Connect with us

Hrvatska

U pripremi optužnica zbog ratnog zločina u Vrani!

Objavljeno

-

Logor na Vrani ipak postojao?


Tužiteljstvo za ratne zločine Republike Srbije posjeduje iskaz izvjesne Ruže Bogunović, koja je do rata živjela u Vrani, a danas je državljanica Australije, o navodnom zločinu nad Srbima počinjenom kod Biograda 1991. godine, tvrdi Savo Štrbac, predsjednik srbijanskog dokumentacijsko-informacijskog centra Veritas.
– Ona je došla kod nas jer već gotovo 20 godina ne može saznati što se dogodilo s njenim suprugom. S obzirom da je prošla zarobljeništvo i ima svjedoke, uputili smo je našem Tužiteljstvu, koje će potom njezin iskaz, sukladno međudržavnom ugovoru između Hrvatske i Srbije potpisanom 2006. godine, proslijediti hrvatskom sudu, vjerojatno Županijskom državnom odvjetništvu u Zadru. Ono bi trebalo potom istražiti i procesuirati cijeli slučaj, objasnio je Štrbac.
Prema iskazu Ruže Bogunović iz sela Vrana, ona je bila zarobljena 1. listopada 1991. godine skupa s njenim suprugom Nenadom, još dvojicom muškaraca i četiri žene iz Radašinovaca dok su pokušavali prijeći do mjesta koja su tada kontrolirali pobunjeni Srbi.
Zarobila ih je skupina hrvatskih vojnika, među kojima je prepoznala dvojicu sumještana iz Vrane – M. G. i T. J. (u iskazu se barata njihovim punim imenima koja su poznata i redakciji Z NET-a). Tijekom noći, zarobljenici su zadržani u kući M. G., da bi ih ujutro prevezli u Biograd. Ondje su žene puštene, a muškarci su zadržani na ispitivanju.

Savo Štrbac, Veritas


Mjesec dana kasnije, u razmjeni su ostala dvojica zarobljenih Srba puštena, ali ne i njezin suprug. Nenad Bogunović, prema riječima zarobljenika koji su kasnije pušteni, nikad nije ni došao do policijske postaje na ispitivanje, već su ga spomenuti vojnici zadržali u vozilu. Njegova je sudbina od tada nepoznata i gubi mu se svaki trag, ukratko nam je Štrbac prepričao iskaz Ruže Bogunović.
Ona također tvrdi da nitko od njih nije bio član tadašnje Teritorijalne obrane niti je bio naoružan kada su zarobljeni, već su samo htjeli izbjeći stradanje.
– Bilo je puno različitih priča o tome što se dogodilo nesretnom Bogunoviću. Međutim, nakon skoro 20 godina, sve je veća vjerojatnost da je spaljen na jednom smetlištu kod Biograda. Takve su, naime, informacije došle do nas, ali na nadležnim organima u Srbiji i Hrvatskoj je da to istraže, ustvrdio je Štrbac.

RIBARSKA KUĆA NA JEZERU – RESTORAN?
Tragom dokumenta, prema kojemu je postojao jedan navodni “logor za Srbe” tijekom rata u nekoj “ribarskoj kući na Vranskom jezeru”, Štrbac kaže da o tome također postoje svjedočanstva:
– Ondje je bilo zatočeno 10 ili 15 ljudi koji su kasnije odvedeni u Sveti Filip i Jakov. Radi se o tadašnjem restoranu na Vranskom jezeru, jako lijepo uređenom. Jedna od ondje zarobljenih obitelji preziva se Gladović, ako se dobro sjećam.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Dražen Vitaljić

    23. listopada 2010. at 21:00

    na kraju ispada da su hrvati sami sebe napali…a to da je bilo zloćina s naše strane,bilo je…što nisu procesuirani neka se zapita tužiteljstvo…

     
  2. marko knezevic

    18. prosinca 2010. at 11:28

    dali je jos itko od srba procesuiran za ubijanje i i palez po selima dije nase pravosudje– na kraju cemo mi biti kao agresori–jadna nasa hrvatska

     
  3. marko knezevic

    18. prosinca 2010. at 11:29

    dali je jos itko od srba procesuiran za ubijanje i i palez po selima dije nase pravosudje– na kraju cemo mi biti kao agresori–

     
  4. Bezveze

    20. rujna 2018. at 22:06

    Kako Srbi znaju sve tko što je radio
    Naši samo šute eventualno bubaju glupani

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu