Connect with us

Hrvatska

Mile Drlić oslobođen optužbe da je izazvao nesreću sa smrtnim ishodom

Objavljeno

-

Prekršajni sud, Trgovački sud (Foto: Ivan Katalinić)
Na općinskom sudu u Zadru danas je donesena oslobađajuća presuda za Mili Drlića kojeg se teretilo da je izazvao prometnu nesreću 2001. godine u kojoj su poginule majka i sedmomjesečna beba.
Riječ je o stravičnoj nesreći koja se dogodila 16. veljače 2001. godine na magistralnoj cesti nedaleko apartmana u vlasništvu “Nove zore” u Sv. Filipu i Jakovu. Tamo je Drlić vozeći pod utjecajem od 0,98 promila alkohola u krvi naletio na 34-godišnju Zinku Abdulahi koja je pod utjecajem od gotovo tri promila alkohola, držeći u naručju sinčića starog tek sedam mjeseci, legla preko kolničke trake s očitom namjerom da ih oboje odvede u smrt.
Optuženik se već ranije izjasnio da nije kriv te istaknuo kako bi, da je mogao, zaobišao ženu koja je legla na pločnik s djetetom. Njegov iskaz potvrdio je i Ante Barišić očevidac nesreće.
Suđenje traje već devet godina, a ovo je već treća presuda koja je donesena u ovom slučaju. Sutkinja Ana Zrilić ustanovila je kako je tijekom devet godina svjedočilo niz vještaka, a koji su iz istih činjenica i dokaza, donijeli različite zaključke. Sutkinja Zrilić istaknula je kako su sve činjenice osim one da je optuženik bio pod utjecajem alkohola, dovedene u dvojbu. Još je jedna činjenica koja ide u prilog optuženika, naime žena koja je legla na pločnik bila pod utjecajem alkohola sa 2,99 promila. A inače njoj je ranije oduzeto troje djece i predano socijalnoj skrbi.
Stoga je sutknjia Zrilić donijela oslobađajuću presudu za Milu Drlića.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. emina

    17. prosinca 2014. at 16:49

    da komentiram ovo seljaka koji je meni zgazio mamu i pricao na telefon i imao alkohol i vai se da se moja mam legla na cestu,nek ana dusi nosi cjeli zivot to kao kaznu jer je neuobrazenas seljacina i lazljiva kao i njegov potplaceni dovjetnik pa cekajte ljudi da ni jednu kaznu nije dobio pa u kojoj mi drzavi zivimo ma sram vas moze bit ja sam ogorcena

     
  2. emina

    17. prosinca 2014. at 16:50

    di je tu pravda ha?????? di??????

     
  3. emina

    17. prosinca 2014. at 16:53

    a vi ne shvacate da mu je smanjena koncentracija bila a da je toboze taj neki svjedok mogo lagat cinjenica je da se moja mam nije legla na cestu sa bebom u narjucju mogla je past a da ovaj idiotnije dobio kaznu ni za alkohol nit brzinu nit sta je pricao ta lefeno a onaj drugi sto je ko fol gleedao rtadnju iz retrovizora nije kao mogo stat lazovi da gore sranje nisam mogla cut pa neka vas proighoni do vas jadnog i mizernog zivota

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu