ZADAR / ŽUPANIJA
EUROPSKI REVIZORI U ZADRU / “Provedba EU projekata treba biti brža, jednostavnija i učinkovitija”
Predstavnici Europskog revizorskog suda te lokalne i regionalne samouprave govorili su o izazovima korištenja europskih sredstava
U organizaciji Europskog revizorskog suda, Zadarske županije, Grada Zadra i Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, u Koncertnoj dvorani braće Bersa (Kneževa palača) održana je konferencija pod nazivom „Budućnost financiranja EU-a: Rasprava o novom prijedlogu za kohezijsku i poljoprivrednu politiku i njegovoj važnosti za lokalne i regionalne jedinice i druge korisnike“.
Predstavnici Europskog revizorskog suda te lokalne i regionalne samouprave govorili o izazovima korištenja europskih sredstava i očekivanjima od nove financijske perspektive vrijedne 16,8 milijardi eura.
Među sudionicima bili su gradonačelnik Šime Erlić i župan Josip Bilaver, kao i članovi Europskog revizorskog suda Ivana Maletić, Iliana Ivanova i Alejandro Blanco Fernández. Središnji dio bio je posvećen izazovima korištenja EU fondova te smjernicama za novo financijsko razdoblje, s posebnim naglaskom na iskustva jedinica lokalne i regionalne samouprave.
Nazočne su pozdravili Šime Erlić, gradonačelnik grada Zadra, Josip Bilaver, župan Zadarske županije i Ivana Maletić, članica Europskog revizorskog suda.
Europski revizorski sud, istaknuo je gradonačelnik Erlić, daje “pogled iznutra” na provedbu EU fondova u EU i često vidi stvari bolje nego što je to dostupno državama članicama EU.
“Drago mi je što razgovaramo o tome na koji se način može unaprijediti sustav u godinama pred nama te o novoj financijskoj perspektivi kojoj se svi radujemo i od koje očekujemo puno. EU fondovi kao razvojna politika zasigurno je obilježila posljednje desetljeće, i u Hrvatskoj i u našem gradu. EU fondovi su bili i još uvijek jesu ključno pogonsko gorivo za razvoj, i od njih očekujemo i dalje puno, da gradovima služe za ulaganje u naše prioritete. Ispred nas je turbulentno i zahtjevno razdoblje, i Europa se nalazi u jednom zahtjevnom razdoblju i to naravno utječe i na politike i proračuni EU pa time i EU fondove, jer zbog ulaganja u obranu pati kohezijska politika. Na jedinicama lokalne samouprave je da nastavimo jačati svoje kapacitete, da jačamo procedure jer oni gradovi i sredine koji budu spremni s adekvatnim strategijama i projektima su oni koje čeka daljnji uspjeh u razvoju. Mi, naravno, želimo biti grad koji će znati privuci EU fondove u grad Zadar i nastaviti podizatj razvoj i perspektivu Zadra na visu razinu.”, kazao je gradonačelnik Erlić.
Župan Josip Bilaver zahvalio je predstavnicima Europksog revizorskog suda što su upravo Zadar odabrali kao grad u kojem prezentiraju sve novosti vezano za buduće korištenje EU fondova te istaknuo kako smo proteklih nekoliko godina jako napredovali po pitanju kapaciteta i povlačenja EU fondova.
“Mislim da nema više ni općine ni grada u koji nisu došli EU fondovi i gdje nije promijenjena vizura, gdje nije potaknut razvoj sredine. Pokazali smo to s korištenjem NPOO-a, naučili smo lekciju od korištenja prve do ove posljednje financijske omotnice. I ovu današnju konferenciju vidim kao prigodu za učenje i razvoj. Nama kao Zadarskoj županiji izuzetno je važna poljoprivredna i ribarska politika, najribarskija smo Županija u Hrvatskoj, želimo daljnji razvoj tog segmenta, kao i razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Jedan od istaknutijih projekata je prometna infrastruktura, posebice željeznice. U ovom trenutku se radi na modernizaciju željeznice od Zadra do Knina, izgradnji zaobilaznica mjesta, ali i povezivanja Zračne luke s centrom Grada i u toj priči očekujemo značajna EU sredstva. Vjerujem da će današnja rasprava doprinijeti oblikovanju učinkovitijeg, pravednijeg i ambicioznijeg financijskog okvira Europske unije – okvira koji će prepoznati potrebe regija, osnažiti njihovu konkurentnost i omogućiti održiv razvoj. Zadarska županija spremna je i dalje aktivno sudjelovati u tom procesu, kao odgovoran i proaktivan partner na europskoj i nacionalnoj razini.”, kazao je Bilaver.
Ivana Maletić istaknula je kako je cilj osluškivati same korisnike EU novca s kojim su se izazovima susretali pri provedbi projekata.

“Nama je bila želja da ne ostanemo u Zagrebu, nego da čujemo glas lokalnih i regionalnih sredina jer u novom prijedlogu koji dolazi od EK zadržano je puno toga, ali su i zadane neke nove kompleksnosti u provedbi. I zato je važno sada reći što treba promijeniti, dok se o tome raspravlja. 16,8 milijardi eura koje će nam biti dostupne se čine kao veliki novci, ali na koncu za same projekte ne ostane puno. Provedba projekata treba biti brža, jeftinija i jednostavnija.”, kazala je Maletić.
O glavnim izazovima u korištenju EU sredstava na lokalnoj razini govorio je Josip Milić iz Upravnog odjela za EU fondove Grada Zadra, o specifičnostima poljoprivrednog, ribarskog i ruralnog sektora Ivica Pintur, ravnatelj Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije AGRRA, dok je iskustva krajnjih korisnika predstavila Marina Dujmović Vuković, ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA.
Skup je zaključen opsežnom raspravom i sesijom pitanja i odgovora u kojoj su sudionici s članovima Europskog revizorskog suda razmijenili očekivanja i prijedloge vezane uz budući financijski okvir Europske unije.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Župan Bilaver pozdravio hodočasnike iz Bitetta i najavio da će novi hospicij nositi ime blaženog Jakova Zadranina
Hodočasnici su u Zadar stigli zajedno s franjevcima koji skrbe o svetištu hrvatskog blaženika, kako bi posjetili njegov rodni grad i obnovili stoljetne duhovne i povijesne veze između Zadra i Bitetta.
Tom je prigodom župan Bilaver najavio da će novi županijski hospicij, odnosno Centar za palijativnu skrb Zadarske županije u Babindubu, nositi ime blaženog Jakova Zadranina.
„Blaženi Jakov Zadranin svojim je životom svjedočio poniznost, služenje drugima i brigu za potrebite. Upravo su to vrijednosti na kojima počiva i palijativna skrb, zbog čega smatramo primjerenim da novi županijski hospicij nosi njegovo ime“, poručio je Bilaver.
Hodočasnike su u crkvi sv. Frane, uz franjevce i časne sestre, pozdravili župan Josip Bilaver i gradonačelnik Šime Erlić, nakon čega je slavljena sveta misa.
Gradonačelnik Erlić izrazio je zadovoljstvo dolaskom hodočasnika te istaknuo važnost daljnjeg razvijanja prijateljskih veza Zadra i Bitetta jer imaju snažnu priču koja ih povezuje.
„U Bittetu slave ovoga blaženika tijekom cijele godine, osobito u travnju, dok Zadrani još uvijek otkrivaju tko je bio blaženi Jakov Zadranin i mnogi od nas nisu u potpunosti svjesni njegova značenja. Mislim da tu priču možemo i moramo u budućnosti snažnije isticati, a podržat ćemo sve inicijative koje budu išle u tom smjeru“, istaknuo je Erlić.
Blaženi Jakov Zadranin, poznat i kao Jakov Varingez ili Jakov Ilirik, rođen je u Zadru oko 1400. godine, a preminuo je 1496. godine u Bitettu na glasu svetosti. Papa Klement XI. proglasio ga je blaženim 1700. godine pod imenom Jakov Ilirik.
Stanovnici Bitetta stoljećima štuju blaženog Jakova kao zaštitnika svojega grada. Organizirano hodočašće u Zadar održano je i 1989. godine, kada su hodočasnici zadarskim franjevcima darovali relikvije i sliku blaženika.
Ovogodišnji dolazak hodočasnika još je jednom potvrdio snažnu povezanost dvaju gradova, izgrađenu na zajedničkoj vjerskoj i kulturnoj baštini te štovanju blaženog Jakova Zadranina.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) MEDICINA POMAŽE ARHEOLOGIJI / U OB Zadar obavljena rendgenska snimanja vrijednih arheoloških nalaza s nizozemskog jedrenjaka potonulog u 16. st.
Izuzetno zanimljivu suradnju razvila je Opća bolnica Zadar s Međunarodnim centrom za podvodnu arheologiju u Zadru. Na Odjelu za kliničku radiologiju ovih su dana obavljena rendgenska snimanja vrijednih arheoloških nalaza, a riječ je o velikim željeznim konglomeratima izronjenima s nizozemskog jedrenjaka koji je krajem 16. stoljeća potonuo u blizini Premanture. Ovo je jedno od najznačajnijih podvodnih arheoloških lokaliteta na Jadranu, a istraživanja koja se provode od 2020. godine i dalje otkrivaju nove spoznaje.
Rendgenske snimke stručnjacima omogućuju uvid u unutrašnjost predmeta prekrivenih debelim slojevima korozije i okamine, bez njihova oštećivanja.

„Željezni konglomerati koje smo snimali su nam u svom sadašnjem stanju neprepoznatljivi, ali pomoću rendgena možemo vidjeti ima li u konglomeratima ostataka željeza koje nije propalo ili će šupljina ukazati da su iznutra, pak, sasvim propali. Naši restauratori potom mogu znati kako će pristupiti čišćenju predmeta, hoće li ga čistiti razbijanjem okamine ili će u šupljine ubrizgati tekuće sredstvo. U svakom slučaju, snimanje nam pomaže da predmete prepoznamo i da ih na pravi način očistimo i očuvamo“, kazao je doc. dr. sc. Luka Bekić iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju.

Kaciga tipa Morion ovogodišnji je hit, jedan od najvažnijih predmeta koji su izronjeni. „Prije nego kacigu očistimo od korozije i okamine, moramo provjeriti postoje li na njoj kakvi ukrasi“, dodaje Bekić.
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru već 20 godina skrbi o istraživanju, zaštiti i očuvanju podvodne kulturne baštine, a zbog nedostatka vlastitog rendgenskog uređaja ovakva suradnja s našom bolnicom od iznimne im je važnosti. Ponosni smo što stručnost i oprema našeg Odjela za kliničku radiologiju mogu pridonijeti očuvanju podvodne baštine te pomoći da vrijedni nalazi iz prošlosti budu sačuvani za buduće generacije.











ZADAR / ŽUPANIJA
RIJETKA VRSTA / Sredozemna medvjedica uočena kod Pašmana. Evo što kažu iz Instituta Plavi svijet…
Institut Plavi svijet zaprimio je dojavu o mogućem opažanju sredozemne medvjedice s istočne strane otoka Pašmana, priopćili su.
Ova rijetka i strogo zaštićena vrsta u prošlosti se pojavljivala na tom području. Prema navodima osobe koja je prijavila opažanje, životinja je viđena u jutarnjim satima, bila je sive boje i procijenjene duljine do 2 metra.
“Kako bismo prikupili više informacija i potvrdili radi li se doista o sredozemnoj medvjedici, molimo sve koji se ovih dana nalaze na moru u tom području da nam dojave svako moguće opažanje na info@blue-world.org.
Posebno su nam korisne fotografije ili videosnimke koje mogu pomoći u identifikaciji vrste.
Hvala svima koji nam pomažu pratiti i štititi ovu rijetku vrstu”, dodaju iz Plavog svijeta.
-
Hrvatska5 dana prijeDHMZ izdao upozorenja za gotovo cijelu zemlju. Prijete jaki grmljavinski pljuskovi, Dalmaciju čekaju vrućine
-
magazin5 dana prijeŠPICA!
-
Hrvatska7 dana prijePROGNOZA / Veliki zaokret: Temperature niže za desetak stupnjeva, intenzivni pljuskovi, grmljavina
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeGRAD ZADAR: Postavljene oznake o pravilima odijevanja u povijesnoj jezgri




