ZADAR / ŽUPANIJA
Obljetnička godina: Sveučilište u Zadru otvorilo kolegije za građanstvo u ljetnom semestru
U povodu 630. obljetnice visokog obrazovanja u Zadru, Sveučilište u Zadru u ljetnom semestru otvara svoja vrata svim sugrađanima koji žele doživjeti život studenta i sjesti u studentske klupe! Kao kratke programe cjeloživotnog učenja svima zainteresiranima ponuđeni su kolegiji različitih tematika iz područja arheologije, ekologije, agronomije, ekonomije, pomorstva, filologije, književnosti, povijesti umjetnosti…
Otvoreni kolegiji omogućuju stjecanje znanja i vještina polaznicima koji nemaju formalni status studenta, s osobitim naglaskom na osobe treće životne dobi. Zainteresirani polaznici koji upišu otvorene kolegije ne stječu status studenta, ali su njihove obveze na kolegiju jednake kao i obveze studenata u redovitom statusu. Program mogu upisati polaznici koji imaju završenu četverogodišnju srednju školu.
Svim polaznicima koji uspješno izvrše sve predviđene obveze na kolegiju izdaje se potvrda o položenom kolegiju, a onim polaznicima koji ostvare 80 % i više dolazaka na nastavu izdaje se potvrda o odslušanom kolegiju.
Cijena pohađanja kolegija iznosi 100 eura s PDV-om, za umirovljenike 26,55 eura. Moguće je odabrati više kolegija, pod uvjetom da se termini izvođenja nastave ne preklapaju. Ponudu i raspored otvorenih kolegija u ljetnom semestru akademske godine 2025./2026. možete pogledati ovdje i na stranicama Sveučilišta u Zadru.
Zainteresirani polaznici mogu doći osobno na upis u Odjel za kvalitetu i cjeloživotno učenje radnim danom od 10 do 12 sati (Rektorat, Mihovila Pavlinovića 1, 4. kat) ili ispuniti elektronički prijavni obrazac. Upisu je potrebno priložiti dokaz o završenoj četverogodišnjoj srednjoj školi (na uvid).
ZADAR / ŽUPANIJA
SRETAN USKRS! Danas slavimo najveći blagdan kršćanstva
Danas kršćani diljem svijeta slave blagdan Uskrsa. Uskrs je najveći blagdan kršćanstva, to je dan uskrsnuća Isusa Krista.
Uskrs je pomičan blagdan zasnivan na lunarnom kalendaru sličnom ali ne identičnom hebrejskom kalendaru – u zapadnom kršćanstvu Uskrs uvijek dolazi na nedjelju između 22. ožujka i 25. travnja, a u istočnom kršćanstvu između 4. travnja i 8. svibnja.
Uskrs je nastao od riječi uskrsnuti koja vuče korijene iz staroslavenskog u kojem je glagol *krьsnǫti značio rasti i razvijati se. Prefiksacijom uz- dobiven je praoblik od kojeg se razvio današnji hrvatski glagol.
Drugi naziv, Pasha, češći je u drugim povijesnim konotacijama. Hebrejska riječ pasah značila je prolaz (prolaz Židova kroz pustinju nakon 40 godina) preuzeta je u grč. Πάσχα.
Naziv Vazam osim Uskrsa obuhvaća cijelo sveto trodnevlje – Veliki petak, Veliku subotu i Uskrs, ali često se sinegdohizira samo na nedjelju – Uskrs. Neki (Petar Skok) povezuju ga s riječju uzeti (stsl. vъzęti < uz + imati), odnosno razdobolje suprotno Mesopustu kad se opet počinje uzimati meso. Drugi ga pak povezuju tako da su Ćiril i Metod slavenizirali grčku riječ Pasha (p > v, ozvučivanje s > z) te je tako dobivena riječ Vazam.
Jedan od najstarijih izvora koji govore o Uskrsu jest Pashalna homilija iz 2. stoljeća koju je napisao Meliton Sardski. Sokrat Skolastik u 4. stoljeću govori da je slavljenje Uskrsa nastalo iz lokalnog običaja, ali govori i da je samo slavlje ipak bilo univerzalno – samo su pojedinosti vezane uza nj bile lokalizirane.
ZADAR / ŽUPANIJA
VELIKA SUBOTA / Večeras u katedrali Vazmeno bdijenje i blagoslov novog ognja
Na Veliku subotu, 4. travnja, Vazmeno bdjenje s početkom u 21 sat u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Bdjenje počinje s blagoslovom novog ognja na Trgu sv. Stošije ispred katedrale.
Na svetkovinu Uskrsa, u nedjelju, 5. travnja, svečano misno slavlje u 11 sati u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
ZADAR / ŽUPANIJA
VELIKA SUBOTA Danas je dan tišine i molitve
Velika subota je kršćanski blagdan. Slavi se dan prije Uskrsa. Zajedno s Velikim četvrtkom i Velikim petkom čini Vazmeno trodnevlje.
To je dan tišine i molitve. Na Veliku Subotu Crkva se zadržava kod Gospodinova groba te u molitvi i postu razmišlja o njegovoj muci, smrti i silasku u podzemlje. Stoga vjernici posjećuju posebno uređen Božji grob u crkvi.
Dopušteno je slaviti samo sakramente pomirenja i bolesničkog pomazanja, a pričest se može dijeliti samo kao popudbina.
Crkva u svojoj tradiciji čuva veliko blago. Tako je za Veliku Subotu karakteristično Vazmeno bdjenje koje se slavi noću te stoga nije prikladno da započne prije nego padne noć, a treba završiti prije svanuća nedjelje.
Tada se vjernici okupljaju oko ognja kojeg svećenik blagoslovi. Tim se plamenom upali i uskrsna svijeća koja predstavlja samog Isusa Krista. Svećenik na svijeću stavlja simbole A i Ω. To označava Krista koji je i početak i svršetak. Također se na svijeću stavljaju brojevi tekuće godine. Narav znaka iziskuje da se svake godine u Vazmenom bdijenju blagoslivlja nova uskrsna svijeća, napravljena od prirodnoga voska.
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Zadar Cruise Port ugostio 12 dizajnera i oduševio
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeVRIJEME ZA PROMJENU / Škola u Raštanima Gornjim želi biti u filipjanskom dvoru: ‘U našim selima danas gotovo svaka kuća…’
-
magazin17 sati prijeBLAGDANSKA ŠPICA!
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Đir po gradu sa Sašom Čukom






