Connect with us

Hrvatska

I Zadar je spreman za Balaševića!

Objavljeno

-


Osijek je prekjučer tamburicama, zdravicom i slatkim zalogajčićima dočekao najpoznatijeg Panonskog mornara Đorđu Balaševića koji im se predstavio po tko zna koji put, najprije pjesmom, a onda i svojim filmskim uratkom “Kao rani mraz”. Drago je bilo Đoli. Nego što. Umjetnik rijedak kao crvena orhideja ne gleda se svaki dan uživo. Doveo je sa sobom i prateći bend “Panonsku mornaricu”. I odmah mi je glavom potekla pjesma, ona poznata Đolina, kako “poneki mornar ostane bez lađe. Ali bez mora, to je izuzetan peh”. Đole bez mora nije ostao, jer ga je u Osijeku dočekalo more ljudi. Mnogi koji su se uz njegove stihove zaljubljivali ili lakše prebrođivali ljubavne krahove, jer “sve prave su ljubavi tužne”, dodao bi Đole u svojoj pjesmi “Svirajte mi jesen stiže dunjo moja”.
Nakon Balaševićevog koncerta u osječkoj areni, nakon kojeg će “pričati deca o svetlima arene” i splitska arena imati će priliku, 10. prosinca, vidjeti i čuti Đolu uživo. To se, priznat ćete ne događa baš svaki dan. Uživat će u njegovim baladama, zaploviti skupa s njim kroz njegovo panonsko more, a onda, kada se pogase svijetla i splitske arene, “ostat će okrugli trag na mjestu šatre” i jedan topli zanos oko srca. Zbogom i mirno more, Panonski mornaru.
Poslije devet dana plovidbe, kapetan Panonske mornarice svoje će muzički brod privezati uz suhe dokove zagrebačke Arene, 19. prosinca. I pokazati što zna, ono u čemu je jak, najjači. I zapjevat će, onako tiho, “Dobro večer Zagrebe, mislio sam malo na tebe”.
Jedino ovaj grad, prekriven nekim plaštom odmaka nikako da izađe iz sjene vlastite aveti, stisne ruku umjetniku i pozove ga pod krov svoje, najljepše arene.
Jedino ovaj grad, još uvijek zatočen u vlastitim otiscima prošlosti nikako da dobije priliku vidjeti i čuti glas Panoskog mornara kako sa svojom mornaricom spaja, a ne razdvaja, mora ljudi i koji je baš “kao rani mraz” – ako ga ne voliš, nikada nećeš moći uživati u njemu. A to nije ni teško, ni daleko. “Princip je isti, sve su ostalo nijanse”.
Kontaktirali smo neke naše sugrađane i pitali ih “misle li da je Zadar spreman za koncert Đorđe Balaševića”?

Sanja Petrovski (Foto: Žeminea Čotrić)

Sanja Petrovski


– Mislim da neće biti spreman još dugo. Iako inače ne idem na koncerte, voljela bih da se koncert Balaševića dogodi u Zadru jer bi to značilo strašan pomak za ovaj grad, kazala nam je Sanja Petrovski, zadarska plesačica i koreografkinja.
– Zadar je spreman na sve. Pa nisu to orgije ili cajke!? Balašević je urbani glazbenik. Nikada nije ogriješio dušu o naš grad, ni o našu državu. Mi smo otvoreni grad i mislim da bi mnogi u Zadru, mojih godina, koji vole njegovu glazbu sigurno to s veseljem dočekali. Na koncert ne bih išao, jer ni kad sam bio mlad nisam slušao njegovu glazbu, istaknuo je zadarski dogradonačelnik Dražen Grgurović.
Dražen Grgurović (foto: Žeminea Čotrić)

Dražen Grgurović


– Đorđe Balašević je bio prvi koji je u Srbiji dignuo glas protiv Miloševića i Jugoslavije. Ako su u Zadru bili Rambo Amadeus, Neda Ukraden, a trebao bi uskoro i Halid Bešlić, zašto bi onda Balašević bio nepoželjan?! Bio sam na skoro svim njegovim koncertima kao mladić i otišao bih i na njegov koncert u Zadru kada bi se dogodio. Otišao bih vrlo rado. Jer obožavam Balaševića, rekao nam je poznati zadarski umjetnik Neven Stojaković.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. student

    30. studenoga 2010. at 18:49

    Nisi dobrodoša u Zadar i točka.
    Nije Zadar prčija kao Zagreb, Split i Osijek koji dopuštaju četnicima nastup u domovini!

     
    • nocoment

      1. prosinca 2010. at 0:46

      najjače mi je kad ovakve komentare ostave, po pisanju pretpostavljam jedan od onih rođen iza 1995. ti su mi najdrazi, sve velike hrvatine, tesko da si student jer s takvim razmisljanjem nisi ni za višu uzaludnu. jadno

       
  2. tosamsamoja

    30. studenoga 2010. at 20:40

    da je meni tvoj mozak na par dana pa da se odmorim kako triba!!!blago ti se,ljubomoran sam

     
  3. Antonio Cash

    30. studenoga 2010. at 22:42

    I još se naziva student. Oh Bože, ako je to naša intelektualna elita…
    Ali, srećom znamo da nije. Neka dođe, ja ga isto nisam slušao prije, ali sad bih možda i pošao. Jer ovakvim seljačinama ne smetaju cajke, tamo cupkaju i urlaju, ali kulturan čovjek iz Vojvodine im smeta. Ali, i to je sam manjina.

     
  4. Luv

    1. prosinca 2010. at 7:52

    Tko mrzi Zadar više od četnika? SPLIĆANI! Tako uopće ne sumnjam da ovaj “student” dolazi upravo iz mandrilskog grada!

     
  5. cerraria

    1. prosinca 2010. at 12:35

    Sjeća li se netko onih Đoletovih šovinističko rasističkih viceva o Albancima ?
    Sjeća li se tko od vas onih stihova posvećenih slovencima a s njima i nama samo zato što smo iskoristili temeljno pravo naroda-ono na samoopredjeljenje.
    …naravno da ne.
    Pa prisjetite se sitnozubi!
    http://www.youtube.com/watch?v=tlM0z5XYF9s&feature=player_embedded

     
  6. PAPAPA

    1. prosinca 2010. at 12:43

    Volija bi da je Zadar u meni pobudija ikakav osjećaj, al zbog svoje bezličnosti ne može pobudit niti osjećaj mržnje! 😛

     
  7. tanja

    1. prosinca 2010. at 16:51

    cerraria, kreni put visnjika da ne zakasnis na halida,on i balasevic su tebi vjerovatno isti, u biti ne…halid je tebi sigurno doseg u glazbenom i zabavnom smislu!
    pozdrav svima preko mosta!

     
  8. cerraria

    1. prosinca 2010. at 17:06

    Eto mentalnog sklopa ,baš kao u đoleta kulturni rasizam bravo.

     
  9. Ja

    1. prosinca 2010. at 22:36

    Jada li jadnog kad ovakovo pitanje treba uopće postaviti!!!!! Pa javno Zadar nikad neće biti spreman na bilo kakvoga kulturnjaka iz Srbije, al’ će biti spreman za nekakvog Rajoviča i slične turbofolk igrače!!! Ha-ha tragikomedija ali istinito!!!

     
  10. lion

    11. prosinca 2010. at 23:18

    Imao sam 10-ak godina kad sam ga gledao u Jazinama. Bilo je to prije gotovo 30 godina. Branitelj sam i nemam veze sa Srbijom. Ponosan i čiste ruke. Bio sam sinoć u Splitu. Tko ga nije pokušao slušati nema pravo ni komentirati. Takva veličina kao što je Đole može doći samo od Boga. U svim svjetskim jezicima ne postoji riječ koja može izraziti tu ogromnu količinu dobre vibre i ljubavi u toj dvorani. Bilo je, ljudi moji, bar 14.000 duša iako podaci govore o 12.000. Nema to veze sa srbijom, to je bilo 4 sata života u savršenom svijetu, utopija, ali predivna. Đole, Ja sam možda sanjar, ali uvijek si dobrodošao. A ovi tipovi iz mraka i sutra,kada se probude u sunčano jutro isto će biti u mraku. Shvatite, na svjetu nema kutka, ni zemlje gdje nema dobrih ljudi. Mi smo samo tiši, ali smo tu.

     
  11. roksi

    12. prosinca 2010. at 11:31

    ceraria je inače sa jedno r.

     
  12. cerraria

    12. prosinca 2010. at 20:17

    Roksi jesi ti malo glup??
    Uguglaj kako se piše a ovaj ‘branitelj’ neka pogleda link ili se sjeti rasističkih viceva o albancima,ne znam s koliko to baš ljubavi odiše…

     
  13. roksi

    12. prosinca 2010. at 21:48

    Čuj ti možeš svoj nick pisati kako hoćeš. Ako si pri tom mislio na Voštarnicu onda je to Cereria.

     
  14. cerraria

    13. prosinca 2010. at 9:02

    Je tako je možda u Kakmi ili Jankolovici….
    Priznaj da si pogrišia i ok.
    Evo ti jedan tekst društva zadarskih filatelista ,zanimljiv je obrati pozornost na str. 4.
    http://www.rifd.hr/Zadarski_filatelist/12.pdf

     
  15. cerraria

    13. prosinca 2010. at 9:19

    Je možda u Kakmi ili Jankolovici..
    Evo ti jednog zanimljivo teksta društva zadarskih filatelista,obrati pozornost na str 4.
    Ljudski je griješiti a još je ljudskije proznati vlastitu grešku
    http://www.rifd.hr/Zadarski_filatelist/12.pdf

     
  16. roksi

    13. prosinca 2010. at 10:33

    Ti to tvrdiš na temelju članka u listu bezgrešnih filatelista??? :))) A da možda pogledaš karte grada iz doba Italije i da nešto naučiš? Nadješ neku kartolinu iz tog vremena? Ili makneš lijenu guzicu i ‘uguglaš’ ili muko moja otvoriš rječnik? Službeno i jedino ispravno je Cereria. A ti se ravnaj i dalje prema polupismenim ignorantima. Ciao.

     
  17. cerraria

    13. prosinca 2010. at 22:41

    Službeno je Voštarnica pošto nismo više u Italiji i da ja ću priznat u pravu si što se tiče pravopisa međutim baš kao što je Puntamika izvorno Punta amica tako je i vremenom cereria postala cerraria a meni je ipak cilj aludirati na kvart a ne gramatiku.
    Arrivederci.

     
  18. mendula

    19. prosinca 2010. at 0:55

    jao jao
    koliko uzalud potrošenog testosterona…
    “student” i vošta boy-neću uopće komentirat vaše primitivne izjave… žalosno da se takva dječurlija uopće usudi komentirat ovako vrhunskog glazbenika a da naravno nemaju pojma o njemu, osim to što je srpske nacionalnosti. a to što je za vrijeme rata jedini javno ustao protiv miloševića i njegove velikosrpske politike (http://www.youtube.com/watch?v=QXV9n8D6dSs ) i zbog toga bio zabranjivan u svim srpskim medijima, to što je ugrozio sigurnost svoje vlastite obitelji “samo” zato što se nije htio boriti “protiv svojih preko” , to vam nitko nije rekao… naravno, kad je bitno samo to što je Srbin… Eeeee… Jadi Hrvatski!!!
    Lion, dijelimo isto iskustvo u Splitu…

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Veliki broj Hrvata svakodnevno jede meso, pogledajte koje vrste najviše

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.

Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.

Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.

Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.

Meso ne jede tri posto građana

Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.

Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.

Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.

Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.

Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.

Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Od suhomesnatih proizvoda najčešće se konzumira slanina

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine šest posto više, odnosno ukupno 39 posto. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19 posto građana ili za jedan posto manje nego prije dvije godine.

Odmah iza dolazi šunka sa 17 posto udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s osam posto, parizer sa šest posto, kulen s četiri posto i vratina s dva posto.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i tu na vrhu slanina s 29 posto udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 posto udjela pršut.

Kulen je rastao za tri posto i sada ima 15 posto udjela, a šunka je na 13 posto u obje promatrane godine. Slijede kobasice s osam posto, dok su vratina i parizer ostvarili po dva posto preferencija.

I ovdje se može na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12 posto građana, a preferira višestruko veći udio od 43 posto, navodi se u priopćenju.

Istraživanje su tijekom ožujka ove godine proveli Ja Trgovac magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Slovenci uputili neobičan zahtjev zbog brojnih turista koji će ići prema Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama upozorila je tamošnje Ministarstvo uprave da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Predlaže da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane rade od kuće.

DARS, slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama, u dopisu je predložila tamošnjem Ministarstvu uprave da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane u svibnju rade od kuće.

Na taj način pokušali bi rasteretiti promet tijekom najkritičnijih dana kad je riječ o gužvama na cestama. Prvi je to takav DARS-ov apel.

DARS je upozorio Ministarstvo da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Navode da će se dnevnim putnicima do radnih mjesta pridružiti i turisti, a upravo je to razlog apela.

Istaknuli su da je prometno najkritičnije područje Ljubljane. Na temelju dosadašnjih iskustava, uvjereni su da bi rad od kuće u javnoj upravi doprinio boljoj protočnosti prometa u glavnom gradu.

Ministarstvo je dobilo niz datuma kada će stanje na cestama biti najgore. Slovenski N1 navodi da prema neslužbenim informacijama Ministarstvo ne planira poslušati DARS te da bi takvu odluku trebala donijeti Vlada.

“Tijekom prvosvibanjskih praznika očekujemo pojačan promet iz unutrašnjosti Slovenije prema turističkim središtima u slovenskoj Istri kao i dalje prema Hrvatskoj. Isti, ali u suprotnom smjeru, pojačan promet, uključujući i gužve, možemo očekivati ​​na kraju prvosvibanjskih praznika prema unutrašnjosti Slovenije”, kažu u PU Koper.

Prema iskustvu, već sada se mogu očekivati ​​gužve na autocesti, posebice na područjima gdje se izvode građevinski radovi.

Dakako, gužve se mogu očekivati ​​i na područjima gdje su redovite gužve zbog prometne infrastrukture, odnosno na dionici između Izole i Lucije, na Šmarskoj cesti te ispred bivših graničnih prijelaza s Hrvatskom, dodaju.

Odmah nakon praznika rada na ljubljanskoj obilaznici doći će do velikih prometnih gužvi zbog vjerskih blagdana, slobodnih dana i godišnjih odmora u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Hrvatskoj.

Stoga očekuje se kako će se velik broj turista iz zapadne Europe uputiti u Hrvatsku.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ovo je zemlja u koju bi Hrvati najradije selili. Analitičar: “To ne čudi. Više je razloga”

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Otkako je 2013. godine primljena u Europsku uniju, iz Hrvatske je iselilo više od 400 tisuća ljudi. Velika većina njih iselila je iz ekonomskih razloga, zbog kvalitentijih i bolje plaćenih poslova te uvjeta rada.

Uz Njemačku i Austriju, zemlje u koje su Hrvati najviše iseljavali i prije ulaska u EU i na europsko tržište rada, privlačnom zemljom za život i rad postala je i Irska.

Trend iseljavanja iz Hrvatske vjerojatno neće jenjavati još neko vrijeme. U međuvremenu je otpočeo i trend useljavanja u Hrvatsku s masovnijim dolaskom ekonomskih migranata iz azijskih zemalja poput Indije, Nepala, Bangladeša, Filipina… Godina 2022. bila je prva u kojoj je zabilježen pozitivan migracijski saldo jer je u Hrvatsku uselilo više ljudi, nego što je iselilo.

Hrvati bi najradije u Austriju

Američki poslovni portal Remitly svojedobno je objavio kartu najpopularnijih zemalja za Europljane koji žele seliti u inozemstvo, a na temelju Googleovih podataka o najčešće unošenim pojmovima prilikom pretraživanja vezanih uz posao i preseljenje.

Prema tim podacima, Hrvati ne bi išli daleko trbuhom za kruhom – najradije bi u Austriju. Austrija je najpoželjnija i Slovencima. Za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Sjevernu Makedoniju nema podataka.

Remitly.com

“Tamo možemo i u dnevne migracije”

Komentirajući nam taj podatak, ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da pri tom odabiru važnu ulogu igra geografski faktor.

“Austrija, posebno Beč, ali i drugi gradovi, tradicionalno su proglašavani najboljim mjestima za život. U gradovima poput Beča, Salzburga, Klagenfurta i Graza nudi se puno radnih mjesta, a blizu su nam. Austrija omogućava i dnevne migracije jer iz sjevernih dijelova Hrvatske do Austrije treba tek sat-dva vožnje. Osim toga, Austrija je u smislu konkurentnosti i kvalitete života jedna od vodećih zemalja u svijetu, en samo u Europi. Privlačnost Austrije Hrvatima ima, osim geografskih i ekonomskih i svoje kulturološke i povijesne razloge”, smatra Novotny.

Njemačka najpopularnija, sjevernjaci bi na jug

Inače, Njemačka je očekivano najpopularnija zemlja za preseljenje, kao što je i očekivano da je njena popularnost najveća u zemljama istočne Europe i Balkana – Poljskoj, Češkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Albaniji i Turskoj. Doduše, Njemačka je prvi izbor i Švicarcima koji bi, ako baš moraju sići stepenicu niže sa svog životnog standarda, odabrali zemlju koja im je po tome najsličnija. Također, Nijemcima, Austrijancima i Talijanima prvi izbor je Švicarska.

Francuzima, Belgijancima, Ircima i Britancima prvi izbor za preseljenje je bogata prekomorska Kanada. S druge strane, stanovnicima bogatih zemalja hladnog sjevera – Nizozemske, Švedske i Finske prvi izbor je na toplom jugu – Španjolska.

“Kod njih je standard visok pa je njihov izbor uvjetovan klimatskim razlozima”, napominje Novotny.

Velika Britanija nije omiljeno mjesto

Zanimljivo je da niti u jednoj europskoj zemlji prvi izbor za preseljenje nije Ujedinjeno Kraljevstvo, iako ono tradicionalno “usisava” mnogo useljenika. Razlog tomu Novotny dijelom vidi u britanskim posebnostima poput vožnje lijevom stranom i drugačijeg stila života, ali i u klimi koja mnogima ne odgovara.

“Troškovi života vrlo su visoki i čitav je niz razloga zašto Velika Britanija nije baš omiljeno mjesto za život. Mislim da je brexit tek manjim dijelom razlog tomu”, kazao je Novotny.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu