ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) SVEUČILIŠTE / Predstavljena monografija „Preko i njegovo područje“
U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru predstavljena je monografija „Preko i njegovo područje”. Nastala kao rezultat znanstvenog skupa održanog 2021. godine, monografija razmatra različite aspekte koji su pridonijeli društveno-gospodarskom i kulturnom razvoju naselja Preko u bližoj i daljoj prošlosti, a s obzirom na povijesno-geografsko značenje prostora, osmišljava i smjerove kulturno-gospodarskog razvoja u budućnosti.

Tematski je podijeljena u tri poglavlja, od kojih je najopsežnije „Arheologija, povijest i povijest umjetnosti”, koje zahvaća povjesnicu Preka od prapovijesti do naših dana. Drugo poglavlje „Jezikoslovlje, književnost i kultura” donosi 18 radova povezanih s poviješću jezika, dijalektologijom, poviješću glazbe, kazalištem, književnošću, teologijom i etnologijom, dok je treće poglavlje „Prirodoslovlje, geografija, demografija i gospodarstvo”.
– Ovo je jedna od zavičajnih znanstvenih monografija kojom Sveučilište u Zadru konkretno doprinosi društvenoj i gospodarskoj zajednici. Članovi akademske zajednice sve više su usmjereni na objavljivanje u visokorangiranim znanstvenim časopisima, po mogućnosti u inozemstvu, ali na Sveučilištu u Zadru s jednakim žarom i motivacijom priređujemo znanstvene monografije o prostoru u kojem živimo i djelujemo, ne baveći se samo identitetom ili egzistencijom prostora već i temeljima za njegov održivi razvoj koji će uvažavati različite pristupe i potrebe ali nikad na štetu lokalnog stanovništva te prirodne i kulturne baštine. Mnogi znanstvenici koji nemaju veze s Prekom ili Ugljanom putem znanstvenog rada postali su „socijalizirani Prečani”. Uvijek se nešto može učiniti drugačije i bolje, šire i dublje u promicanju spoznaja o tom dijelu Ugljana, ali ovo što je obuhvaćeno izrazito je vrijedno znanstveno ostvarenje i zalog za budućnost velikog dijela Općine Preko. Ovom knjigom nisu obuhvaćena dva naseljena otoka u sastavu te Općine, Rivanj i Sestrunj, ali nadam se da ćemo uskoro i o tim otocima objaviti znanstvene monografije, nakon što smo već objavili monografiju o Kalima, rekao je u pozdravnoj riječi rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić.

– Monografija pokazuje da je ljubav prema zavičaju izraz odgovornosti, da je njegovanje identiteta znak zrelosti, a da je poštovanje vlastite povijesti i duhovne baštine temelj otvorenosti, a ne isključivosti. Preko i njegovo područje kroz stoljeća su živjeli svoju povijest mirno, radno i dostojanstveno, ukorijenjeni u mediteransku kulturu, kršćansku tradiciju i suživot s drugima. Upravo takav identitet – tih, postojan i nenametljiv – ova knjiga dokumentira i trajno zapisuje. Ona je dokaz da se može biti duboko ukorijenjen, a istodobno otvoren; vjeran sebi, a nenametljiv drugima, istaknuo je načelnik Brižić.

Knjigu su predstavili glavni urednik prof. dr. sc. Robert Bacalja te recenzenti prof. dr. sc. Aleksandra Krajnović i prof. dr. sc. Tado Oršolić. Bacalja kao vrijednost monografije ističe činjenicu da je svaki trag o Preku istraživačima bio važan, bilo da se radi o težacima, svećenicima, profesorima, pomorcima ili liječnicima, biskupima… Svi su oni gradili Preko.
– Rijetko koje malo mjesto se može pohvaliti time da je između dva svjetska rata imalo svoju tiskaru, novine s prilogom i na talijanskom jeziku, čak i časopis koji su izdavali fratri na Školjiću, glasilo namijenjeno vjernicima u Kraljevini Jugoslaviji, ali koje je imalo recepciju diljem svijeta, tamo gdje su živjeli naši ljudi, čak i u Pittsburghu, rekao je Bacalja, izrazivši žaljenje što izlazak knjige nisu dočekale dvije suradnice, preminule Martina Dubolnić Glavan i Teodora Vigato.
O sadržaju monografije govorili su recenzenti Krajnović i Oršolić, ističući kako je specifičnost Zbornika njegova istraživačka širina, budući da pokriva brojne istraživačke teme iz različitih područja prirodnih, društvenih i humanističkih znanosti, ne gubeći time na znanstvenoj relevantnosti i istraživačkoj dubini.

Autori radova osim relevantnih znanstvenih diskursa i zaključaka, donose i brojne kuriozitete vezane uz povijest, umjetnost, kulturu, prirodne karakteristike prostora, stanovništvo, način života, ekonomiju, ali i prirodne i društvene nedaće koje su zadesile lokalno otočko stanovništvo Preka i okolnog područja. No radovi Zbornika se ne odnose samo na povijest, već tu povijest postavljaju u kontekst današnjice, suvremenog života, geografskih i prostornih datosti, ekonomske zbilje i političkih previranja, ali i strateških promišljanja te pogleda u budućnost.
– Crvena nit koja se provlači kroz istraživanja u radovima Zbornika, koja je vjerojatno i bila jednim od važnijih istraživačkih motiva autora radova, želja je da se povijesne i aktualne sociološke, kulturološke, ekonomske i političke činjenice u danom geografsko-društvenom trenutku Preka i okolnog područja otrgnu od zaborava, a time i zaštite, ali i da se kritički analiziraju te postave u širi društveni i istraživački kontekst. Tim više što se često radi o podacima koji su ili nepoznati ili nedostupni, čime su autori svoje rezultate objedinili i stavili na raspolaganje čitateljima i široj javnosti. Time ne samo da autori radova Zbornika daju nemjerljiv doprinos društvenoj i akademskoj zajednici već i potvrđuju osnovnu znanstvenu paradigmu, a to je – istražiti društvenu zbilju da bismo je bolje razumjeli, ali prije svega kako bismo odabrali bolji put prema budućnosti. To je od posebne važnosti kada je riječ o krhkim prirodnim i društvenim sustavima kao što su to mediteranski otoci, pa je za svaku pohvalu svaki istraživački napor i angažman koji pridonosi njihovom očuvanju, zaštiti i održivom razvoju, kao što je to slučaj i ovog djela, istaknula je Krajnović.

Zanimljiv je i prikaz čvrste povezanosti stanovništva s franjevcima koji su, kroz život i djelovanje u samostanu Sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću, dali izniman doprinos glagoljaškoj baštini, ali i opismenjavanju i kulturi stanovništva, kao i činjenica da su franjevci i lokalni stanovnici kroz povijest razvijali i specifične gospodarske odnose, posebice kroz poljoprivrednu djelatnost u okviru samostanskih nasada, kao i prikazi Galevca i Ošljaka koji predstavljaju specifično prirodno, ali i kulturološko bogatstvo otoka.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





