečanoj sjednici Županijske skupštine Šibensko-kninske županije u prigodi obilježavanja Dana Šibensko-kninske županije. Nakon sjednice odgovarao je na pitanja novinara. Ponovno je uputio oštre riječi na račun ministra obrane Marija Banožića.

Najprije se osvrnuo na izjavu ministra o brigadiru Ivanu Selaku.

“To je rekao? Morao bih vidjeti što je taj bijednik i lopov rekao. Što? Selak je jedan od nekoliko ljudi koji su preletjeli s avionom na hrvatsku stranu. Samo ih je nekoliko. Bio sam premijer, sad sam predsjednik. Valjda bih imao neke informacije o tome i naša vojska bi imala i tako bi ga tretirali, tog Selaka. Za to ne znam, a nisam isplazio iz neke lokve kao Banožić jučer. Ne znam to, nijedna služba to ne zna. Je li to kleveta? On kleveće čovjeka koji je riskirao svoj žviot 1992. Jel’ razumijete koliko je to nizak oblik života?”, kaže predsjednik na pitanje o Banožićevoj izjavi o brigadiru Selaku.

Predsjednik kaže i kako DORH treba reći je li dopušteno ponašati se kao Banožić. “Ako je, da krenemo svi krasti. Ako ovo nije kažnjivo i ako nije sve jasno jedan kroz jedan, onda ćemo morati svi krenuti ponovno u školu… I Plenković nakon toga zove glavnu državnu odvjetnicu, jučer je bio lud dan, da joj kaže da ne dira njegovog čovjeka. Kako drugačije da protumačim njegovo ničim iznuđeno priznanje”, govori predsjednik dodajući kako je njegova riječ samo njegova riječ. “Ili je možda zaista kod njega strah da je taj lopov sljedeći, to je kriminalac. Pitao sam i pitat ću svaki dan, dok mi DORH ne kaže da je to u redu, da je Banožić u redu, da se jedan ministar treba tako ponašati”, kaže.

Ustavni sud

“To nije jedina ludost koja se jučer dogodila. Ti ljudi koji nisu izabrani iz naroda. Narod može krivo izabrati, ja sam dokaz, ali izabrali su. Ti ljudi su inicijativu za promjenu Ustava… to je ustavni udar. Ja razmatram svoje opcije jer na njihov moral i poštenje ne mogu računati. Prešli su crtu. Računao sam da će zabraniti referendum za izmjenu zakona, ali dirati se u pravo naroda… 400 tisuća potpisa i to zabraniti. Ja sam taj dio Ustava 2010. proveo kroz svoje ruke. … Ti ustavni suci nisu nikakvi autoriteti, ali da su profesori s Harvarda, to nije zakonito. Ja nisam obožavatelj referenduma, to može biti opasno, većina može ukinuti pravo manjini. Ali ovdje se ne radi o tome. Pazite dokle ta paranoja ide, ispalo bi da je Plenković bio u krivu. Neka se stide što rade ovoj državi”, kaže Milanović.

Predsjednika su pitali i o izjavama šefa Reformista Radimira Čačića koji je rekao da Predsjednik ne može od DORH-a tražiti da istražuje ministra Banožića, ali da može prijaviti ako sumnja da je počinjeno kazneno djelo te da je to u zakonu navedeno kao obveza. Čačić je rekao i kako bi se predsjednikove izjave mogle smatrati miješanjem u rad DORH-a.

“On je arhitekt i menadžer, on te stvari ne razumije najbolje. Ja tu ne mogu ništa. Vi imate Sabor koji je Plenković pokupovao. On može smijeniti Hrvoj Šipek, ja ne mogu. Ja mogu reći bilo što. Rekao sam da je Banožić lopov i kriminalac. Temeljem čega sam to rekao? Temeljem iskustva, spoznaje… I on je sam pisao taj dokument”, govori predsjednik dodajući da očekuje da DORH kaže da je to što Banožić radi u redu. Milanović je ponovno pitao zbog čega je Željko Sabo bio u zatvoru godinu dana. “Da ovo je za tamnice. I o tome govori Čačić, za kojeg sam ja bečka škola. Plenković nije prvi puta postrojio te ljude, to je valjda naučio od komunističkih menotra i UDBA-e. Jesam li ja zvao sve Ustavnog suda da na njih utječem po pitanju ove odluke? Jesam li ikad to radio? Nisam. Hoću li? Neću. Ti ljudi su opasni za pravni poredak ove zemlje. To je razlog za građanski neposluh. Je li ovo huškanje? To je samo vapaj, ništa drugo”, kaže predsjednik.

“Šef tajne službe je postao predsjednik Vrhovnog suda. U kojoj zemlji to ima osim u Rusiji? Ti ljudi su uzurpatori. Njega nitko nikad ni za što nije birao.”

Milanović kaže da je ovo situacija “kao da vam netko uzme dijete bez razloga”. “Ne može. Zabranjeno”

“Imam druge opcije. Neka strepe. Pravda dolazi”, kaže.

Isprika Selaku

Na pitanje treba li se Banožić ispričati Selaku kaže: “Taj bijedni barski puž je to rekao da bi se prestalo pričati o njegovom kaznenom djelu od prije dvije godine. Selak se zna sam braniti. On je pilot, to je poseban soj ljudi. To što je on napravio, taj bijednik iz lokve neće napraviti za svojih sto života”, govori predsjednik ponovno postavljajući pitanje: “Što radi DORH?”

“Ja Selaka ne poznam. Ne mogu razgovarati ni sa svakim generalom niti trebam. Uvjeren sam da je odlikovan. Još jedna prljava teza, da je Selak pregovarao o remontu aviona u Ukrajini. On je brigadir, s kim bi on pregovarao. Inače, taj remont je plaććen 10 milijuna dolara. Toliko košta jedan kotač novog aviona”, govori predsjednik.

“30 godina je prošlo od rata i mi i dalje trpimo lopovluk tih prvoboraca lopovluka”, kaže.

Na pitanje kako komentira odlazak Hrvoja Zekanovića sa sjednice, Milanović kaže da Zekanović sve što radi radi za novac. “On je dvorska luda, to radi za novac. A može bit popularniji među ženama, to mu je očito bitno. Ne znam zašto privlači pažnju. Pitajte ga što on meni zamjera? Borbu za prava Hrvata u BiH? Što on meni zamjera, to pitajte tog zekana i dajte mu vreću šargarepe”, kaže.

Na pitanje o pomilovanju, kaže da bi se Plenović trebao ispričati generalima i pred njima raditi sklekove, ako može napraviti ijedan, jer je insinuirao to što je insinuirao. “On će te ljude nazivati udbašima. On je udbaš iz udbaške familije. … U ovoj zemlji ništa nije normalno, ništa. Na čelu s Ustavnim sudom koji treba ukinuti. To je ceterum censeo, znate što je to, iz klasičnih govora”, završio je predsjednik.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Treba li se bojati nestašice hrane? Evo što kažu u Ministarstvu…

Objavljeno

-

By

Nakon medijskih napisa i, uz ostalo, pomale katastrofične najave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića kako se na globalnom planu mogu očekivati velike nestašice hrane, hrvatski ekonomisti umiruju javnost tvrdeći da situacija ipak nije tako dramatična. N1 televizija poslala je upit i Ministarstvu poljoprivrede.

Njihov odgovor prenosimo u cijelosti:

“Robne rezerve RH dostatne su, uz racionalno trošenje, za 60 dana opskrbe stanovništva Hrvatske. S obzirom na situaciju, Vlada RH je donijela odluku o izvanrednoj dodatnoj nabavi strateških roba u vrijednosti 595 milijuna kuna, pri čemu je procijenjeno da je neophodna nabava kukuruza, pšenice, svinjskog i pilećeg mesa, sjemenskog kukuruza i pšenice te ulja i mlijeka.

Sukladno Zakonu o strateškim robnim rezervama, robne zalihe čine osnovni poljoprivredni, prehrambeni i neprehrambeni proizvodi koji su nužno potrebni za život ljudi, naftni derivati te materijali i sirovine potrebni za proizvodnju, a popis robe koja može činiti robne zalihe iz stavka 1. ovoga članka u prilogu je Zakona i predstavlja njegov sastavni dio.

Robne zalihe Republike Hrvatske su u procesu obnavljanja te su u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja”, odgovorili su iz Ministarstva poljoprivrede na upit N1 televizije.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Povlači se sve više proizvoda: Tko provodi kontrolu i što kupci mogu napraviti?

Objavljeno

-

By

Keksi, sladoled, orašasti plodovi, riba… S polica trgovina povlače se razni proizvodi, a često čitamo da je razlog opoziva prisutnost etilen oksida. Provjerili smo o čemu je točno riječ, tko i kako provodi kontrolu te kakva su prava potrošača koji plate neki proizvod, a onda ga moraju baciti.

Što je etilen oksid?

Kako nam je objasnio prof. dr. Aleksandar Mešić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, etilen oksid obično koriste DDS službe, sanitarni inženjeri i uglavnom se koristi u dezinfekciji. Može se koristiti i za dezinfekciju plastenika, ali ne bi smio završiti na hrani.

“Etilen oksid se može dodavati hrani kao vrsta konzervansa, ali ne bi smio biti sastojak hrane jer može biti kancorogen”, kazao je profesor Mešić za N1.

Ipak, dodaje da ako gleda s pozitivne strane, dobro je što se otkriva prisutnost etilen oksida u namirnicama jer to znači da inspekcije rade svoj posao i provode nadzor.

“Bilo koja tvar za koju postoji rizik da može izazvati posljedice za zdravlje, mora se povući. Moraju se u obzir uzeti svi aspekti, mora se gledati i na starije osobe, bolesne, trudnice i druge skupine”, rekao je profesor Mešić, pojašnjavajući da se ne može uzeti u obzir samo djelovanje tvari na zdrave mlade osobe.

“Tvari za koje se procijeni da mogu imati rizik za zdravlje se povlače”, naglasio je.

Istaknuo je da neke tvari mogu biti prisutne u samo jako malim količinama, a ako se prijeđe ta granicu, onda mogu izazvati neke ozbiljne posljedice. Komentirao je i zašto se mogu povući proizvodi koji sadrže etilen oksid.

“Najčešće se radi o kanecerogenosti ili mutagenosti”, rekao je Mešić i dodao da se zabranjuje sve više pesticida koji se koriste za zaštitu bilja.

Tko provodi kontrolu?

“Sanitarna i veterinarska inspekcija Državnog inspektorata nadležne su za kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane koja se uvozi iz trećih zemalja. Službene kontrole prilikom uvoza hrane iz trećih zemalja provode u skladu s EU propisima o pojačanim službenim kontrolama na uvozu za hranu koja se smatra visokorizičnom, a za ostalu hranu učestalost identifikacijskih i fizičkih pregleda provodi se sukladno nacionalnim odrednicama države članice”, rekli su nam iz Državnog inspektorata.

“Prilikom uvoza hrane iz trećih zemalja obavlja se uvijek provjera dokumentacije svake pošiljke, a ovisno o rizičnosti hrane koja se uvozi, određenom učestalošću vrše se i uzorkovanja pošiljaka prije stavljanja na tržište i to na unaprijed određene parametre. Ako se ispitivanjem u službenom laboratoriju utvrdi nesukladnost – takve pošiljke hrane se obijaju za uvoz. Odbijene pošiljke hrane prijavljuju se kroz Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF sustav) koji uz obavijesti s unutarnjeg tržišta zaprima sve obavijesti o proizvodima koji su odbijeni za uvoz iz trećih zemalja”, dodaju.

Državni inspektorat također naglašava da se pod uvozom hrane ne smatra unos hrane iz neke od članica Europske unije (EU).

Iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) su nam pojasnili da u slučaju “nesukladnosti određenih proizvoda poduzimaju se mjere koje mogu biti ograničavanje ili zabrana stavljanja na tržište takvog proizvoda, nalaganje povrata u državu članicu iz koje su otpremljene, povlačenje, uklanjanja proizvoda s tržišta RH, uništenje ili prema potrebi upotrebu proizvoda u druge svrhe od one za koju je prvotno bila namijenjena”.

Provodi li se kontrola prije nego proizvod dođe u trgovinu?

HAPIH navodi da se kontrola proizvoda radi na graničnim postajama, njih sedam, odnosno prije nego što proizvodi dođu u trgovine. No, neki proizvodi ipak završe na policama trgovina, građani ih kupe, a tek onda stigne obavijest o povlačenju tog proizvoda.

Iz Državnog inspektorata dodaju da odgovornost za zdravstvenu ispravnost hrane imaju i subjekti u poslovanju s hranom (SPH) koji hranu proizvode, odnosno stavljaju na tržište. Službene kontrole vrše i nadležne inspekcije Državnog inspektorata – sanitarna i veterinarska inspekcija, te poljoprivredna inspekcija koja je nadležna za kontrolu kvalitete hrane.

“Poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata redovito provodi nadzore utvrđivanja kvalitete i označavanja hrane. Kontrole se provode i prema zaprimljenim predstavkama građana. U slučaju da se na bilo koji način utvrdi nesukladnost proizvoda koji je već na tržištu, pokreće se postupak opoziva proizvoda s tržišta koji uključuje i obavješćivanje kupaca. Nadležne inspekcije DIRH-a prate povlačenje i opoziv hrane što podrazumijeva i kontrolu u maloprodajnim objektima”, pojasnili su iz Državnog inspektorata za N1.

Opoziv zbog cijanida

Cijanid može biti izuzetno opasan pa je stoga posebno zabrinjavajuće kada pročitamo da se neki prehrambeni proizvodi povlače upravo zbog prisutnosti cijanida. Iz Državnog inspektorata objašnjavaju da jezgre marelice sadrže “prirodno prisutan cijanogeni glikozid (amigdalin), a koji se žvakanjem razgrađuje na cijanovodičnu kiselinu (cijanid)”. Ističu da nije riječ o namjerno dodanim tvarima već o prirodno prisutno spoju.

No, osim u marelicama, cijanid je pronađen i u bademima. HAPIH navodi da su tijekom 2022. godine zaprimili tri obavijesti o proizvodima koji sadrže povećane količine cijanida. Dva proizvoda su od proizvođača iz Njemačke i jedan iz Austrije.

Profesor Mešić ističe da je “cijanid poznati otrov i zato je opasan”. Naglasio je da cijanid nije sredstvo za zaštitu bilja pa stoga nije jasno kako može završiti na prehrambenim proizvodima.

“Njega ne koriste poljoprivredni proizvođači, kao ni etilen oksid”, kazao je Mešić za N1.

Cijanid se može koristiti za izvlačenje ruda, zlata i slično, ali ne i za zaštitu bilja, naglasio je Mešić.

Što građani mogu napraviti?

“Zakonom o zaštiti potrošača uređena je zaštita osnovnih prava potrošača pri kupnji proizvoda”, naveli su kratko iz HAPIH-a. No, što to doista znači za građane koje kupe određeni proizvod, a zatim dobiju obavijest da se taj isti proizvod povlači?

Neke trgovine vraćaju novac kupcima koji vrate u trgovinu proizvod koji se povlači. Pitali smo Državni inspektorat jesu li sve trgovine zakonski dužne vratiti novac kupcima u takvim situacijama.

“U slučaju utvrđene nesukladnosti kupci se obavještavaju putem medija (televizija, Internet), odnosno putem informacija koje se daju u samim objektima u kojem su kupili proizvod, o načinu postupanja s nesukladnim proizvodima. Uobičajena praksa je da trgovine vraćaju novac potrošačima. Sukladno propisima o hrani ne postoji zakonska odredba prema kojoj bi se potrošačima vraćao novac”, rekli su iz Državnog inspektorata za N1.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu