Connect with us

Hrvatska

Elita i(li) neprijatelji

Objavljeno

-


Tihomir Purda je napokon pušten, kako navodi srpsko tužiteljstvo, zbog nedostatka dokaza. I na to se nadovezuje najveći pravnik među skladateljima i najveći skladatelj među pravnicima, neimar posmrtne pripomoći i izvlačenja uloga iz stečajne mase Komercijalne banke – Ivo Josipović. Trenutni predsjednik Republike Hrvatske lijepo zbori – da nije bilo politike pomirenja, Tihomir Purda ne bi bio pušten (?!). Lijepo zvuči, ali s istinom i nije baš u nekoj velikoj korelaciji.
Tihomir Purda je pušten zato jer Tadićeva Srbija ne priznaje koncentracijske logore Miloševićeve Srbije. Dokazi su iskamčeni, batinama, maltretiranjima i sustavnim mučenjem i prijetnjama smrću. Zbog toga je pušten Tihomir Purda, a ne zbog politike pomirenja.
Srpskom pravosudnom ofenzivom, želi se revidirati povijest. Nije slučajno izdana tjeralica na osnovi koje je u Austriji uhapšen general Jovan Divjak Armije BiH, niti se slučajno ispituje uloga Vesne Bosanac u vođenju Ratne Bolnice u Vukovaru 1991. godine. Juraj Njavro je umro i stoga protiv njega neće biti istrage jer je liječio ranjene branitelje vukovarce. Liječio je i ranjene agresore čija politička elita radi sve što je moguće i nemoguće kako bi podijelili krivnju i relativizirali zločine koje su počinili gazeći Hrvatsku i ne samo Hrvatsku.
Kao što Vesna Bosanac i Juraj Njavro nisu bombardirali Vukovar tako ni Jovan Divjak nije granatirao Sarajevo. Ali, za Srbiju to je itekako upitno! Tko je to napao JNA? JNA, naravno, nije napala nikoga niti su ikoga napale srpske paravojne snage. Sve se napadalo samo, a Srbi su, naravno, žrtve – ma gdje bili.
Koliko je za Hrvatsku neprihvatljiva crno bijela podjela toliko je to za Srbiju itekako poželjno kako bi Srbija bila bijela, a svi ostali crni. I upravo zato treba inzistirati na tužbi za genocid. Jer već sada u Srbiji se ne zna tko je bio agresor, tko je razvalio Jugoslaviju i tko je na njenim ruševinama pokušao izgraditi Veliku Srbiju!
Tu bi sve Hrvatske Vlade i Predsjednici trebali dati svoj obol na međunarodnom planu, da se ponavlja iz dana u dan dok činjenice ne postanu općepoznato europsko javno dobro.
Nažalost, odgovora s Hrvatske strane nema. Dovoljno je videjti Jandrokovića, pa on niti ne zna da je tu bio neki rat. Ali je zato, bolje od premijerke, zapasao „stan“ na Šalati. Kupljen, naravno, samo po kojoj cijeni i od kojih novaca? To bude riješilo pravosuđe kad ova nesposobna Vlada zalegne. 
Jadranka Kosor, bivša spikerica na radiju, a trenutno navodno najbolja pravnica među spraviteljicama krumpir-salate i najbolja spraviteljica krumpir-salate među pravnicima – na sastanku s Barackom Obamom zatražila je (kako ponižavajuće!) autogram na salvetici, da se hvali kad se vrati kući u Lipik, umjesto da je pojasnila tko je tko, tko agresor, a tko žrtva na prostoru upokojene druge Jugoslavije. Samim traženjem autograma na službenom sastanku pokazala je koliki su joj intelektualni kapaciteti. No, što je Jadranki Kosor promaklo, promaklo je i predsjedniku Ivi Josipoviću. Imaju vremena za sve i za svakoga osim za one koji su najviše dali da bi se oni opravdano ili neopravdano našli u foteljama u kojima su se našli.
Uz ovakvu političku elitu Hrvatskoj ni ne trebaju neprijatelji. Dovoljno je da je vode isti koji je vode i to je dovoljno da Hrvatska polako, ali sigurno nestaje i polako, ali sigurrno postaje kriva za ono što uopće nije učinila i nikako ne može biti kriva.
Srpsko pravosuđe razvlači sve i svakoga kako bi bacanjem prašine u oči što bolje prikrili zločine koje sve srpske vlade i predsjednici od Miloševića preko Koštunice do Tadića žele zatašakati ili barem marginalizirati. A naši Iveki i Jacice se toplo, priglupo smješkaju. Pomirljivo.
I nitko nikoga ne napada zato što je žena (napadaju li Angelu Merckel zato što je žena?) ili zato što je muškarac, već jedino zbog nesposobnosti za obnašanje funkcija na kojima se nalaze. A primjedba – napadaju me zato jer sam žena – dovoljno govori o intelektualnom potencijalu neizabrane premijerke! 

Ili, pak, ona misli da je narod koji ju nije izabrao pun primitivaca i šovinista? Misli li ona uopće?

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Josip

    7. ožujka 2011. at 14:46

    Odlican clanak! Sve potpisujem!

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Pogledajte koliko su plaće rasle u državnom, a koliko u privatnom sektoru

Objavljeno

-

By

Najnoviji statistički podaci pokazuju ubrzanje trenda rasta neto plaća pod snažnim utjecajem povišica u javnom i državnom sektoru.

Prosječna neto plaća isplaćena u travnju za ožujak iznosila je 1326 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U ožujku su na snagu stupila dogovorena povećanja plaća u državnom i javnom sektoru pa je zabilježen snažan skok na mjesečnoj razini. Prosječna plaća je u odnosu na veljaču ojačala 6,3 posto nominalno, odnosno 5,4 posto realno.

U početku godine značajan utjecaj na snažan rast prosječnih plaća imao je rekordan skok minimalne plaće, koja je najzastupljenija u industriji i osobnim uslugama, a novo ubrzanje rasta potaknuto je povišicama u državnom i javnom sektoru, prenosi tportal.

Nakon što je Vlada uoči izbora odobrila najveće povećanje plaća u povijesti, vrijedno 1,63 milijarde eura, djelatnosti u kojima prevladava država bilježe nekoliko puta veću godišnju stopu rasta u odnosu na djelatnosti u kojima dominira privatni sektor.

Najveći skok dogodio se u zdravstvu i socijalnoj skrbi, gdje je prosječna plaća korigirana za inflaciju uzletjela 33,9 posto, dosegnuvši 1771 euro. Za usporedbu, realne plaće u prerađivačkoj industriji i trgovini, djelatnostima koje zapošljavaju najviše ljudi, porasle su 7,2 posto (na 1175 eura), odnosno 9,1 posto (na 1164 eura).

S godišnjim realnim rastom od 28,8 posto, prosječna plaća u javnoj upravi i obrani popela se na 1682 eura. U obrazovanju je zabilježena nešto niža stopa rasta (23,1 posto), uz prosjek od 1492 eura.

Ako izdvojimo dobrostojeće branše financija i ICT industrije, veći dio privatnog sektora sada znatno zaostaje u primanjima u odnosu na nacionalni prosjek. U većini djelatnosti u kojima prevladavaju privatne tvrtke prosjek plaća kreće se između 1000 i 1200 eura.

Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za ožujak iznosila je 1086 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Popodne nas očekuje grmljavinsko nevrijeme. DHMZ izdao upozorenja, oglasila se i Civilna zaštita

Objavljeno

-

By

Nestabilno s kišom i vjetrom, a ponegdje i olujno nevrijeme s tučom, tako bi se najbolje moglo opisati vrijeme kakvo će u utorak biti u Hrvatskoj.

DHMZ je za zagrebačku regiju i za istok zemlje objavio narančasto upozorenje zbog mogućeg grmljavinskog nevremena, a i ostatak zemlje vjerojatno će biti izložen pljuskovima i grmljavini.

Upozorenje je stiglo i iz Ravnateljstva Civilne zaštite.

Pljuskove, grmljavinu i vjetar prognozirao je i meteorolog Bojan Lipovšćak.

“Glavnina nestabilne zračne mase nalazi se nad Istrom i sjevernim Jadranom. Prema mjerenjima mreže postaja pljusak.com od jutra je u Istri i na Kvarneru palo od 20 do 30 litara kiše na četvorni metar. Nad sjevernim Jadranom je pojačana grmljavinska aktivnost, linija nestabilnosti proteže se od Istre do obale Italije i premješta se prema srednjoj Dalmaciji, brzina premještanja je oko 45 km/h. Prema Slavoniji i Baranji premješta se oblačni sustav koji se brzo razvija nad planinama Bosne i Hercegovine. Grmljavinske aktivnosti bez značajnijih oborina ima i u Podravini”, kaže naš meteorolog Bojan Lipovšćak.

Što se tiče vremena u srijedu, DHMZ prognozira da će u većini krajeva biti djelomice sunčano, ali i dalje ne posve stabilno. Mjestimice malo kiše i pljuskovi s grmljavinom, osobito poslijepodne u unutrašnjosti, a navečer i na sjevernom Jadranu. Vjetar slab do umjeren jugozapadni i zapadni. Najniža jutarnja temperatura od 11 do 16, na obali i otocima između 15 i 19 °C. Najviša dnevna većinom između 20 i 25 °C.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Još imate kune? Evo gdje ih možete zamijeniti za eure

Objavljeno

-

By

Mnoštvo građana odlučilo si je sačuvati nekoliko kovanica i novčanica kune za uspomenu, no ako ste među onima koji su ih zametnuli ili ih nisu odnijeli na vrijeme, još imate priliku.

Svoje kune možete osobno donijeti u Hrvatsku narodnu banku na adresi Jurišićeva 17, Zagreb, od ponedjeljka do petka u vremenu od 8.30 do 15.30 sati. Novčanice možete zamijeniti bez vremenskog ograničenja, a kovanice sve do 31. prosinca 2025.

Iznos do 14.999,99 kuna moguće je na vlastitu odgovornost dostaviti i putem poštanskih usluga na adresu Hrvatska narodna banka, Direkcija za pohranu, obradu i opskrbu gotovim novcem, Trg hrvatskih velikana 3, 10000 Zagreb, uz informaciju o željenom načinu preuzimanja gotovog novca eura (u Hrvatskoj narodnoj banci ili dostava putem poštanskih usluga na adresu donositelja), ističu na službenim stranicama Banke.

Također, ako imate oštećene eure, možete ih zamijeniti za ispravne novčanice ili kovanice u HNB-u, prenosi 24sata.hr.

Hrvatska narodna banka prima na zamjenu euronovčanice čija površina iznosi 50% ili manje od 50% površine autentične originalne novčanice, euronovčanice obojene elektrokemijskom zaštitom, iznimno oštećene euronovčanice te neprikladne eurokovanice koje su prepoznatljive s lica ili naličja, uz uvjet da su dostavljene uz pripadajući obrazac zahtjeva s potrebnim prilozima, ističu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu