Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

U crkvi sv. Frane svečano obilježena obljetnica potpisivanja Zadarskog mira

Objavljeno

-

U crkvi svetog Frane u Zadru, jutros je održan prigodni  program kojim se već 14. godinu za redom svečano obilježava obljetnica potpisivanja Zadarskog mira iz davne 1358. godine.
Upravo na mjestu gdje se zbio ovaj čuveni povijesni događaj 18. veljače 1358., kada je mirovnim sporazumom okončan dugogodišnji rat između Mletačke republike  i Hrvatsko-Ugarskog kraljevstva, danas se ponovno nakratko prisjećamo povijesnih i društvenih okolnosti u kojima je Zadarski mir potpisan. U razdoblju koje je uslijedilo nakon potpisivanja Zadarskoga mira dalmatinski su gradovi, zahvaljujući povezanosti s prirodnim hrvatskim, bosanskim te ugarskim zaleđem, u sljedećih pola stoljeća doživjeli procvat na općem, gospodarskom i kulturnom planu. To je bilo zlatno razdoblje zadarske povijesti, koje se odrazilo puno šire u regiji i imalo odjeke do danas.     
 Današnja manifestacija, kao i niz prethodnih, proizišla je iz našeg članstva u međunarodnoj udruzi Europska mreža mjesta mira/European Network of Places of Peace  sa sjedištem u Estremozu u Portugalu. Grad Zadar je od 2012. godine član Europske mreže mjesta mira i u suradnji  s drugim gradovima i mjestima gdje su potpisivani mirovni sporazumi, radi na promoviranju kulture mira. Predsjednik  ENPP-a, g. Eduardo Basso je prilikom prvog posjeta Gradu Zadru posjetio i Samostan sv. Frane i darovao zastavu udruge tadašnjem gvardijanu fra Dragi Ljevaru, koji ju je kasnije darovao OŠ Zadarski otoci znajući  da u svom programu ima i Muzej u školi – baština i kultura mira. Tako je na ovu temu započeta suradnja i projekt koji svake godine uključuje brojne sudionike. Voditeljice projekta i koordinatorice programa su Anamarija Botica Miljanović i Anita Gržan Martinović.
Ove godine u programu su, uz učenike OŠ Zadarski otoci, sudjelovale: Privatna OŠ Nova, OŠ Stanovi, OŠ Petra Preradovića, OŠ Šime Budinića, OŠ Šimuna Kožičića Benje, DV Jordanovac, OGŠ sv. Benedikta, fotografi iz Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, Slobodan Mijolović u ime AK Alojzije Stepinac, Dario Tikulin i mnogi drugi. U ime organizatora i domaćina okupljene su pozdravili dr. sc. fra Stipe Nosić, gvardijan Samostana sv. Frane, Anita Gržan Martinović, viša savjetnica-specijalistica za međunarodnu suradnju u ime Grada Zadra i Davor Barić, ravnatelj OŠ Zadarski otoci.
U veljači prošle godine, Grad Zadar je, posredstvom Ministarstva kulture RH, u ime svojih partnera i u svoje ime, predao Transnacionalnu prijavu “Mjesta mira” za Oznaku europske baštine (EHL) Europskoj komisiji i 24. veljače očekujemo objavu rezultata. Oznaka europske baštine, uspostavljena 2011. godine zajedničkom odlukom Europskog parlamenta i Europske komisije, ima za cilj razlikovati “mjesta koja simboliziraju važne faze u stvaranju današnje Europe i ulogu koju su odigrali u povijesti i kulturi Europe.“ U ovom projektu, uz Samostan sv. Frane u Zadru, kojem su partneri Grad Zadar i Sveučilište u Zadru sudjeluju: Park povijesne fontane Kaynardzha (Bugarska), Palača Henriquesa od Alcáçovasa (Portugal), Samostan San Francisco/Povijesni kompleks Alcañices (Španjolska), Kongresna kuća Évora Monte (Portugal), Kuća mira Vasvár (Mađarska) i Dvorac Trencin (Slovačka).
Grad Zadar podržava ovakve projekte, koji uz svoj obrazovni, imaju naglašen odgojni i humanistički karakter i usmjereni su na toleranciju, prijateljstvo i mir te imaju posebnu vrijednost jer uključuju sve naraštaje, počevši od najmlađih.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

SRETAN USKRS! Danas slavimo najveći blagdan kršćanstva

Objavljeno

-

By

Danas kršćani diljem svijeta slave blagdan Uskrsa. Uskrs je najveći blagdan kršćanstva, to je dan uskrsnuća Isusa Krista.

Uskrs je pomičan blagdan zasnivan na lunarnom kalendaru sličnom ali ne identičnom hebrejskom kalendaru – u zapadnom kršćanstvu Uskrs uvijek dolazi na nedjelju između 22. ožujka i 25. travnja, a u istočnom kršćanstvu između 4. travnja i 8. svibnja.

Uskrs je nastao od riječi uskrsnuti koja vuče korijene iz staroslavenskog u kojem je glagol *krьsnǫti značio rasti i razvijati se. Prefiksacijom uz- dobiven je praoblik od kojeg se razvio današnji hrvatski glagol.

Drugi naziv, Pasha, češći je u drugim povijesnim konotacijama. Hebrejska riječ pasah značila je prolaz (prolaz Židova kroz pustinju nakon 40 godina) preuzeta je u grč. Πάσχα.

Naziv Vazam osim Uskrsa obuhvaća cijelo sveto trodnevlje – Veliki petak, Veliku subotu i Uskrs, ali često se sinegdohizira samo na nedjelju – Uskrs. Neki (Petar Skok) povezuju ga s riječju uzeti (stsl. vъzęti < uz + imati), odnosno razdobolje suprotno Mesopustu kad se opet počinje uzimati meso. Drugi ga pak povezuju tako da su Ćiril i Metod slavenizirali grčku riječ Pasha (p > v, ozvučivanje s > z) te je tako dobivena riječ Vazam.

Jedan od najstarijih izvora koji govore o Uskrsu jest Pashalna homilija iz 2. stoljeća koju je napisao Meliton Sardski. Sokrat Skolastik u 4. stoljeću govori da je slavljenje Uskrsa nastalo iz lokalnog običaja, ali govori i da je samo slavlje ipak bilo univerzalno – samo su pojedinosti vezane uza nj bile lokalizirane.
 

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

VELIKA SUBOTA / Večeras u katedrali Vazmeno bdijenje i blagoslov novog ognja

Objavljeno

-

By

Na Veliku subotu, 4. travnja, Vazmeno bdjenje s početkom u 21 sat u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Bdjenje počinje s blagoslovom novog ognja na Trgu sv. Stošije ispred katedrale.

Na svetkovinu Uskrsa, u nedjelju, 5. travnja, svečano misno slavlje u 11 sati u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

VELIKA SUBOTA Danas je dan tišine i molitve

Objavljeno

-

By

Velika subota je kršćanski blagdan. Slavi se dan prije Uskrsa. Zajedno s Velikim četvrtkom i Velikim petkom čini Vazmeno trodnevlje.

To je dan tišine i molitve. Na Veliku Subotu Crkva se zadržava kod Gospodinova groba te u molitvi i postu razmišlja o njegovoj muci, smrti i silasku u podzemlje. Stoga vjernici posjećuju posebno uređen Božji grob u crkvi.

Dopušteno je slaviti samo sakramente pomirenja i bolesničkog pomazanja, a pričest se može dijeliti samo kao popudbina.

Crkva u svojoj tradiciji čuva veliko blago. Tako je za Veliku Subotu karakteristično Vazmeno bdjenje koje se slavi noću te stoga nije prikladno da započne prije nego padne noć, a treba završiti prije svanuća nedjelje.

Tada se vjernici okupljaju oko ognja kojeg svećenik blagoslovi. Tim se plamenom upali i uskrsna svijeća koja predstavlja samog Isusa Krista. Svećenik na svijeću stavlja simbole A i Ω. To označava Krista koji je i početak i svršetak. Također se na svijeću stavljaju brojevi tekuće godine. Narav znaka iziskuje da se svake godine u Vazmenom bdijenju blagoslivlja nova uskrsna svijeća, napravljena od prirodnoga voska.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu