ZADAR / ŽUPANIJA
U ZADRU PREDSTAVLJENA KNJIGA „EVO ME“ / Ksenija Abramović: “Bog ne pokazuje cijeli put, nego sljedeći korak”
U dvorani Cinestara City Galleria u Zadru 15. lipnja predstavljena je knjiga „Evo me – svjedočanstvo vjere na putu malih koraka“ autorice Ksenije Abramović, utemeljiteljice i direktorice Laudato televizije.
Predstavljanje je održano u gradu svetoga Šimuna Pravednika, svetoga Donata, svetoga Krševana i svete Stošije, čija je duhovna i kulturna baština dala poseban okvir večeri prožetoj svjedočanstvima vjere, zahvalnosti i Božje providnosti.
O knjizi su govorili zadarski nadbiskup emeritus mons. Želimir Puljić i don Marko Dokoza, župnik župa Ugljan i Lukoran, dok je program vodila Ines Grbić, predstojnica Ureda za medije Zadarske nadbiskupije.
Mons. Puljić osvrnuo se na dugogodišnje poznanstvo s autoricom te istaknuo kako naslov knjige „Evo me“ sažima njezin životni put obilježen spremnošću na Božji poziv i povjerenjem u Božju providnost. Govoreći o nastanku i razvoju Laudato televizije, naglasio je kako je riječ o djelu koje svjedoči snagu vjere, ustrajnosti i služenja Crkvi te prepoznao u njemu snažan izraz onoga što je sveti Ivan Pavao II. nazivao „ženskim genijem“. Istaknuo je kako je ostvarenje obiteljske televizije s kršćanskim vrijednostima u današnjem sekulariziranom svijetu svojevrsni podvig koji pomaže ljudima pratiti život Crkve te služi evangelizaciji i širenju Radosne vijesti.
Don Marko Dokoza u svom je obraćanju govorio o Kseniji Abramović kao osobi velikoga srca, prisjećajući se godina suradnje i prijateljstva. Posebno je istaknuo povezanost autorice sa Zadrom kroz likove svetoga Šimuna Pravednika i svete Stošije. Usporedio je strpljivo čekanje svetoga Šimuna s putem kojim je nastajalo djelo Laudato televizije te naglasio kako je Ksenija kroz svoj rad mnogim ljudima, osobito starijima, bolesnima i osamljenima, postala znak blizine, utjehe i nade. Osvrnuo se i na dimenziju duhovnoga majčinstva koju je prepoznao u njezinu životu i poslanju.

Obraćajući se okupljenima, Ksenija Abramović posvjedočila je kako je cijeli njezin životni put obilježila spoznaja da Bog čovjeku ne otkriva unaprijed cijeli put, nego ga vodi korak po korak. „Bog mi nikada nije pokazao cijeli put, samo sljedeći korak“, istaknula je autorica, naglasivši kako knjiga nije priča o uspjehu, nego svjedočanstvo o Božjoj vjernosti kroz kušnje, čekanja, neizvjesnosti i milosti koje su obilježile njezin život.
Govoreći o nastanku Laudato televizije i brojnim projektima koji su iz nje proizašli, autorica je naglasila kako najveća djela ne nastaju iz ljudske snage, nego iz otvorenosti Božjem vodstvu i spremnosti da se odgovori na njegov poziv.
Posebnu zahvalnost uputila je mons. Želimiru Puljiću na dugogodišnjoj podršci i prijateljstvu, don Marku Dokozi na nadahnutoj riječi i pozivu da u kolovozu svjedoči u župama Ugljan i Lukoran uoči svetkovine Velike Gospe, moderatorici Ines Grbić te svima koji su svojim dolaskom ispunili dvoranu.
Posebnu ljepotu večeri dali su glazbeni gosti. Program je otvorila grupa Emanuel izvedbom pjesme „Jer Ti si predivan Bog“, dok je Tihomir Orlić izveo domoljubne pjesme „Mojoj lijepoj zemlji Hrvatskoj“ i „Lupi petama“, koje su okupljeni popratili snažnim pljeskom. Na gitari ga je pratio Tonći Toto Rubić.
Na završetku programa grupa Emanuel izvela je pjesmu „Samo želim reći ime Isus“ te medley duhovnih pjesama, stvarajući ozračje molitve, zajedništva i zahvalnosti.
Nakon službenoga dijela programa posjetitelji su ostali u razgovoru s autoricom te podijelili vlastita svjedočanstva i dojmove o knjizi.
Predstavljanje u Zadru nastavak je niza susreta diljem Hrvatske i inozemstva na kojima knjiga „Evo me – svjedočanstvo vjere na putu malih koraka“ okuplja čitatelje oko poruke povjerenja u Božju providnost i hrabrosti da se na Božji poziv odgovori jednostavnim, ali snažnim riječima: „Evo me, Gospodine“.
Laudato
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





