Connect with us

Nekategorizirano

Hrvatske metastaze ili metastaze Hrvatske

Objavljeno

14 godina prije

-


Situacija u Hrvatskoj iz dana u dan postaje sve bolesnija, sve bezizglednija. Tvrtke se jedna za drugom zatvaraju, mnoge tavore na dnu bez mogućnosti da im itko išta plati, te da i same plate svojim dužnicima. Taman i da čekaju 1001 noć i dan, obećanja o boljem životu naše nove pripovjedačice Jace Šeherezade – ne mogu se ostvariti. Sve privatne tvrtke značajno su krenule u kresanje troškova i smanjivanje broja zaposlenih. Jedini koji nemaju problema sa zaposlenicima jesu državne tvrtke i, naravno, gradske – od Zagreba, Dubrovnika, preko Varaždina do Osijeka i nazad.
Svi se, stoga, raspituju ima li možda još koje slobodno mjesto – u Gradu ili ponekom ministarstvu. Državna uprava trenira strogoću u pravima i fleksibilnost u obvezama. Za pat poziciju i Vlada i sindikati pravdaju se kolektivnim ugovorima. Kao, ništa se ne može promijeniti jer je već sve zadano. Samo, od čega će se isplaćivati plaće u državnoj upravi kad prihodi padaju i nastavit će padati? Tvrtke u blokadi ne mogu plaćati niti plaćaju PDV. Bio on 10, 22, ili 23 posto. Koliko će kolektivni ugovor pomoći radnicama Kamenskog koje skoro pola godine nisu dobile plaću ili uskoro otpuštenima iz INA-e? Malo ili nimalo. Ali će zato itekako menadžerski ugovor pomoći ex-direktoru Dragičeviću da u miru svoje vikendice u Rockfellerovoj pije kavicu sa svojim prijateljem, ex-predsjednikom Stipom Mesićem.
Ipak, koliko god kolektivni ugovori u ovom trenutku izgledali iracionalno, nema nikakvog razloga da se ne provede referendum za koji su sindikati prikupili i više nego dovoljan broj potpisa. Izbjegavanje referenduma samo pokazuje bahatost vlasti prema radno ovisnom stanovništvu – za razliku od snishodljivosti spram “poduzetnika – poslodavaca”. No, kapitalističaka država je tu barem iskrena – ona je upravo i sada i ovdje da štiti krupni kapital. Bilo to u skladu sa Ustavom i zakonima ili ne! Koliko je samo pretvorbenih alkemičara bez lipe u džepu došlo do tvornica, vinograda, šuma, pašnjaka i oranica i – NIKOM NIŠTA!?
Tko je od tih “odlikaša” uhapšen i pravomoćno osuđen? Koliko je te i tako stečene imovine oduzeto i vraćeno u državno vlasništvo? Niti osuđenih ima niti je oduzeta imovina ikome. I sada, kad se naveliko hapsi, ali bez nekih većih kapitalaca, ne nazire se da bi tumor sveopće pljačke mogao biti uklonjen. Još uvijek nije uhićen niti jedan bivši premijer niti saslušan koji bivši predsjednik. Nema ni uhićenih medijskih tajkuna reketara ni tajkuna koji prednjače na ex-Yu sceni, primatelja stotina milijuna poticaja za brljanje u poljoprivredi, nema niti managera-grobara koji su satrali tvrtke, a onda ih jeftino poprodavali strancima. Nije uhićen niti jedan bankar čija je banka sanirana tri puta novcem poreznih obveznika, a onda “privatizirana” za nižu cijenu nego li je sanirana i prvi put.
Novaca nema. Nezaposlenost raste. Novih investicija nema. Zaduženja rastu. Nijedan ministar nije u Remetincu. Ne samo ministri ove Vlade, čemu uskogrudnost. Svaka dosadašnja Vlada trebala bi participirati svojim pojedincima u Remetincu. No, ne participiraju – jer tamo nema dioničkih udjela za njihove transakcije.
Za socijalne programe budžet je prazan. Ali zato ima novaca za Breone (ex –Brioni, ex-Brijuni).  Ima novaca u budžetu i za “Novosti” – “demokratsko glasilo” za izrugivanje obrane Šibenika u Domovinskom ratu.
Hrvatska je bolesna na smrt! Karcinom u terminalnoj fazi. Metastaze izjedaju – ne samo vitalne organe, već čuče u svim porama društva. Metastaze već imaju metastaze i – što sad? Tko bi to mogao riješiti? HDZ? SDP? HSS? HNS? Pravosudni sustav? Kako stvari sada stoje, od ponuđenih neopcija – rješenja nema!
Uostalom, kad bi izbori išta mogli promijeniti – bili bi ilegalni. Ne može se očekivati da se nagomilani problemi mogu riješiti preko noći. Pravosudni sustav ne funkcionira niti može profuncionirati ukoliko ne dođe do drastičnih promjena odozdo, s dna, iz korijena. Očekivati promjene s vrha je iluzorno, ma o kojoj se državi radilo. Od bilo kojeg sustava koji je do sada postojao. I robovlasništvo i feudalizam i kapitalizam i socijalizam rušili su se iz temelja, ma koliko bili jaki vlastodršci. U prošlom sustavu bili su oličeni u partijaše, a danas u tajkune i njihove sluge.
Socijalizam nije valjao i zato je propao. Danas i ovo što imamo, ma kako mi to zvali – ne valja! Hrvatska je opljačana i ovako se dalje ne može. Promjene su neophodne, no njih ne mogu iznjedriti ni HDZ ni SDP!

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. boatenga

    8. listopada 2010. at 10:18

    Dobro.
    I što ćemo sad?

     
    Odgovori

  2. ZGstudent

    8. listopada 2010. at 11:59

    toking bout revolušn?

     
    Odgovori

  3. marinakis

    8. listopada 2010. at 16:57

    Glavno da su u zadru svi sve pošteno zaradili. Počevši od Renaulta na dalje

     
    Odgovori

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

KNJIŽEVNA FRANKOFONIJA / Haićanski autor Makenzy Orcel 24. svibnja u zadarskog Gradskoj knjižnici 

Objavljeno

9 sati prije

-

19. svibnja 2024.

By

Makenzy Orcel, haićanski autor s pariškom adresom, boravit će u Hrvatskoj od 21. do 26. svibnja u sklopu programa Književne frankofonije Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, a održava se u suradnji s Francuskim institutom, Veleposlanstvom Republike Francuske, Sveučilištem u Zadru, književnim festivalom LITaf, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Kulturno-informativnim centrom, Gradskom knjižnicom Zadar, Francuskom alijansom Split, Veleposlanstvom Republike Slovenije i knjižarom Kutak knjiga.

https://web.facebook.com/profile.php?id=61557697403593&locale=hr_HR

Rođen 1983. u Port-au-Princeu, na Haitiju, gdje se i školovao, Makenzy Orcel prvu je zbirku pjesama La douleur de l’étreinte objavio 2007., dok mu je prvi roman, Les Immortelles,koji je kritika odmah zapazila, izišao 2010. u Montrealu. Dosad je objavio devet pjesničkih zbirki i sedam romana, od kojih je zadnji, Une somme humaine (2022.), dospio u finale francuske književne nagrade Goncourt, dok je u deset zemalja, među kojima je i Hrvatska, izabran za najbolji roman među finalistima te prestižne nagrade. Za svoja je djela višestruko nagrađivan, a 2023. ovjenčan je i nagradom Anna Seghers za cijeli svoj dosadašnji opus. Godine 2017. od Republike Francuske dobio je orden reda viteza umjetnosti i književnosti.

Makenzy Orcel gostovat će u zagrebačkom KIC-u (Preradovićeva 5) u srijedu, 22. svibnja, u 14:30. Nakon razgovora s autorom koji će voditi Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić, bit će dodijeljen hrvatski Goncourt. Makenzy Orcel predsjedavat će povjerenstvom sastavljenim od zagrebačkih i zadarskih studenata francuskog jezika i književnosti koji svake godine biraju najbolji roman u prošlogodišnjem užem izboru Akademije Goncourt. Projekt Nagrada Goncourt – hrvatski izbor prije tri godine pokrenuo je Francuski institut, a izvodi se u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

3. izdanje Nagrade Goncourt – hrvatski izbor

U petak, 24. svibnja, u 18:30 u atriju zadarske Gradske knjižnice (Ulica Stjepana Radića 11b) Makenzy Orcel predstavit će se u sklopu festivala LITaf koji organiziraju studenti zadarskog Sveučilišta. S njim će razgovarati Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić. Tom će prilikom autor uručiti nagradu za najbolji studentski prijevod ulomka iz njegova romana Une somme humaine. Na ovogodišnjem natječaju u organizaciji Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru nagrađena je Katarina Baršun, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

https://web.facebook.com/profile.php?id=100091608264526&locale=hr_HR

Splitska će se publika imati priliku susresti s Makenzyjem Orcelom u subotu, 25. svibnja, u 18:30 u Francuskoj alijansi (Marmontova 3). S njim će razgovarati Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Fani Marđokić.

Autorov boravak kamerom će pratiti Sebastijan Borovčak koji u sklopu programa snima dokumentarni film o književnoj frankofoniji u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Gotovinina tvrtka lani imala ogroman rast prihoda

Objavljeno

6 dana prije

-

13. svibnja 2024.

By

Tvrtka Pelagos net, čiji je suvlasnik umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina, lani je ostvarila više od 24 milijuna eura prihoda uz dobit veću od 3.1 milijun eura. Godinu dana ranije Pelagos je prijavio 16.3 milijuna eura prihoda.

Za veliki rast prihoda najzaslužniji je izvoz, piše Plava kamenica. Pelagos je lani na izvozu zaradio oko 20.5 milijuna eura, a gotovo sva tuna odlazi u Japan.

Pelagosova plavoperajna tuna spada među najcjenjenije hrvatske gastronomske proizvode, u rangu s kvarnerskim škampima i bijelim tartufima. Gotovinin toro (blijeda masna tuna) može se mjeriti s najboljima na svijetu. Osim fenomenalne tune, Pelagos proizvodi izvrsne slane srdele i slane i marinirane inćune”, piše Plava kamenica.

Nedavno su se na tržištu pojavile i verzije srdela i inćuna u maslinovu ulju, koje su prepoznatljive po uočljivim zelenim oznakama.

S 24 milijuna eura prihoda, Gotovinin Pelagos postao je treći najveći proizvođač ribe u Hrvatskoj, iza Cromarisa i bračke Sardine Postira.

Tvrtka planira veliko proširenje proizvodnje

Pelagos u blizini Dugog otoka uskoro planira pokrenuti i uzgoj bijele ribe. Uzgajalište bijele ribe imat će kapacitet od oko 700 tona godišnje, objavila je ranije Slobodna Dalmacija.

Tvrtka namjerava prenamijeniti dio akvatorija iz sustava uzgoja tune u uzgoj bijele morske ribe između Lavdare Vele i Pašmana u Srednjem kanalu. Godišnja proizvodnja iznosila bi 700 tona ribe u kavezima za uzgoj.

Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavila je pozitivnu ocjenu procjene utjecaja na okoliš uzgajališta tune u zoni marikulture kod otoka Lavdara, smještenog sjeverno od Dugog otoka i nedaleko od Kornatskog arhipelaga, koji pripada Zadarskoj županiji.

U sažetom opisu predmetni zahvat odnosi se na postavljanje uzgajališta koje se sastoji od jednog polja za uzgoj tune u postojećoj zoni za marikulturu na udaljenosti od oko 2300 metara od otoka Lavdara. Planirana godišnja proizvodnja na uzgajalištu je do 700 tona tune.

Na uzgajalištu se planiraju koristiti kružni kavezi promjera 50 metara, koji bi bili rasporedeni u dvije linije s po pet kaveza u svakoj liniji, a svaki kavez ima sidrene instalacije na površini od 80 puta 80 metara. Predvidena površina koju zauzimaju kavezne instalacije iznosi 400 puta 160 metara.

“Kavezi se planiraju izraditi iz polietilenskih plutada (obruda) ispunjenih polistirenom, na koje se vješa cilindridna mreža izrađena od poliamidnih materijala. Polimerni materijali predvideni za kavezne instalacije su biološki inertni te nemaju negativan utjecaj na okoliš”, navodi se u dokumentu.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

SA VOLONTERSKE BURZE: Briga o postavu i komunikacija s posjetiteljima u Noći muzeja u Narodnom muzeju Zadar

Objavljeno

4 mjeseca prije

-

17. siječnja 2024.

By

U petak 26. siječnja se na razini Republike Hrvatske odvija XIX. Noć muzeja.

Na prošlogodišnju Noć muzeja Narodni je muzej Zadar bio po broju posjetitelja drugi u RH, odnosno prvi uzmemo li u obzir broj stanovnika odnosno “bazen” posjetitelja.

“Ove godine zbog našeg razrađenog programa ne očekujemo pad interesa, a da bi ta večer prošla u najboljem redu, potrebni su nam volonteri koji će nam pomoći u brizi o postavu (radi se o nekim od najvrednijih djela hrvatske umjetnosti i zadarske povijesti)”, stoji u objavi iz NMZ.

Za prijavu i detaljnije informacije obratite se putem maila na: muzej.nmz@gmail.com do 24. siječnja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu