Connect with us

Vijesti

Stručnjaci: Vrućine će uskoro ubijati više ljudi nego sve zarazne bolesti skupa

Objavljeno

-

Povećanje srednje temperature na Zemlji od 3°C do kraja stoljeća odavno se više ne čini katastrofičnim predviđanjem. Ekonomska analiza stanja u kojem bi čovječanstvo tada bilo, kaže i to da će vrućina u tom slučaju ubijati više ljudi od zaraznih bolesti.

Privatna neprofitna organizacija National Bureau of Economic Research (NBER), kojom trenutno predsjeda James Poterba s MIT-a, objavila je veliku analizu brojnih znanstvenika koji su skupa procjenjivali ekonomske posljedice dramatičnog povećanja mortaliteta ljudi u svijetu ako čovječanstvo ne bi spriječilo daljnje klimatske promjene.

To da klimatske promjene donose stravične štete ne samo po prirodu, nego i po ekonomiju, odavno je činjenica. Tako je Europska agencija za okoliš (EEA) prije tri godine proglasila, primjerice, Hrvatsku zemljom u Europi koja je pretrpjela druge najgore štete od klimatskih promjena u razdoblju od 1980. do 2013.

Bila je riječ o 0,2 posto BDP-a u tih 33 godine ili 2,25 milijardi eura.

Tada je EEA navela i to da svijet godišnje trpi 1200 milijardi dolara šteta uslijed klimatskih promjena i da samo zbog njih, godišnje umire 400.000 ljudi.

Najnovija interdisciplinarna studija ekonomista, među kojima su i okolišni ekonomisti, objavljena u NBER-u, kaže – kao prvo – da svijet srlja u takvo zagađenje naftom, ugljenom i plinom, da će do kraja stoljeća globalno zatopljenje biti 3°C.

Ekonomski aspekt istraživanja bio je taj što bi se, čak i u svijetu u kojem je mjesta za ljudsku vrstu sve manje, čovječanstvo trudilo preživjeti. To bi značilo adaptaciju na klimatske promjene, a to onda znači i to da bi se bogati uspijevali relativno bolje, a siromašniji relativno lošije prilagoditi. Ono što bi vrijedilo za sve je da bi i jedne i druge to koštalo.

Istraživači iz ove studije došli su do toga da bi u svijetu toplijem za 3°C u odnosu na predindustrijsko doba, odnosno 2°C toplijem nego danas, smrtnost kao posljedica isključivo vrućine porasla za čak 221 na 100.000 stanovnika.

Ilustracije radi, oni su to usporedili sa udjelom u mortalitetu svih godišnjih prometnih nesreća u SAD-u na 100.000 stanovnika. Naveli su da je riječ o mortalitetu od 11,4 smrti na 100.000 ljudi. U tom svjetlu 221 smrt je užasna brojka.

Naravno da se ljudi s time ne bi pomirili. Ulagali bi sredstava koliko imaju u prilagođavanje, ne samo što se tiče bolesti, hrane, vode, nego i zaštite od vrućine. Bogatiji ljudi ili bogatije države imali bi bolju zaštitu nego siromašniji ili barem oni s manje dostupnim tehnologijama, odnosno manje funkcionalnim društvima i državama.

Raznim mjerama bi se smanjila dodatna smrtnost od vrućina i u prosjeku, navodi se u istraživanju, došlo bi se do mortaliteta kao posljedica novih klimatskih okolnosti od dodatnih 85 smrti na 100.000 stanovnika u cijelom svijetu.

A to je, kako se vidi i na grafovima priloženima u dokumentu, bitno više nego što se procjenjuje da će umirati ljudi od svih zaraznih bolesti skupa: HIV, tuberkuloza, malarija, denga, gripa, kolera i sve ostalo prouzročeno mikroorganizmima koji se prenose na čovjeka.

Analitičari navode i to da bi čovječanstvo, ako bi pak uspjelo do kraja stoljeća spriječiti klimatske promjene do granice iz Pariškog sporazuma, 1,5°C ili 2°C, ovisno o kojem se modelu i kojim žrtvama radi, dodani mortalitet iznosio relativno niskih 14 dodatnih smrti na 100.000 stanovnika.

Koliko je analiza racionalna i realna, pokazuje i to što se trošak sredstava, novca na zaštitu ljudi od utjecaja vrućina i klimatskih promjena prikazuje i u odnosu na broj smrti ljudi koliko bi ih prouzročio trošenje novca na drugoj strani ekonomije i društva. Jer, odnekud se taj novac mora izdvajati; pa bilo to iz industrije, obrazovanja, zdravstva, poticaja poljoprivredi…

Nešto od takvog života Europa je upoznala u ljeto 2003. Tadašnji val vrućine direktno je pobio 70 tisuća ljudi. Skoro 15 tisuća poumiralo ih je samo u Francuskoj. U valu vrućine u Rusiji u ljeto 2010. poumiralo je kao direktne žrtve čak 11.000 ljudi.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije od 1998. do 2017. u svijetu je od ekstremnih temperatura poumiralo 166.000 ljudi, što je konzervativna procjena i temeljena na osnovu registriranih smrti. Već u 1990-ima u SAD-u je od ekstremnih vrućina umiralo nekoliko puta više ljudi nego od poplava i uragana.

A vrućine su sve gore, sve češće se probijaju ekstremi; jedan od posljednjih je Bagdad prije nekoliko dana sa 51°C u hladu. Pritom je čovječanstvo uglavnom i dalje nesvjesno što mu se događa i smrti od ekstremnih vrućina izrazito se slabo statistički vode.

Stoga se, kao i u slučaju sve češćih drugih uzroka smrti, diljem svijeta sve češće koriste matematički modeli koji promatraju određena razdoblja, uspoređuju različite uvjete i dolaze do konačnih rezultata o smrtnosti.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”

Objavljeno

-

By

Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.

Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”

Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.

Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.

“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.

Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.

Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.

Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.

Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.

Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.

“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.

Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.

“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.

Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.

Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.

 
Nastavi čitati

Svijet

Wall Street u minusu, pale dionice Applea i Tesle

Objavljeno

-

NA WALL Streetu su jučer burzovni indeksi oštro pali zbog geopolitičkih napetosti i jer je sve jasnije da američka središnja banka neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo.

Dow Jones oslabio je 0.65 posto, na 37.735 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1.20 posto, na 5061 bod, a Nasdaq indeks 1.79 posto, na 15.885 bodova.

Napad na Izrael i kamate

Oštar pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je, među ostalim, napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju, a Izrael najavio osvetu.

Osim toga, sve je jasnije da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata jer je inflacija i dalje povišena.

Jučer je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0.7 posto na mjesečnoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali.

To pokazuje da potrošači ne posustaju, unatoč povišenoj inflaciji, i da bi se rast potrošačkih cijena mogao nastaviti.

Zbog toga su gotovo sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamatne stope u lipnju.

Oštar pad dionica Applea i Tesle

S&P 500 i Nasdaq indeks našli su se pod pritiskom i zbog oštrog pada cijena dionica Applea i Tesle.

Cijena Applea pala je nakon što je objavljeno da je prodaja iPhonea u prvom tromjesečju pala oko 10 posto, a Tesle nakon objave da će zbog pada prodaje ta kompanija otpustiti oko 10 posto zaposlenih u svijetu.

A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0.38 posto, na 7965 bodova, n frankfurtski DAX ojačao je 0.54 posto, na 18.026 bodova, a pariški CAC 0.43 posto, na 8045 bodova.

 
Nastavi čitati

Svijet

Rusi napali Harkiv

Objavljeno

-

Ruske snage ubile su dvije osobe i ranile još četiri kad su pogodile obrazovnu ustanovu u regiji Harkivu, rekao je njezin guverner. Ruska vojska ispalila je navođenu zračnu bombu na selo Lukiantsi blizu ruske granice, rekao je guverner regije Oleh Sinjehubov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Sinjehubov je dodao da su četiri osobe u napadu zadobile ozljede od eksplozija i rane od gelera te da su prevezene u bolnicu.

Kako je Rusija intenzivirala svoje napade u proljeće, regija Harkiv sve je više na udaru. Nedostaci protuzračne obrane Ukrajine i blizina istočne regije ruskoj granici učinili su je posebno ranjivom na udare na energetsku infrastrukturu, što je uzrokovalo velike redukcije struje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu