Connect with us

Hrvatska

"Proslava pravoslavnog Božića postala je ´jet-set´ okupljalište političara"

Objavljeno

-


Kada je tada novopečeni premijer Ivo Sanader početkom 2004. izgovorio “Hristos se rodi”, cijela nacija ostala je zapanjena, a Sanaderova čestitka upisala se u povijest kao simbol zaokreta u budućim odnosima sa susjednim Srbima i njihovom manjinom u Hrvatskoj, ugnjetavanom za vrijeme Tuđmana.
Jest da su tada postali potpuno jasniji razmjeri licemjerstva i manipulacije bivšeg šefa HDZ-a, ali “Hristos se rodi” iz usta Ive Sanadera, bitno drugačijeg od onog Sanadera sa splitske rive koji se identificirao s ratnim zločincem Mirkom Norcem, označio je prekretnicu u položaju Srba u Hrvatskoj. Masa se uspjela prilagoditi novim političkim “eurociljevima” novog vođe i odnosi sa srpskom manjinom u gotovo dva Sanaderova mandata nisu bili bitnije narušeni, ali nisu ni približno cvjetali. U posljednjih godinu dana, od dolaska Ive Josipovića na Pantovčak i s njegovim inzistiranjem na srpsko-hrvatskom prijateljstvu, taj se odnos, barem izvana, naročito ulickao. Dva su se predsjednika nekad zaraćenih zemalja već nekoliko puta sastajali, što formalno, što neformalno, a susrete su pratile obostrane isprike za počinjene ratne zločine.
  
Vrlo važnu ulogu za položaj Srba u Hrvatskoj odigrao je u posljednjem razdoblju SDSS. Sanaderu je pomogao da uspostavi čvrstu vlast, a zauzvrat odnosi sa Srbima dovedeni su na neku drugu razine. No, srpska stranka je ostanak uz kompromitirani, aferama kontaminirani HDZ, što im mnogi zamjeraju, vrlo dobro znala, kako nam je kazao Gjenero, naplatiti. Tako su najbolje svakako prošli s novim izbornim zakonom koji im garantira tri mjesta u parlamentu, a koji je SDP nazvao primjerom političke korupcije.
Kako su zaista u svim tim političkim igrama prošli Srbi u Hrvatskoj i koliko se u praksi štite njihova ljudska prava, odnosno što je stvarnost, a što pusta šminka, analizirali su za Index bivši čelnik HHO-a i politički filozof Žarko Puhovski i politički analitičar Davor Gjenero.
“Kada sam 6. siječnja 1992. došao na proslavu pravoslavnog Božića, bio sam jedini Hrvat na toj proslavi. Bilo je tu nekih 40-ak ljudi, vrlo uplašenih. To je bio početak, a sada su te proslave postale neka vrsta jet-set okupljališta političara. Ne mislim da je to loše, ali je važno da se skine etiketa atraktivnosti s tog događaja, i da on postane nešto što je normalno”, priča bivši šef HHO-a i politički filozof Žarko Puhovski. Skinuta je etiketa izdajica onima koji slave Božić na taj dan, nastavlja on, ali sada valja skinuti etiketu atrakcije. “Tek kada postignemo da proslava pravoslavnog Božića više ne bude vijest, onda ćemo znati da smo u civiliziranim odnosima sa Srbima”, kazao je.
Bivši šef HHO ocijenio je da su trenutni srpsko-hrvatski odnosi “predobri”. “U sferi političkih funkcionera i vođa sve funkcionira idealno,a  s druge strane ima niz problema koji se guraju u drugi plan, kako što je povrat imovine izbjeglicama ili antisrpska propaganda koja se još sporadično pojavljuje. Ali sve se to naprosto pokapa pod demostrativnim prijateljstvom i suradnjom, što je dobro, ali po mom sudu, ipak neke probleme drži skrivenima”, kaže nam Puhovski zaključivši: “Sve zapravo dobro funkcionira do obljetnice Oluje. Tada zapadnemo u nekoliko dana krize, ali onda sve opet bude u redu”.
“Činjenica je da je odnos prema srpskoj manjini u doba Tuđmana bio izrazito loš. Manjine su bile žrtvama nacionalističko-ekspanzionističke politike. I ta je situacija trajala do 2000. godine”, priča nam Gjenero. Ipak, upozorava da getoizacija Srba u vukovarskoj regiji nije prevladana ni do današnjeg dana. Nakon 2000. godine počinje ozbiljniji povratak izbjeglica, a 2002. se postepeno počinje provoditi i Zakon o pravima manjina. Velikim napretkom naziva razdoblje s kraja 2003. godine kada je formalizirana koalicija HDZ-a i SDSS-a. “Uslijedio je onaj ‘Hristos se rodi’, što utječe na promjenu odnosa prema manjinama na regionalnoj i lokalnoj bazi te se postepeno uspostavlja normalizacija odnosa, ali i novi politički diskurz koji je manje kontaminiran nacionalizmom nego što je bio prije”, kaže nam Gjenero.
On drži da je za konsolidaciju odnosa dobro što SDSS ustraje u koaliciji s HDZ-om, jer ako bi zbog SDSS-a pala Vlada, “onda bi nastupio jedan vrlo neugodan nacionalistički val”. Ovako, SDSS se, kaže Gjenero, u koaliciji dobro naplatio. Taj politički analitičar drži, pak, kako je za srpsku manjinu puno bitnije djeluju li mehanizmi zaštite njihovih prava na lokalnoj razini te da se uspostave mehanizmi suradnje kroz manjinske samouprave. “Opasno je kada se politizira i profesionalizira manjinska pripadnost. Puno je bolje kada se njihova prava štite mehanizmima civilnog društva zasnovanima na dobrovoljnosti i slobodi, a koji su uvjetno rečeno jeftiniji i ne iziskuju dodatne prihode”, zaključuje Gjenero.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije

Objavljeno

-

By

Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.

“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…

Objavljeno

-

By

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)

Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.

Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.

“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.

Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja

HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .

Grad Zagreb i Zagrebačka Županija

Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program

Fotografi

Ekonomisti

Grafički urednici-dizajneri

Tehničari za logistiku i špediciju

Modni tehničari

Hotelijersko-turistički tehničari

Veterinarski tehničari

Prehrambeni tehničari

Tehničari cestovnog prometa

Stručni studij

Fizioterapija

Poslovna ekonomija

Ekonomija poduzetništva

Sveučilišni studij

Dizajn

Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)

Povijest umjetnosti

Komparativna književnost

Filozofija

Novinarstvo

Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)

Komunikologija

Politologija

Etnologija i kulturna antropologija

Kineziologija

Sociologija

Agroekologija

Ekonomija

Poslovna ekonomija

Split i Splitsko-dalmatinska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Hotelijersko-turistički tehničari

Komercijalisti

Poslovni tajnici

Tehničari za logistiku i špediciju

Tehničari za poštanske i financijske usluge

Upravni referenti

Stručni studij

Kineziologija

Management malog poduzeća

Management trgovine i turizma

Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu

Sportski management

Turističko poslovanje

Upravni studij

Sveučilišni studij

Biologija i tehnologija mora

Forenzika

Industrijsko inženjerstvo

Kemija

Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)

Kineziologija

Pomorski management

Poslovna ekonomija

Povijest (dvopredmetni)

Pravo

Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)

Rijeka i Primorsko-goranska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Upravni referenti

Stručni studij

Upravni studij

Sveučilišni studij

Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu

Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)

Pravo

Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu

Osijek i osječko-baranjska županija

Trogodišnji srednjoškolski program

Prodavači

Fotografi

Cvjećari

Frizeri

Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program

Upravni referenti

Ekonomisti

Komercijalisti

Agrotehničari

Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti

Farmaceutski tehničari

Građevinski tehničari

Arhitektonski tehničari

Tehničari geodezije i geoinformatike

Ekološki tehničari

Agroturistički tehničari

Poslovni tajnici

Fizioterapeutski tehničari

Dentalni tehničari

Likovni umjetnici i dizajneri

Grafički urednici-dizajneri

Grafički tehničari pripreme

Grafički tehničari dorade i tiska

Zdravstveno-laboratorijski tehničari

Kozmetičari

Stručni studij

Računovodstvo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Fizioterapija

Upravni studij

Javna uprava

Bilinogojstvo

Agroekonomika

Građevinarstvo (opći smjer)

Sveučilišni studij

Pravo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Kultura, mediji i menadžment

Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)

Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti

Filozofija i hrvatski jezik i književnost

Filozofsko-teološki studij

Fizioterapija

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sindikalist: Hrvatska uplatila 12 milijuna eura pa izgubila kontrolu nad Petrokemijom

Objavljeno

-

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel uputio je danas zahtjev premijeru, resornim ministrima i ravnatelju CERP-a za utvrđivanjem odgovornosti i ispravljanjem propusta u procesu dokapitalizacije Petrokemije d.d. Postupak dokapitalizacije proveden je tako da će rezultirati s vlasničkim udjelom države od svega oko 20 posto i posljedično potpunim gubitkom kontrole nad daljnjom sudbinom Petrokemije, istaknuo je u priopćenju Novosel.

U procesu dokapitalizacije bilo je predviđeno povećanje temeljnog kapitala u rasponu od 70 do 140 milijuna eura, dok je država uoči dokapitalizacije kontrolirala oko 44 posto dionica.

Posljedično, da bi se provela Vladina odluka o zadržavanju kontrolnog paketa dionica, iznos ulaganja u povećanje temeljnog kapitala od strane RH trebalo je odrediti ovisno o iznosu ulaganja turske grupe Yildirim, najvećeg suvlasnika Petrokemije, tako da udio RH u vlasničkoj strukturi nakon dokapitalizacije ostane minimalno 25 posto plus jedna dionica, dodao je.

“Oboje predstavnika RH glasali protiv odluke o kapitalizaciji”

Iako je uobičajena poslovna praksa da uplatu prvi izvrši najveći vlasnik, da bi manjinski dioničari ovisno o visini njegovog uloga mogli prilagoditi uplate i tako zadržati ciljani vlasnički udio, kaže Novosel, “u ovom je slučaju RH, preko četiri pravne osobe putem kojih kontrolira dionice, uplatu izvršila prva”.

Time je, tvrdi predsjednik SSSH, omogućila većinskom dioničaru Yildirimu da uplatom, u okvirima planiranog raspona povećanja temeljnog kapitala, preuzme veći vlasnički udio no što je bilo planirano, odnosno da se vlasnički udio Republike Hrvatske smanji ispod kontrolne granice od 25 posto plus jedna dionica.

Novosel podsjeća da su oboje predstavnika RH u Nadzornom odboru kutinske Petrokemije u konačnici glasali protiv odluke o dokapitalizaciji, ali kad je već bilo prekasno i kad manjinskim udjelom glasova na odluku više nisu mogli utjecati.

“Zahtijevam da se utvrdi odgovornost za propust”

Rezultat tako provedene dokapitalizacije je da je RH uplatila nešto više od 12 milijuna eura da bi smanjila vlasnički udio s oko 44 na oko 20 posto i izgubila svaku kontrolu nad sudbinom Petrokemije, ustvrdio je.

Smanjenje vlasničkog udjela s 44 na oko 20 posto moglo se ostvariti i prodajom 24 posto dionica većinskom vlasniku pa bi RH zaradila znatna sredstva, umjesto potrošila više od 12 milijuna eura, kaže Novosel.

“S obzirom na iznimnu važnost Petrokemije, ne samo kao najvećeg poslodavca u Kutini i Sisačko-moslavačkoj županiji nego i jedinog proizvođača mineralnih gnojiva u Hrvatskoj i regiji, kao član Upravnog vijeća CERP-a zahtijevam da se utvrdi odgovornost za ovaj propust, ali i da se poduzmu žurne mjere za njegovo ispravljanje”, ističe Novosel.

“Neovisno o tome je li razlog ovog propusta bio nemar, nesposobnost ili nečija namjera (a što je sve podjednako nedopustivo), smatram da RH i dalje mora i može pronaći način za dogovor s većinskim vlasnikom kojim bi se ispoštovale prethodno donesene odluke i ranije postignuti dogovor o dokapitalizaciji, odnosno zadržao kontrolni paket od najmanje 25 posto plus jedna dionica”, istaknuo je Novosel.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu