Hrvatska
TURISTIČKA SEZONA / Kriza trese Mediteran, evo zašto bi Hrvatska mogla izvući najviše
Zbog rata u Iranu i prateće energetske krize turistička tržišta Mediterana bilježe velike potrese.
Europski i svjetski mediji pritom ističu Hrvatsku kao jednu od destinacija koja bi mogla profitirati, s obzirom na dobru prometnu povezanost i reputaciju sigurne zemlje. Ipak, zbog moguće nestašice mlaznog goriva rastu izgledi za smanjenje i otkazivanje letova, a dodatni izazov predstavlja i činjenica da je Hrvatska cjenovno prestigla najvažniju konkurenciju.
S dolaskom viših temperatura počinje i nova turistička sezona. Splitski poduzetnici ovih dana američkim putničkim agentima predstavljaju domaću turističku ponudu, a interes za Hrvatsku, čini se, ne jenjava.
“Primjećujem sve veći interes, posebice u posljednje dvije godine”, kaže Jessica Gray, savjetnica za putovanja iz SAD-a.
“Nema nekih pretjeranih promjena”
Najave za dolazak gostiju s američkog tržišta za ovu godinu vrlo su dobre, no zbog globalne situacije i ove se godine očekuje izražen trend last minute rezervacija.
“To smo već osjetili prošle godine, sjećate se, bilo je sa Zelenskim cijela priča par tjedana. Booking je stao, nakon toga došle su vrućine, godišnji odmori, Amerikanci su ljudi kao i mi, prema tome, kad sunce malo više dođe, svi hoće negdje i putovati”, ističe Leila Krešić Jurić, direktorica predstavništva HTZ-a u Sjevernoj Americi.
Otkazivanja letova za Hrvatsku zbog stanja na tržištu energenata zasad nema, no mogućnost promjena i dalje postoji, svjesni su toga i u Vladi i u Hrvatskoj turističkoj zajednici.
“Nema nekih pretjeranih promjena u smislu negativnih tendencija oko otkazivanja letova. Sigurno će biti nekih preslagivanja na nekim rutama u smislu broja frekvencija, intenziteta letenja, ali za sada su brojevi u skladu s našim očekivanjima”, kaže Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
“Ovdje smo jedan tjedan u jednom, drugi tjedan u drugom modu, u svakom slučaju odgovorit ćemo na te izazove s pozicije onoga što mi možemo. Financijski ćemo potpomoći naše zračne luke u partnerskim suradnjama. To nam je jako bitno”, poručuje ministar turizma Tonči Glavina.
Uz prometnu povezanost, ključan faktor ostaju i cijene. Poremećaji na tržištu energenata utječu na rast troškova, što se prelijeva i na turističke usluge. Istodobno se očekuje da će konkurentske zemlje u okruženju snižavati cijene, na što će Hrvatska morati odgovoriti, osobito jer je već sada cjenovno prestigla Grčku i Tursku.
“Svakako trebamo odgovoriti i mečirati ponude naših konkurenata. Čak i u situaciji ove nestabilnosti koja bi možda mogla generirati nekakve gubitke, jako je bitno da te gubitke ne prebacimo na sami kraj lanca, na potrošača jer će to rezultirati cijenama koje nisu konkurentne. Ova situacija nam je najveća prilika, ne samo za ovu sezonu, nego da sada jednom mudrom cjenovnom politikom odradimo još jednu turističku godinu i da se dobro pozicioniramo i za sljedeću”, ističe Glavina.
Upravo će cijene biti jedna od glavnih tema sastanka sa svim dionicima turističkog sektora, koji je najavljen za početak svibnja.
Hrvatska
PROGNOZA / Topli vikend pred nama, ali uskoro stižu pljuskovi i pad temperature
Anticiklona ili polje visokog tlaka proteže od sjevernog mora preko Danske i Njemačke do alpske prepreke te i nad našim krajevima podržava stabilno vedro vrijeme.
Danas će vrijeme biti sunčano i toplo, najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 19 do 25, u planinskim krajevima Like i Gorskog kotara oko 15.
Na Jadranu poslijepodne slab do umjeren maestral uz dnevnu maksimalnu temperaturu oko 23C. Sutra u nedjelju pretežno vedro uz povećanu visoku cirusnu naoblaku u Slavoniji i Baranji. Najniže noćne temperature u unutrašnjosti od 2 do 4, a u kotlinama Like i Gorskog kotara oko 0.
Na Jadranu najniže noćne temperature oko 12C. Poslijepodnevne temperature bit će i u unutrašnjosti i na Jadranu od 20 d 26C. U Slavoniji i Baranji će poslijepodne zapuhati umjeren sjeverac a na Jadranu slab, a na otvorenom moru srednjeg i južnog Jadrana umjeren maestral.
Temperatura mora je od 14 do 17C, a ultravioletni indeks je visok. Promjenu vremena uz naoblačenje kišu i pad temperature zraka očekujemo u noći od ponedjeljka na utorak te će kišna epizoda uz manji ugriz zime trajati do četvrtka .
Kraj idućeg tjedna i produljeni prvomajski vikend promjenljivo oblačno uz porast maksimalnih dnevnih temperatura ali i pad noćnih temperatura zbog vedrih noći i pritjecanja hladnog zraka sa sjevera. Uz promjenljivu naoblaku mjestimice će biti kratkotrajnih pljuskova kiše no vrijeme će biti povoljno za aktivnosti u prirodi.
Hrvatska
PROGNOZA / Atmosferska Omega nad Europom: Od sunca do snijega u planinama
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka
Dominantan utjecaj na vremensku situaciju nad europskim kopnom u idućih deset dana imat će anticiklona, odnosno polje visokog tlaka, koje se proteže od Sjevernog mora preko Danske i Njemačke do alpske prepreke. Duboka ciklona nad Baltikom sprječava premještanje anticiklone prema istoku, a istovremeno u okviru svoje cirkulacije povlači hladan zrak polarnih širina nad istočnu Europu.
Hladan zrak na svom putu nailazi na orografsku prepreku Alpa, koje ga skreću prema istoku i usmjeravaju kroz poznata Bečka vrata prema Panonskoj nizini i našim krajevima. Nad Atlantikom, ispred obala Irske, nalazi se duboka, slabopokretna ciklona.
Razmještaj centara visokog i niskog tlaka podržava takozvanu blokirajuću (omega) situaciju, u kojoj se zračne mase vrlo sporo premještaju prema istoku. Nad Sredozemnim morem nalazi se topla i vlažna zračna masa, a područje dodira i miješanja hladnog i toplog zraka proteže se u smjeru sjever–jug preko naših krajeva.
Dominirat će vjetrovi sjevernog i sjeverozapadnog smjera te dotok hladnog zraka u valovima – kapljama hladnog zraka, uz promjenljivu i povećanu naoblaku. Sredinom idućeg tjedna, uz povećanu naoblaku i manji pad temperature zraka, mjestimice će biti i obilnijih oborina. Zbog pritjecanja hladnog zraka sa sjevera u višim slojevima atmosfere snježna granica će se spuštati, pa je u planinskim krajevima Balkanskog poluotoka te u Alpama velika vjerojatnost snijega.
Predstojeći vikend i početak idućeg tjedna bit će stabilni, s duljim sunčanim razdobljima i slabim sjevercem. Najviše dnevne temperature bit će u porastu, u nedjelju i do 24 °C. Noćne temperature, zbog vedrih noći, na visini od dva metra iznad tla (u meteorološkom zaklonu) bit će oko 2 °C, a pri tlu oko 0 °C.
Od utorka do četvrtka očekuje se pretežno oblačno vrijeme s povremenom kišom i padom temperature zraka. Dnevni maksimumi bit će oko 12 °C, a noćne temperature između 2 i 3 °C. U tom razdoblju mjestimice su moguće i obilnije oborine.
Kraj idućeg tjedna i produljeni prvomajski vikend donose promjenjivo vrijeme uz postupnu stabilizaciju i razvedravanje. Očekuje se porast maksimalnih dnevnih temperatura, ali i pad noćnih zbog vedrih noći i pritjecanja hladnog zraka sa sjevera. Uz promjenljivu naoblaku mjestimice će biti kratkotrajnih pljuskova kiše, no vrijeme će uglavnom biti povoljno za aktivnosti na otvorenom.
Hrvatska
Što stoji iza čestih dojava o bombama? Stručnjak: To može biti i obavještajna diverzija
Moguće je da se lažnim dojavama istodobno širi panika, ali i testiraju reakcije sigurnosnog sustava, tražeći njegove slabosti i učinkovitost odgovora.
Dojave o podmetnutim eksplozivnim napravama u školama i trgovačkim centrima u Hrvatskoj i susjednim zemljama masovno stižu već nekoliko tjedana, a do sada su se sve pokazale lažnima. O toj pojavi od kraja ožujka izvještavaju mediji u Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Makedoniji.
Prve dojave mediji su zabilježili 30. ožujka, kada je nekoliko osnovnih škola u Banjoj Luci 30. ožujka evakuirano i nastava obustavljena. Dan kasnije evakuirani su trgovački centri u Beogradu i Nišu i tako je počelo, širok je lista gradova i institucija koje su zaprimile dojave.
U Hrvatskoj su od sredine travnja počele stizati prijetnje trgovačkim centrima i školama u Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
U Osijeku je u utorak dan završio s dojavom o bombi u trgovačkom centru, a u srijedu je započeo u Primorsko-goranskoj županiji – gotovo sve srednje škole su prije početka nastave primile e-mail s dojavom o postavljenim bombama. Zbog lažnih dojava o bombama u ponedjeljak je otkazana nastava u više splitskih srednjih škola, a u utorak u školama u Zagrebu i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Mogući motivi
Pošiljatelji poruka kojima se prijeti postavljenim bombama u školama i trgovačkim centrima još nisu identificirani, no postoji nekoliko mogućnosti tko bi mogao biti i koji su motivi.
Prva mogućnost govori kako je riječ o razigranim maloljetnicima, učenicima koji prijetnju bombom poslanu s emaila koriste kako bi »iskamčili« slobodan dan u školi ili kako bi priredili svojevrsan spektakl među svojim prijateljima. Druga mogućnost je da se dojave šalju kao priprema za svojevrsne ucjene.
Hakeri pošalju nekoliko dojava o bombi u trgovačkom centru i potom zatraže isplatu »otkupnine« da ne bi ponovo slali prijetnje i zatvarali rad trgovina. Takav je slučaj u Hrvatskoj već zabilježen 2023. godine.
No kada se u obzir uzme broj anonimnih dojava, lokacije na kojima se bombe navodno nalaze, jer od škole se ne može tražiti otkupnina, i vrijeme kada dojave stižu, sigurnosne službe vjeruju kako je riječ o nečemu puno ozbiljnijem.
Iako sve, na prvi pogled, djeluje kao tinejdžerska obijest…
– Ovdje je na djelu ono što nazivamo obavještajnom diverzijom. Iako sve, na prvi pogled, djeluje kao tinejdžerska obijest, riječ je o osmišljenim akcijama strane obavještajne službe. Ovakvim dojavama oni postižu dva cilja.
Prvo, destabiliziraju društvo i nanose štetu, a drugo, i njima puno bitnije, provjeravaju kako naš sustav zaštite reagira i djeluje. Dobivaju iz prve ruke informacije koje i kakve sigurnosne snage reagiraju u ovakvim slučajevima, kakvi su protokoli, koliko sve ove akcije provjere traju.
Dobiva se uvid i u slabe točke sustava, lokacije koje ostaju oslabljene nakon što protueksplozijski timovi dođu na mjesta gdje se navodno nalazi bomba. Na taj način imaju mogućnosti osmisliti stvarne bombaške napade ako se za njima ukaže potreba, kaže za Novi list sigurnosni stručnjak dr. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman iz Zagreba.
I nije to prvi put. Digitalnom forenzičkom analizom lažnih prijetnji bombama koje su dolazile prije nekoliko godina nedvojbeno je utvrđeno kako su poruke poslane s ruskih računalnih domena. I ovoga puta prilično je izgledno kako su pošiljatelji poruka iz istog »kruga«, a to se vidi i po nekoliko sitnih detalja poput samog teksta poruke.
U nekima od njih tekst je napisan ijekavicom, ali se provlači i nekoliko riječi napisanih ekavicom. Prema svemu sudeći, riječ je o UI generiranom ili prevedenom tekstu kojega, na taj način, ne bi napisao netko kome je hrvatski materinji jezik.
Ciljana panika
– Kada iz Hrvatske dajete UI-ju na prijevod ili pisanje određeni tekst, umjetna inteligencija tu ne griješi, piše ili prevodi na čisti, pravopisno ispravan hrvatski jezik. Ali ako za to koristite računalo kojemu su na postavkama ćirilično pismo i potpuno strani jezik poput ruskog, događaju se sitnije greške. No te greške predstavljaju i svojevrsne tragove, kaže dr. Akrap.
Da je riječ o obavještajnoj diverziji, pokazuje i izbor navodnih ciljeva, gdje su kao lokacije navodnih bombi navedene škole i trgovački centri. Škole se izabiru jer javnost nikada nije ravnodušna prema objektima u kojima se nalaze djeca, a trgovački centri jer se radi o lokacijama na kojima se kreću tisuće ljudi svih profila.
Gotovo nikada za dojave o navodnim bombama u ovakvim se slučajevima ne biraju državne institucije ili tvrtke jer javnost prema njima nema toliko empatije. Lažne dojave o podmetnutim bombama pri obavještajnim diverzijama najčešće dolaze u valovima od nekoliko godina, a svaki val traje po desetak dana.
Prvi veliki val lažnih dojava o bombama u Hrvatskoj dogodio se 2022., što je bila i godina masovne eskalacije, kada su dojave postale masovne i koordinirane. U travnju 2022. prva je bila dojava u Arena centru u Zagrebu, a evakuacije i provjere trajale su satima. Kulminacija se dogodila u lipnju te godine kada je u jednom danu dojavljeno o bombama za čak 11 trgovačkih centara diljem Hrvatske.
Tijekom 2023. ovaj se trend nastavio u nešto manjem intenzitetu, no svima je bilo zajedničko kako su dojave pristizale s kriptiranih e-mail servisa što značajno otežava potragu za pošiljateljima. Baš kao što s kriptiranih e- mail adresa dojave dolaze i posljednjih dana.
-
Magazin4 dana prijeLiječnica: Tri stvari koje treba izbjegavati prije spolnog odnosa
-
Svijet4 dana prijeEuropska zemlja upozorila svoje građane: “Budite spremni”
-
Svijet4 dana prijeJapan odustaje od politike pacifizma i počinje izvoziti oružje, Kina zgrožena
-
Svijet4 dana prijeMeloni oštro kritizirala švicarsku bolnicu zbog računa obiteljima žrtava požara






