Connect with us

Svijet

HRVATSKI KONZULTANT OTKRIO KAKO NAS MOBITELI PRATE I KAKO IH SPRIJEČITI: ‘Je li vam OK da vas netko sluša u krevetu?’

Objavljeno

-

Vrijednost informacija o korisnicima mreža konstantno raste, kao što raste i količina tih informacija, koje ni ne razmišljajući djelimo gotovo svekome tko to zaželi.

Gotovo da nema osobe koja ne koristi pametne telefone, njihov broj u svijetu konstantno raste, a neki potrebu, a nekad i ovisnost ljudi o tim uređajima, koriste kako bi postigli neke svoje ciljeve. Trenutno je diljem svijeta u pogonu 2.5 milijardi pametnih telefona, a svi oni služe kao korisno vrelo informacija i vlasnicima, ali i oglašivačima te onima koji nemaju baš dobre namjere.

Jerdan od vodećih domaćih savjetnika za informacijsku sigurnost upozorio je na opasnosti koje iz toga proizlaze.

Razbijen mit

“Koliko je ono Facebook platio WhatsApp? Oko 19 milijardi dolara? Zar netko misli da je WhatsApp kupljen zbog genijalne tehnologije? Pa Facebook je godinama ranije kupio aplikaciju Beluga, koje se danas više nitko ne sjeća, a koja je što se tehnologije tiče vrlo slična. Ne, WhatsApp je kupljen zbog podataka njegovih korisnika”, kaže Alen Delić iz tvrtke Diverto, a prenosi Novac.

Vjerujete li svome telefonu

Ukoliko netko ima pristup lokaciji vašeg telefona koji je spojen na GPS, vrlo lako može znati gdje radite, s kime se družite, gdje se i koliko zadržavate, koje su vaše preferencije u bilo kojem smislu, upozorava Delić i dodaje: “Ako često idete u kafić u kojem se prodaje premium kava, možda ćete biti zainteresirani za oglase za druge premium proizvode. To je još najbenigniji primjer. Ako netko zna gdje ste, zna kada vas može opljačkati. Trebam li dalje pričati?”

Kako bi dočarao koliko je situacija s praćenjem putem pametnih telefona ozbiljna, Delić je na jednoj konferenciji kreirao WiFi hotspot na koji se ubrzo spojila većina sudionika. “Od tog trenutka, da sam htio, mogao sam vidjeti sav promet tih ljudi. Što su guglali, koje su stranice posjećivali, s kim su komunicirali. Zamislite što bi s tim podacima mogao napraviti netko maliciozan? Ljudi se trebaju zapitati – je li nam OK da nas netko sluša u krevetu? Da nas gledaju u domovima? Da na tome zarađuju ako radimo nešto posebno zanimljivo?”, kaže konzultant.

Posao konzultanta za sigurnost

Maliciozne osobe iskoristit će slabosti operativnih sustava kako bi došli do podataka korisnika, i to čine lakše nego što su mnogi svjesni. Pritom su ljudi često vrlo neoprezni.

“Kao što svi računalni sustavi imaju određene slabosti, ranjivosti koje iskorištavaju hakeri, tako i svi ljudi imaju ranjivosti koje se mogu iskoristiti da bi se došlo do podataka. Svi smo mi u neku ruku skloni biti otvoreni, pričati o sebi. To se može iskoristiti da se sazna neka lozinka, da se uđe u neki prostor u koji ne bismo smjeli ući. Radili smo testiranje uspješnosti phishing mailova na razini Hrvatske. To su mailovi s lažnih adresa koji mogu sadržavati maliciozne software. Oko polovice ljudi ih je otvorilo. Što se tiče spear phishinga, kod kojega je maliciozni mail prilagođen jednoj specifičnoj osobi kojoj se šalje, uspješnost je stopostotna”, otkriva Delić.

Ne vjerujete nikome

Većina korisnika nema pretjerano razvijenu sigurnosnu higijenu, upozorava Delić. Zbog toga često na mobitelima imaju aplikacije za koje ne znaju čemu služe ni odakle im, a još su manje svjesni čemu sve imaju pristup.

“Zašto vam igrice koje nemaju zvuk traže pristup mikrofonu? Zašto vas aplikacije traže pristup kameri? Kontaktima? Lokaciji? To su sve beskonačni izvori podataka o vama koji se koriste. I to je javna stvar. Pa zašto jedan PayPal dijeli podatke s nekoliko stotina kompanija? I to je javna stvar, to rade i druge aplikacije”, kaže Delić, koji potvrđuje da je to siva zona u kojoj marketing nije najveći problem. Veći je problem, objašnjava Delić, utjecaj na ljude u mijenjaju stavova. Danas se to, tvrdi on, radi vrlo brzo.

“U Hrvatskoj imate izbornu jedinicu u kojoj je između 200 i 300 glasova odlučivalo o šest različitih zastupnika u Saboru. Pitanje je tko bi bio na vlasti da su se stvari drugačije odigrale. A u toj izbornoj jedinici je sigurno bilo desetak tisuća ljudi koji su bili neodlučni i na čije se stavove moglo utjecati. Ne kažem da se to u ovom konkretnom slučaju radilo, ali da će se u budućnosti raditi, to sam potpuno siguran”, kaže Delić, dodavši da smo o GDPR-u trebali pričati još ranije jer je riječ o pitanju ljudskih prava.

Kako se savjetnik za informacijsku sigurnost štiti od svega navedenog? Dosta ozbiljno.

“Ja sam malo oprezniji zbog svog posla, ali da bih sve privatne podatke koje imam u cloudu kriptirao za komunikaciju koristim samo aplikacije otvorenog koda. Imam prekrivenu kameru, nemam Facebook messenger jer traži pristup stvarima koje mu ne trebaju. Treba voditi računa o sigurnosnoj higijeni”, poručuje Delić.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

EU donosi nova pravila: Hrana koju kupujemo od 2030. više neće izgledati isto

Objavljeno

-

By

Borba protiv 190 kilograma ambalaže koju svaki građanin EU proizvede godišnje je teška i mukotrpna. Novi propis kojeg je prihvatio EP nešto mijenja, ali ne rješava sve probleme.

Želja Europskog parlamenta jest da te planine smeća kojeg stvaraju Europljani, u Njemačkoj je to čak 225 kilograma godišnje, smanji barem za 15 posto do godine 2040., piše Deutsche Welle.

Najprije su se okomili na sitnice u gastronomiji, ali i te sitnice se nakupe na više tona godišnje: zapravo besmisleno mini-pakiranje šećera, začina, ali i kečapa ili maslaca koje dobivamo u hotelima od 2030. više neće biti dopušteno ako nisu samo od čistog papira. Takvo pakiranje jest možda higijenski, ali ne samo da radi otpad, nego se i razbacuje hrana: mnogima je na primjer jedna pakirana kockica maslaca premalo, dvije previše i ostatak završi u smeću.

I u trgovinama više neće biti dozvoljeno pakiranje u plastiku voća i povrća sa sadržajem koji je manji od 1,5 kilogram. Tu su i tanke najlonske vrećice u koje se stavlja odabrana roba u trgovini, baš kao i folija kojom se omata prtljaga prije puta avionom treba postati prošlost.

Postoje iznimke

Načelno, EP želi korištenje samo obnovljive ambalaže, a eurozastupnica Delara Burkhard (SPD) je uvjerena kako će „novi europski propisi o smanjenju količine ambalaža dovesti da kanta kućnog smeća neće tako brzo biti puna“. No u ovoj teškoj borbi protiv smeća to isto tako znači da kante za mješani otpad možda neće, ali će onda biti pune kante gdje se odvaja otpad za recikliranje.

A tu je i problem čak i u slučaju neosporno ekološki prihvatljivih načina pakiranja: u Francuskoj su se digli na noge proizvođači sireva jer se ne radi samo o tradiciji, nego su uvjereni da će na primjer sir brie pravu svježinu zadržati jedino zamotan u papir – i u kutijici od drvenog furnira. Tako su ipak i u ovaj europski propis došle iznimke: drvo i vosak su izuzeti.

Još je veća neizvjesnost kod odluke Europskog parlamenta u svim članicama uvesti sustav kaucije na plastične boce. To je stara boljka u mnogim državama, jer makar potrošač plaća pristojbu za jednokratnu bocu, upravo zastrašujuća količina više nikad ne biva reciklirana, a pristojba ispada tek „kazna“ za kupljen napitak. Hoće li ikad funkcionirati sustav gdje će se za bocu kupljenu u Portugalu kaucija moći naplatiti u Rumunjskoj ili Estoniji – ostaje za vidjeti.

Kraj “vječitim kemikalijama”?

Ono što je svakako pohvalno jest odluka da se konačno reguliraju takozvane PFAS supstance, per i polifluorirani akrilni spojevi. Dugačko ime, ali maltene čarobni sastojak u tisućama varijanata ne samo prehrambene, nego i tekstilne i mnogih drugih industrija.

On čini vašu vjetrovku otpornu na kišu, stolnjak neosjetljiv na prljavštinu, vrećicu prženih krumpirića sposobnom zaustaviti mast. Nalazi se u šamponima, lakovima za nokte, kremi za brijanje, ruževima za usne, čak i „ekološke“ slamke za piće od papira ili bambusa se prepariraju PFAS-om da bi bile vodootporne.

Što je najgore, tu obitelj spojeva zovu „vječite kemikalije“ jer se izuzetno teško razgrađuju u prirodi. A isto tako je poznato kako neki od tih sastojaka imaju strukturu veoma sličnu ljudskim hormonima – i neosporno utječu na naše zdravlje: samo u Europi se 2019. procjenjuje kako je liječenje tih poremećaja koštalo najmanje šezdesetak milijardi eura.

U svakom slučaju, ovim propisom se ograničava upotreba tih spojeva: “Nove granične vrijednosti za štetne PFAS sastojke u ambalažama za hranu povećavaju i zdravstvenu zaštitu građana“, uvjerena je Burkhardt. Utoliko su svi ovi propisi „ne samo dobra vijest za okoliš, nego i za potrošače u Uniji.“

 
Nastavi čitati

Svijet

Lažna vijest preplavila BiH: Proširio se poziv muškarcima da uzmu oružje za obranu domovine

Objavljeno

-

By

Portal Raskrinkavanje.ba objavio je više informacija o lažnoj vijesti koja se proširila u susjednoj BiH.

Institucije, mediji i korisnici/e društvenih mreža reagirali su na falsficirani dokument o zatvaranju granica i pozivu muškarcima da preuzmu oružje “za obranu domovine”. Ipak, širenje ovog falsifikata, čija jedina svrha je izazivanje straha, nije lako zaustaviti.

Na društvenim mrežama je 25.4.2024. godine počeo kružiti navodni dokument u kojem piše da će “zbog nemira” granice biti zatvorene i pozivaju se muškarci od 16. do 63. godine da preuzmu oružja za “obranu domovine”. Na slici dokumenta su vidljivi memorandum Parlamenta Federacije BiH i potpisi Predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića i predsjednika stranke Savez za bolju budućnost Fahrudina Radončića, piše Raskrinkavanje.ba.

Slika ovog “poziva na oružje” dijelila se na FacebookuInstagramu i TikToku od ranih jutarnjih sati 25. travnja. Trenutno nije moguće utvrditi tko je njen kreator ili izvor, a na Facebooku je objavljivana uz tvrdnje da se dijelila i putem privatnih kanala na Viberu.

Izazivanje straha

“Dokument” je očiti falsifikat – napisan je nečitko i prepun je pravopisnih, gramatičkih i činjeničnih grešaka, u mjeri u kojoj je razumno zaključiti da se ne radi o službenom dokumentu neke institucije. Osim toga, na njemu je memorandum entitetskog parlamenta, ali su ga “potpisali” Fahrudin Radončić, koji trenutno ne obnaša javnu funkciju, i Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH.

Sličnog dokumenta nema na web stranici Predsjedništva BiH, kao ni na web stranici Parlamenta FBiH.

O falsifikatu je pisalo i nekoliko domaćih medija, a na njega upozoravaju i mnogi korisnici/e društvenih mreža. Za portal Klix govorio je šef kabineta Predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića Alija Kožljak, potvrdivši da je riječ o lažiranom dokumentu.

On naglašava da se radi o neistini, dezinformaciji i lažnom pamfletu i da Predsjedavajući Predsjedništva Denis Bećirović ozbiljno radi s domaćim i međunarodnim akterima da se poštuje Daytonski sporazum, da svi u skladu s mandatom osiguraju da mir, stabilnost i sigurnost ne budu ugroženi.

“Pozivam medije i građane da ne nasjedaju na ovakve pamflete, a sigurnosne i policijske organizacije će sigurno obaviti svoj dio posla i pronaći one koji uznemiravaju nedužne građane”, poručio je Kožljak.

Kako je objavio portal Avaz, Fahrudin Radončić je demantirao da je potpisao ovakav dokument, naglasio da je riječ o falsifikatu i pozvao nadležne institucije da otkriju ko su njegovi autori/ce.

Unatoč demantijima i upozorenjima medija i drugih korisnika/ca, slika se i dalje dijeli na društvenim mrežama. Budući da nije moguće utvrditi tko je prvi objavio falsificirani dokument i “poziv na oružje” kao autentičan, sliku na kojoj se vidi Raskrinkavanje.ba kao prenošenje lažnih vijesti.

 
Nastavi čitati

Svijet

Djevojka (19) iz Ukrajine pokušala prodati sina, za njega tražila 23.500 eura

Objavljeno

-

By

Iz Ukrajine stiže nevjerojatna priča: 19-godišnja majka pokušala je prodati dvogodišnjeg sina, a za njega je tražila oko 23.500 eura.

U ukrajinskom gradu Dnjepru 19-godišnjakinja je pokušala prodati vlastitog sina, navode ukrajinski mediji prenoseći policijska priopćenja.

Majka je ponudila dijete poznaniku i dogovorila susret. Muškarca je policija privela u utorak kada je nosio novac na dogovoreno mjesto.

Majka je navodno rekla da se na tako ekstreman čin odlučila jer ne želi brinuti o sinu.

Dijete je preuzela policija i predala ga nadležnim tijelima. Majka mu je optužena za trgovinu ljudima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu