Connect with us

Hrvatska

I Zadar je spreman za Balaševića!

Objavljeno

-


Osijek je prekjučer tamburicama, zdravicom i slatkim zalogajčićima dočekao najpoznatijeg Panonskog mornara Đorđu Balaševića koji im se predstavio po tko zna koji put, najprije pjesmom, a onda i svojim filmskim uratkom “Kao rani mraz”. Drago je bilo Đoli. Nego što. Umjetnik rijedak kao crvena orhideja ne gleda se svaki dan uživo. Doveo je sa sobom i prateći bend “Panonsku mornaricu”. I odmah mi je glavom potekla pjesma, ona poznata Đolina, kako “poneki mornar ostane bez lađe. Ali bez mora, to je izuzetan peh”. Đole bez mora nije ostao, jer ga je u Osijeku dočekalo more ljudi. Mnogi koji su se uz njegove stihove zaljubljivali ili lakše prebrođivali ljubavne krahove, jer “sve prave su ljubavi tužne”, dodao bi Đole u svojoj pjesmi “Svirajte mi jesen stiže dunjo moja”.
Nakon Balaševićevog koncerta u osječkoj areni, nakon kojeg će “pričati deca o svetlima arene” i splitska arena imati će priliku, 10. prosinca, vidjeti i čuti Đolu uživo. To se, priznat ćete ne događa baš svaki dan. Uživat će u njegovim baladama, zaploviti skupa s njim kroz njegovo panonsko more, a onda, kada se pogase svijetla i splitske arene, “ostat će okrugli trag na mjestu šatre” i jedan topli zanos oko srca. Zbogom i mirno more, Panonski mornaru.
Poslije devet dana plovidbe, kapetan Panonske mornarice svoje će muzički brod privezati uz suhe dokove zagrebačke Arene, 19. prosinca. I pokazati što zna, ono u čemu je jak, najjači. I zapjevat će, onako tiho, “Dobro večer Zagrebe, mislio sam malo na tebe”.
Jedino ovaj grad, prekriven nekim plaštom odmaka nikako da izađe iz sjene vlastite aveti, stisne ruku umjetniku i pozove ga pod krov svoje, najljepše arene.
Jedino ovaj grad, još uvijek zatočen u vlastitim otiscima prošlosti nikako da dobije priliku vidjeti i čuti glas Panoskog mornara kako sa svojom mornaricom spaja, a ne razdvaja, mora ljudi i koji je baš “kao rani mraz” – ako ga ne voliš, nikada nećeš moći uživati u njemu. A to nije ni teško, ni daleko. “Princip je isti, sve su ostalo nijanse”.
Kontaktirali smo neke naše sugrađane i pitali ih “misle li da je Zadar spreman za koncert Đorđe Balaševića”?

Sanja Petrovski (Foto: Žeminea Čotrić)

Sanja Petrovski


– Mislim da neće biti spreman još dugo. Iako inače ne idem na koncerte, voljela bih da se koncert Balaševića dogodi u Zadru jer bi to značilo strašan pomak za ovaj grad, kazala nam je Sanja Petrovski, zadarska plesačica i koreografkinja.
– Zadar je spreman na sve. Pa nisu to orgije ili cajke!? Balašević je urbani glazbenik. Nikada nije ogriješio dušu o naš grad, ni o našu državu. Mi smo otvoreni grad i mislim da bi mnogi u Zadru, mojih godina, koji vole njegovu glazbu sigurno to s veseljem dočekali. Na koncert ne bih išao, jer ni kad sam bio mlad nisam slušao njegovu glazbu, istaknuo je zadarski dogradonačelnik Dražen Grgurović.
Dražen Grgurović (foto: Žeminea Čotrić)

Dražen Grgurović


– Đorđe Balašević je bio prvi koji je u Srbiji dignuo glas protiv Miloševića i Jugoslavije. Ako su u Zadru bili Rambo Amadeus, Neda Ukraden, a trebao bi uskoro i Halid Bešlić, zašto bi onda Balašević bio nepoželjan?! Bio sam na skoro svim njegovim koncertima kao mladić i otišao bih i na njegov koncert u Zadru kada bi se dogodio. Otišao bih vrlo rado. Jer obožavam Balaševića, rekao nam je poznati zadarski umjetnik Neven Stojaković.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. student

    30. studenoga 2010. at 18:49

    Nisi dobrodoša u Zadar i točka.
    Nije Zadar prčija kao Zagreb, Split i Osijek koji dopuštaju četnicima nastup u domovini!

     
    • nocoment

      1. prosinca 2010. at 0:46

      najjače mi je kad ovakve komentare ostave, po pisanju pretpostavljam jedan od onih rođen iza 1995. ti su mi najdrazi, sve velike hrvatine, tesko da si student jer s takvim razmisljanjem nisi ni za višu uzaludnu. jadno

       
  2. tosamsamoja

    30. studenoga 2010. at 20:40

    da je meni tvoj mozak na par dana pa da se odmorim kako triba!!!blago ti se,ljubomoran sam

     
  3. Antonio Cash

    30. studenoga 2010. at 22:42

    I još se naziva student. Oh Bože, ako je to naša intelektualna elita…
    Ali, srećom znamo da nije. Neka dođe, ja ga isto nisam slušao prije, ali sad bih možda i pošao. Jer ovakvim seljačinama ne smetaju cajke, tamo cupkaju i urlaju, ali kulturan čovjek iz Vojvodine im smeta. Ali, i to je sam manjina.

     
  4. Luv

    1. prosinca 2010. at 7:52

    Tko mrzi Zadar više od četnika? SPLIĆANI! Tako uopće ne sumnjam da ovaj “student” dolazi upravo iz mandrilskog grada!

     
  5. cerraria

    1. prosinca 2010. at 12:35

    Sjeća li se netko onih Đoletovih šovinističko rasističkih viceva o Albancima ?
    Sjeća li se tko od vas onih stihova posvećenih slovencima a s njima i nama samo zato što smo iskoristili temeljno pravo naroda-ono na samoopredjeljenje.
    …naravno da ne.
    Pa prisjetite se sitnozubi!
    http://www.youtube.com/watch?v=tlM0z5XYF9s&feature=player_embedded

     
  6. PAPAPA

    1. prosinca 2010. at 12:43

    Volija bi da je Zadar u meni pobudija ikakav osjećaj, al zbog svoje bezličnosti ne može pobudit niti osjećaj mržnje! 😛

     
  7. tanja

    1. prosinca 2010. at 16:51

    cerraria, kreni put visnjika da ne zakasnis na halida,on i balasevic su tebi vjerovatno isti, u biti ne…halid je tebi sigurno doseg u glazbenom i zabavnom smislu!
    pozdrav svima preko mosta!

     
  8. cerraria

    1. prosinca 2010. at 17:06

    Eto mentalnog sklopa ,baš kao u đoleta kulturni rasizam bravo.

     
  9. Ja

    1. prosinca 2010. at 22:36

    Jada li jadnog kad ovakovo pitanje treba uopće postaviti!!!!! Pa javno Zadar nikad neće biti spreman na bilo kakvoga kulturnjaka iz Srbije, al’ će biti spreman za nekakvog Rajoviča i slične turbofolk igrače!!! Ha-ha tragikomedija ali istinito!!!

     
  10. lion

    11. prosinca 2010. at 23:18

    Imao sam 10-ak godina kad sam ga gledao u Jazinama. Bilo je to prije gotovo 30 godina. Branitelj sam i nemam veze sa Srbijom. Ponosan i čiste ruke. Bio sam sinoć u Splitu. Tko ga nije pokušao slušati nema pravo ni komentirati. Takva veličina kao što je Đole može doći samo od Boga. U svim svjetskim jezicima ne postoji riječ koja može izraziti tu ogromnu količinu dobre vibre i ljubavi u toj dvorani. Bilo je, ljudi moji, bar 14.000 duša iako podaci govore o 12.000. Nema to veze sa srbijom, to je bilo 4 sata života u savršenom svijetu, utopija, ali predivna. Đole, Ja sam možda sanjar, ali uvijek si dobrodošao. A ovi tipovi iz mraka i sutra,kada se probude u sunčano jutro isto će biti u mraku. Shvatite, na svjetu nema kutka, ni zemlje gdje nema dobrih ljudi. Mi smo samo tiši, ali smo tu.

     
  11. roksi

    12. prosinca 2010. at 11:31

    ceraria je inače sa jedno r.

     
  12. cerraria

    12. prosinca 2010. at 20:17

    Roksi jesi ti malo glup??
    Uguglaj kako se piše a ovaj ‘branitelj’ neka pogleda link ili se sjeti rasističkih viceva o albancima,ne znam s koliko to baš ljubavi odiše…

     
  13. roksi

    12. prosinca 2010. at 21:48

    Čuj ti možeš svoj nick pisati kako hoćeš. Ako si pri tom mislio na Voštarnicu onda je to Cereria.

     
  14. cerraria

    13. prosinca 2010. at 9:02

    Je tako je možda u Kakmi ili Jankolovici….
    Priznaj da si pogrišia i ok.
    Evo ti jedan tekst društva zadarskih filatelista ,zanimljiv je obrati pozornost na str. 4.
    http://www.rifd.hr/Zadarski_filatelist/12.pdf

     
  15. cerraria

    13. prosinca 2010. at 9:19

    Je možda u Kakmi ili Jankolovici..
    Evo ti jednog zanimljivo teksta društva zadarskih filatelista,obrati pozornost na str 4.
    Ljudski je griješiti a još je ljudskije proznati vlastitu grešku
    http://www.rifd.hr/Zadarski_filatelist/12.pdf

     
  16. roksi

    13. prosinca 2010. at 10:33

    Ti to tvrdiš na temelju članka u listu bezgrešnih filatelista??? :))) A da možda pogledaš karte grada iz doba Italije i da nešto naučiš? Nadješ neku kartolinu iz tog vremena? Ili makneš lijenu guzicu i ‘uguglaš’ ili muko moja otvoriš rječnik? Službeno i jedino ispravno je Cereria. A ti se ravnaj i dalje prema polupismenim ignorantima. Ciao.

     
  17. cerraria

    13. prosinca 2010. at 22:41

    Službeno je Voštarnica pošto nismo više u Italiji i da ja ću priznat u pravu si što se tiče pravopisa međutim baš kao što je Puntamika izvorno Punta amica tako je i vremenom cereria postala cerraria a meni je ipak cilj aludirati na kvart a ne gramatiku.
    Arrivederci.

     
  18. mendula

    19. prosinca 2010. at 0:55

    jao jao
    koliko uzalud potrošenog testosterona…
    “student” i vošta boy-neću uopće komentirat vaše primitivne izjave… žalosno da se takva dječurlija uopće usudi komentirat ovako vrhunskog glazbenika a da naravno nemaju pojma o njemu, osim to što je srpske nacionalnosti. a to što je za vrijeme rata jedini javno ustao protiv miloševića i njegove velikosrpske politike (http://www.youtube.com/watch?v=QXV9n8D6dSs ) i zbog toga bio zabranjivan u svim srpskim medijima, to što je ugrozio sigurnost svoje vlastite obitelji “samo” zato što se nije htio boriti “protiv svojih preko” , to vam nitko nije rekao… naravno, kad je bitno samo to što je Srbin… Eeeee… Jadi Hrvatski!!!
    Lion, dijelimo isto iskustvo u Splitu…

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu