Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA / Održivi turizam otoka (OTOK) – kako pronaći ravnotežu između razvoja i zaštite prostora i otočana? 

Objavljeno

-

u novom Studentskom domu Sveučilišta u Zadru danas su predstavljene aktivnosti i očekivani rezultati znanstveno-istraživačkog projekta Održivi turizam otoka (OTOK), kojega provodi Sveučilište u Zadru, a financiran je iz Mehanizma za oporavak i otpornost, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. Ukupna vrijednost projekta je nešto više od 150 tisuća eura. Projekt je započeo u listopadu 2025. i trajat će četiri godine, a na njemu će raditi 15 znanstvenika iz Hrvatske i Europe.

Privlačnost mora, ugodna klima i odijeljenost otoka Zadarskog arhipelaga stvaraju pretpostavku razvoja turizma posljednjih godina. Pritom turizam značajno opterećuje obalno područje i ostvaruje različite ekološke, društveno-kulturne i ekonomske učinke kojima je potrebno održivo upravljati, kako bi se očuvale sve otočne vrijednosti potrebne za život budućih generacija. Uvažavajući specifičnosti otoka i otočnih zajednica, cilj ovog projekta je razviti model održivog turizma otoka kao turističkih destinacija. Voditelj projekta izv. prof. dr. sc. Tomislav Klarin s Odjela za ekonomiju rekao je kako će u tu svrhu biti provedena različita kvalitativna i kvantitativna istraživanja koja će cjelovito obuhvatiti sve relevantne dionike turizma otoka Zadarskog arhipelaga. Kao trajni rezultat projekta ostat će različite znanstvene publikacije koje razmatraju specifičnosti zadarskih otoka u kontekstu suvremenog turizma i njegove održivosti.

Rektor Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Josip Faričić, rekao je da se o otocima ne može govoriti isključivo kao o prostoru koji svojim ljepotama omogućuje turističke doživljaje, a da se pritom ne uzme u obzir činjenica da je to i prostor života otočana.

– Otoci nikada nisu bili bolje prometno povezani niti je ikada bilo lakše povući financijska sredstva iz europskih fondova za unaprjeđenje komunalne infrastrukture i životnih uvjeta. Međutim, otoci istodobno imaju i blagoslov i prokletstvo odijeljenosti od kopna – s jedne strane udaljenost od onečišćenja i drugih loših strana ubrzanoga urbanog života, a s druge izoliranost u lošim vremenskim uvjetima i nedostupnost potrebnih dobara i usluga. Sve probleme na otocima nije lako, a možda ni moguće riješiti, no smisao ovakvih projekata jest pokušati doći do objektivnog prikaza stanja i prijedloga promjena koje će olakšati život stalnom stanovništvu te predložiti aktivnosti koje će povremeno privlačiti posjetitelje ili nove stanovnike. Održivi turizam je prilika za otočne zajednice. Međutim, prečesto svjedočimo stihijskom turizmu, koji je partikularan i usmjeren isključivo na što brže i lakše stjecanje financijske dobiti. Takav turizam nije dobar jer narušava odnose unutar otočnih zajednica i trajno degradira pa i devastira prostor. Umijeće je postići ravnotežu između razvojnih potreba i zaštite prostora, a velika je odgovornost akademske zajednice da svojim konkretnim prijedlozima doprinese njezinoj uspostavi – istaknuo je rektor Faričić.

Članica projektnog tima, ujedno i predsjednica Komisije za otoke IGU (International Geographic Union Islands Commission), prof. dr. sc. Anica Čuka s Odjela za geografiju, rekla je kako otoci Zadarskog arhipelaga predstavljaju iznimno vrijedan, ali i izrazito osjetljiv prostor. Riječ je o otocima koji se međusobno znatno razlikuju – po veličini, broju stanovnika, stupnju prometne povezanosti s kopnom, ali i po društveno-gospodarskom razvoju.

– Privlačnost mora, ugodna klima i doživljaj izdvojenosti i „autentičnosti” snažno privlače posjetitelje, ali istovremeno stvaraju sve veće pritiske na otočni prostor, okoliš i lokalne zajednice. Ti pritisci nisu jednaki na svim otocima, niti proizvode iste učinke. Slični se procesi odvijaju u brojnim otočnim regijama Mediterana, ali i šire – od Grčke, Italije i Španjolske, preko otočnih zajednica u Atlantiku, do pacifičkih i karipskih otoka. Turizam na otocima donosi ekonomske koristi i razvojne prilike, dok s druge strane može uzrokovati ekološka opterećenja, promjene u društvenim odnosima, gubitak lokalnog identiteta i snažnu ovisnost o sezonalnim prihodima. Upravo u tom raskoraku između mogućnosti i razvojnih ograničenja nalazi se središnji istraživački problem ovog projekta, istaknula je Čuka.

U okviru projekta provest će se sveobuhvatna analiza geografskih obilježja, kao i ekološkog, društvenog i gospodarskog stanja na otocima Zadarskog arhipelaga. Na temelju tih analiza definirat će se kriteriji za odabir otoka na kojima će se onda provesti detaljnije, primarno istraživanje.

Članica projektnog tima s Odjela za ekonomiju, doc. dr. sc. Gabrijela Vidić, istaknula je kako će se u okviru projekta provesti niz istraživanja koja će uključivati različite skupine dionika u otočnim destinacijama, poput lokalnog stanovništva, gospodarstvenika, neprofitnih organizacija, turista i drugih relevantnih aktera, s ciljem utvrđivanja njihovih stavova o održivom razvoju turizma na otocima. U tu će se svrhu primjenjivati različite istraživačke metode, kao što su anketna istraživanja i grupni intervjui, ali i eksperimenti izbora te kvazieksperimentalna istraživanja uz pomoć alata za praćenje pogleda ispitanika. Osim toga, provest će se analiza stanja i trendova na tržištu nekretnina u kontekstu turističkih kretanja na otocima, kao i analiza turističke infrastrukture, ponude i aktivnosti potrebnih za razvoj pristupačnog turizma.

Nakon predstavljanja potpisani su sporazumi o suradnji s partnerima koji će pružiti podršku u provođenju projekta, a oni su: Općina Preko, JU „Park prirode Telašćica” te turističke zajednice Zadarske županije, Grada Zadra, Općine Preko, Općine Kali, Općine Kukljica i Općine Tkon.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

SASTANAK U GOSPIĆU / Ličko-senjska i Zadarska županija jačaju suradnju sustava civilne zaštite

Objavljeno

-

By

Danas je u prostorijama Ličko-senjske županije, povodom obilježavanja Međunarodnog dana civilne zaštite, održan radni sastanak Stožera civilne zaštite Ličko-senjske županije i Stožera civilne zaštite Zadarske županije na temu zajedničkog djelovanja sustava civilne zaštite.

Cilj sastanka bio je dodatno osnažiti međužupanijsku suradnju, unaprijediti koordinaciju svih sastavnica sustava civilne zaštite te razmijeniti iskustva i primjere dobre prakse u području prevencije, pripravnosti i odgovora na izvanredne situacije.

Radnom sastanku prisustvovali su zamjenica župana i načelnica Stožera civilne zaštite Ličko-senjske županije Jasna Orešković Brkljačić, zamjenik župana i načelnik Stožera civilne zaštite Zadarske županije Robertino Dujela, voditelj Službe civilne zaštite Gospić Joso Živković, voditelj Službe civilne zaštite Zadar Miroslav Andrić, načelnik Vatrogasne zajednice Ličko-senjske županije Zvonimir Lončarić, načelnik Vatrogasne zajednice Zadarske županije Matej Rudić, ravnatelj Županijskog društva Crvenog križa Ličko-senjske županije Vlado Brkljačić, predsjednik Županijskog društva Crvenog križa Zadarske županije Bore Galac, zamjenik pročelnika HGSS stanice Gospić Josip Devčić, zamjenik pročelnika HGSS stanice Zadar Filip Bach, kao i njihovi suradnici i predstavnici operativnih snaga sustava civilne zaštite.

Tijekom sastanka svi prisutni aktivno su se uključili u otvorenu i konstruktivnu raspravu o dosadašnjoj, ali i budućoj suradnji dviju županija. Razmijenjena su iskustva s terena, izneseni konkretni prijedlozi za unaprjeđenje koordinacije te naglašena potreba daljnjeg jačanja komunikacije i operativne povezanosti svih sastavnica sustava civilne zaštite.

Zamjenica župana i načelnica Stožera civilne zaštite Ličko-senjske županije Jasna Orešković Brkljačić te zamjenik župana i načelnik Stožera civilne zaštite Zadarske županije Robertino Dujela istaknuli su zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom dviju županija te zahvalili svim sudionicima na dolasku i aktivnom uključivanju u raspravu.

Zamjenik župana Zadarske županije tom je prigodom istaknuo kako dvije susjedne županije, iako različite, dijele zajedničke izazove u sustavu civilne zaštite. Naglasio je da se upravo kroz analizu, raspravu i donošenje konkretnih zaključaka može kvalitetno odgovoriti na izazove današnjice te dodatno osnažiti međužupanijska suradnja.

Oboje su naglasili kako je otvoren i konstruktivan dijalog ključ snažnog i učinkovitog sustava civilne zaštite, spremnog pravodobno i kvalitetno odgovoriti na sve izazove.

Voditelj Službe civilne zaštite Gospić Joso Živković upoznao je prisutne s aktualnostima u radu službe te zahvalio na dosadašnjoj suradnji, dok je voditelj Službe civilne zaštite Zadar Miroslav Andrić istaknuo važnost zajedničkog planiranja, redovitih koordinacija i razmjene informacija.

Sudionici su zaključili kako će se suradnja dviju županija nastaviti i dodatno osnaživati kroz zajedničke vježbe, edukacije i koordinirane aktivnosti na terenu, s ciljem podizanja razine sigurnosti i zaštite svih građana.

Obilježavanje Međunarodnog dana civilne zaštite ovom je prigodom iskorišteno za potvrdu zajedničke opredijeljenosti prema snažnom, učinkovitom i međusobno povezanom sustavu civilne zaštite.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Formira se novi saziv Savjeta mladih Zadarske županije: Kandidate potvrđuje Županijska skupština

Objavljeno

-

By

Na sutrašnjoj sjednici Županijske skupštine vijećnici će glasati o imenovanju članova novog saziva Savjeta mladih Zadarske županije. Riječ je o savjetodavnom tijelu čija je zadaća zastupati interese mladih, poticati njihovu participaciju u društvenom životu te sudjelovati u kreiranju politika za mlade na području županije.

Kako je na Kolegiju župana izvijestio Josip Vidov, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku, na javni poziv pristiglo je ukupno osam kandidatura koje su predložile udruge i organizacije s područja županije. Nakon provjere pristiglih prijava, utvrđena je lista od sedam pravovaljanih kandidata te je upućen prijedlog Županijskoj skupštini na usvajanje:

Adriana Rogić (MNK Smiljevac)

Drago Stanić (Udruga mladih Dračevac Ninski)

Frano Raspović (Udruga Kaštel Zatonski)

Mia Pešić (Udruga mladih Torovi)

Antea Pedić (AK Alojzije Stepinac)

Ervin Mešanović (Gradsko društvo Crvenog križa Zadar)

Doria Škara (Udruga mladih Škabrnja 91)

Osvrnuvši se na proces formiranja Savjeta mladih, župan Josip Bilaver istaknuo je kako je ovo bio drugi pokušaj da se pronađu zainteresirani, izrazivši žaljenje što interes za društveni angažman među mladima nije veći.

“Nažalost, mladi imaju sve manje interesa sudjelovati u javnom radu, bilo to u politici, savjetima mladih ili društvenom aktivizmu. Stoga svaka čast i čestitke onima koji su se okuražili i javili”, poručio je župan.

Uz navedene kandidate, u rad Savjeta mladih Zadarske županije automatski će biti uključeni i predstavnici gradova koji imaju osnovane vlastite Savjete mladih. Tako će po jednog svog predstavnika imati gradovi Zadar, Benkovac i Biograd na Moru.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

CENTAR ZA MLADE / Mjesec osvještavanja o opasnostima ekranizacije i digitalizacije 

Objavljeno

-

By

U Centru za mlade jutros je otvoren „Mjesec osvještavanja o opasnostima ekranizacije i digitalizacije”, tijekom kojeg će se kroz ožujak nizom predavanja, radionica i okruglih stolova otvoriti važne teme vezane uz utjecaj ekrana i digitalnih tehnologija na djecu, mlade i obitelj. Organizatori manifestacije su Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru, Društvo psihologa Zadarske županije, udruga Empatika, Udruga Lampica i Udruga 4+.

Među temama koje će se obrađivati su utjecaj online igara na dječji razvoj, samoregulacija i emocionalni razvoj, granice i rizici korištenja ekrana kod djece s teškoćama, kao i pitanje mogu li i kako roditelji postaviti zdrave granice u digitalnom okruženju.

– Djeca su zbog velike izloženosti ekranima zamijenila dan za noć. Ovo je problem koji pogađa cijelu zajednicu i ako se ne angažiramo, teško će se riješiti. Stanje se uvijek može popraviti, a za to su bitni osvještavanje javnosti i traženje rješenja. Ako se ne pokrenemo, ono što smatramo čovjekom ostat će u povijesti. Prije svega moramo učiti našu djecu koje su glavne vrijednosti, a to nisu izoliranost, odvojenost i strah od prirode. Moramo se povezati s iskonskim djetetom u sebi kako bismo djeci dali pravi primjer, rekla je na predstavljanju manifestacije Ivana Đirlić-Šindija iz udruge Empatika.

Poseban naglasak tijekom trajanja manifestacije bit će stavljen na praktične savjete i prevenciju – od utjecaja medija na motorički i socijalni razvoj djece, preko kvalitete sna i digitalne higijene, do očuvanja mentalnog zdravlja u suvremenom digitalnom dobu.

– Većina djece radije će biti s roditeljima u parku ili na bazenu nego ostati kući i gledati u mobitel, to je činjenica. Kada se djeca dobro zabavljaju, ne treba im mobitel, ali tu mora biti odrasla osoba kako bi potaknula interakciju. Ako dopuštamo djeci da se zadovoljavaju mobitelom, problematiziramo njihov razvoj i tada se radi o komunikacijskom zanemarivanju djece, istaknula je Renata Rade, prof. logoped i Marte Meo terapeut.

U program je uključena i Udruga obitelji s četvero i više djece 4+, koja okuplja 120 obitelji i oko 600 djece.

– Uključili smo se u ovaj projekt jer smatramo da su njegovi ciljevi važni. Obitelji s više djece vjerojatno su manje izložene ekranima od onih s manje djece, no školski kurikulum je takav da djeca ne mogu funkcionirati ako nemaju laptop i mobitel. Djeca će neminovno biti izložena digitalizaciji i ekranima, no ograničenja na pola sata ili jedan sat korištenja već su veliki pomak, kaže tajnik udruge Vedran Frakin.

U sklopu programa predstavit će se i rezultati ankete o upotrebi mobitela među učenicima zadarskih osnovnih škola, a program završava 24. ožujka okruglim stolom otvorenim za javnost, na kojem će sudjelovati predstavnici obrazovnih institucija, struke i udruga.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu