ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA / Održivi turizam otoka (OTOK) – kako pronaći ravnotežu između razvoja i zaštite prostora i otočana?
u novom Studentskom domu Sveučilišta u Zadru danas su predstavljene aktivnosti i očekivani rezultati znanstveno-istraživačkog projekta Održivi turizam otoka (OTOK), kojega provodi Sveučilište u Zadru, a financiran je iz Mehanizma za oporavak i otpornost, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. Ukupna vrijednost projekta je nešto više od 150 tisuća eura. Projekt je započeo u listopadu 2025. i trajat će četiri godine, a na njemu će raditi 15 znanstvenika iz Hrvatske i Europe.
Privlačnost mora, ugodna klima i odijeljenost otoka Zadarskog arhipelaga stvaraju pretpostavku razvoja turizma posljednjih godina. Pritom turizam značajno opterećuje obalno područje i ostvaruje različite ekološke, društveno-kulturne i ekonomske učinke kojima je potrebno održivo upravljati, kako bi se očuvale sve otočne vrijednosti potrebne za život budućih generacija. Uvažavajući specifičnosti otoka i otočnih zajednica, cilj ovog projekta je razviti model održivog turizma otoka kao turističkih destinacija. Voditelj projekta izv. prof. dr. sc. Tomislav Klarin s Odjela za ekonomiju rekao je kako će u tu svrhu biti provedena različita kvalitativna i kvantitativna istraživanja koja će cjelovito obuhvatiti sve relevantne dionike turizma otoka Zadarskog arhipelaga. Kao trajni rezultat projekta ostat će različite znanstvene publikacije koje razmatraju specifičnosti zadarskih otoka u kontekstu suvremenog turizma i njegove održivosti.
Rektor Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Josip Faričić, rekao je da se o otocima ne može govoriti isključivo kao o prostoru koji svojim ljepotama omogućuje turističke doživljaje, a da se pritom ne uzme u obzir činjenica da je to i prostor života otočana.
– Otoci nikada nisu bili bolje prometno povezani niti je ikada bilo lakše povući financijska sredstva iz europskih fondova za unaprjeđenje komunalne infrastrukture i životnih uvjeta. Međutim, otoci istodobno imaju i blagoslov i prokletstvo odijeljenosti od kopna – s jedne strane udaljenost od onečišćenja i drugih loših strana ubrzanoga urbanog života, a s druge izoliranost u lošim vremenskim uvjetima i nedostupnost potrebnih dobara i usluga. Sve probleme na otocima nije lako, a možda ni moguće riješiti, no smisao ovakvih projekata jest pokušati doći do objektivnog prikaza stanja i prijedloga promjena koje će olakšati život stalnom stanovništvu te predložiti aktivnosti koje će povremeno privlačiti posjetitelje ili nove stanovnike. Održivi turizam je prilika za otočne zajednice. Međutim, prečesto svjedočimo stihijskom turizmu, koji je partikularan i usmjeren isključivo na što brže i lakše stjecanje financijske dobiti. Takav turizam nije dobar jer narušava odnose unutar otočnih zajednica i trajno degradira pa i devastira prostor. Umijeće je postići ravnotežu između razvojnih potreba i zaštite prostora, a velika je odgovornost akademske zajednice da svojim konkretnim prijedlozima doprinese njezinoj uspostavi – istaknuo je rektor Faričić.
Članica projektnog tima, ujedno i predsjednica Komisije za otoke IGU (International Geographic Union Islands Commission), prof. dr. sc. Anica Čuka s Odjela za geografiju, rekla je kako otoci Zadarskog arhipelaga predstavljaju iznimno vrijedan, ali i izrazito osjetljiv prostor. Riječ je o otocima koji se međusobno znatno razlikuju – po veličini, broju stanovnika, stupnju prometne povezanosti s kopnom, ali i po društveno-gospodarskom razvoju.
– Privlačnost mora, ugodna klima i doživljaj izdvojenosti i „autentičnosti” snažno privlače posjetitelje, ali istovremeno stvaraju sve veće pritiske na otočni prostor, okoliš i lokalne zajednice. Ti pritisci nisu jednaki na svim otocima, niti proizvode iste učinke. Slični se procesi odvijaju u brojnim otočnim regijama Mediterana, ali i šire – od Grčke, Italije i Španjolske, preko otočnih zajednica u Atlantiku, do pacifičkih i karipskih otoka. Turizam na otocima donosi ekonomske koristi i razvojne prilike, dok s druge strane može uzrokovati ekološka opterećenja, promjene u društvenim odnosima, gubitak lokalnog identiteta i snažnu ovisnost o sezonalnim prihodima. Upravo u tom raskoraku između mogućnosti i razvojnih ograničenja nalazi se središnji istraživački problem ovog projekta, istaknula je Čuka.
U okviru projekta provest će se sveobuhvatna analiza geografskih obilježja, kao i ekološkog, društvenog i gospodarskog stanja na otocima Zadarskog arhipelaga. Na temelju tih analiza definirat će se kriteriji za odabir otoka na kojima će se onda provesti detaljnije, primarno istraživanje.
Članica projektnog tima s Odjela za ekonomiju, doc. dr. sc. Gabrijela Vidić, istaknula je kako će se u okviru projekta provesti niz istraživanja koja će uključivati različite skupine dionika u otočnim destinacijama, poput lokalnog stanovništva, gospodarstvenika, neprofitnih organizacija, turista i drugih relevantnih aktera, s ciljem utvrđivanja njihovih stavova o održivom razvoju turizma na otocima. U tu će se svrhu primjenjivati različite istraživačke metode, kao što su anketna istraživanja i grupni intervjui, ali i eksperimenti izbora te kvazieksperimentalna istraživanja uz pomoć alata za praćenje pogleda ispitanika. Osim toga, provest će se analiza stanja i trendova na tržištu nekretnina u kontekstu turističkih kretanja na otocima, kao i analiza turističke infrastrukture, ponude i aktivnosti potrebnih za razvoj pristupačnog turizma.
Nakon predstavljanja potpisani su sporazumi o suradnji s partnerima koji će pružiti podršku u provođenju projekta, a oni su: Općina Preko, JU „Park prirode Telašćica” te turističke zajednice Zadarske županije, Grada Zadra, Općine Preko, Općine Kali, Općine Kukljica i Općine Tkon.
ZADAR / ŽUPANIJA
SIGURNOST I MLADI / Ministar Davor Božinović u ponedjeljak sa studentima Sveučilišta u Zadru
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar unutarnjih poslova doc. dr. sc. Davor Božinović u ponedjeljak 27. travnja, s početkom u 11:30 sati, u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru razgovarat će sa studentima na temu „Bez galame: Sigurnost i mladi (Sigurnost se ne gradi galamom, nego znanjem i povjerenjem)”.
Ministar Božinović kroz otvoreni dijalog studentima će približiti aktualna događanja u svijetu te njihov utjecaja na Europu i na Hrvatsku, bilo da se radi o ratnim zbivanjima, kriznim žarištima ili pitanjima nezakonitih migracija i strane radne snage te drugih tema iz javnog prostora.
ZADAR / ŽUPANIJA
Gradonačelnik Erlić dijelio sadnice cvijeća građanima uoči Dana planeta zemlje
Podjelom sadnica na štandu kod Novih vrata na Poluotoku započeo je program obilježavanja Dana planeta Zemlje.
Sadnice cvijeća pogodne za uzgoj na balkonima i terasama podijelio je jutros gradonačelnik Šime Erlić građanima, zajedno s djelatnicama Nasada.

Time je započeo program obilježavanja Dana planeta Zemlje u organizaciji Grada Zadra. Gradonačelnik je u izjavi za medije naglasio kako želi da građani uljepšavaju svoje okućnice i dvorišta zgrada zelenilom i da je važno očuvati okoliš.
“U ovom tjednu želimo podići razinu svijesti građana o važnosti očuvanja okoliša te im ukazati na važnost uljepšavanja okoliša, i zato smo priredili cijeli niz aktivnosti. Sadit će se na Diklu, sadit će se u parku Kažimira Zankija kroz ovaj tjedan, a sve će se završiti s jednom velikom aktivnošću, događajem u Vruljici na koje pozivam sve građane, u ovu subotu u jutarnjem terminu. Bit će puno mladih, obitelji, djece. Tamo očekujemo aktivnosti Nasada, Čistoće, raznih udruga, izviđača koji će tamo imati programe i za djecu, i za starije i za sve građane.”, kazao je Erlić te dodao kako vjeruje da će u subotu ondje biti veselo, a sve s ciljem s da se pouči ljude očuvanju okoliša, sadnji, zelenilu koje je jako važno u našem gradu, najavio je gradonačelnik.
Zbog kiše i natopljene zemlje, današnja sadnja stabala u skate parku s učenicima OŠ Ive Mašine u parku uz prometnicu Kažimira Zankija odgađa se, a program se nastavlja sutra ekološkom akcijom “Zelena čistka”sjeverno od poduzetničke zone na Novom Bokanjcu.
U sklopu programa Dana planeta zemlje planira se uređenje zelene javne površine na diijelu Krešimirove obale i prilazu Putu Njivica.
Isto tako će se urediti okoliš stambene zgrade na Plovaniji u okviru pilot projekta ozelenjivanja dvorišta stambenih zgrada.
“Izabrali smo upravo jednu zgradu koja će biti na Plovaniji, a koja će se prigodno urediti okoliš oko same zgrade, tako da apeliram, obzirom na veliki broj zgrada u urbanom djelu našega grada, s takvim intervencijama se može puno unaprijediti kvaliteta okoliša u našem gradu. Cilj je i poanta apelirati prema ljudima da zapravo, uz ove aktivnosti koji radimo kao Grad i Nasadi, oni sami sa svojim aktivnostima kada se uključuje, to uistinu može doprinijeti puno većoj kvaliteti izgleda, ali i stvarne kvalitete našega okoliša koji koristimo svaki dan, on je bitan i za naše zdravlje i za jedan kvalitetan doživljaj našeg grada, istaknuo je Erlić.” i sve zainteresirane građane pozvao da se jave na aktualne Javne pozive Grada Zadrta vezane za ozelenjivanje dvorišta, ali i uređenje pročelja zgrada i sufinanciranje kredita za energetsku obnovu zgrada.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Camino Zadar: Dva rođendanska dana koja su dotaknula dušu i povezala ljude
Hodočasnička ruta Zadarske županije kroz Kožino, Nin i Ljubač potvrdila status jedinstvenog duhovnog i turističkog doživljaja.

Zadarska dionica Camina proslavila je svoj prvi rođendan na način koji nadilazi klasična događanja kroz dva dana ispunjena radošću, mirom, brigom za bližnje i dubokim ljudskim susretima. Ono što se odvijalo na relaciji Kožino – Nin – Zukve, Vrsi – Ljubač nije bilo tek hodočašće, već iskustvo koje mijenja život i obogaćuje.
Sve je započelo u Kožinu, gdje su hodočasnici dan započeli svetom misom, prožetom pjesmom i radosnim glasovima koji su odjekivali već u ranim jutarnjim satima. Posebnu notu dao je svećenik iz Poljske, čija je srdačnost iznenadila i oduševila okupljene. „Ovdje misu doživiš drugačije”, komentirali su hodočasnici, svjesni da su zakoračili u nešto posebno.

Briga za hodočasnike bila je vidljiva na svakom koraku. Turistička zajednica Zadra dočekala ih je kavom i zalogajima, znajući da su mnogi stigli bez doručka. U Kožinu je jedna mještanka uz crkvu otvorila vrata svoga doma kako bi hodočasnicima omogućila predah i pripremu za put što je gesta koja najbolje opisuje duh ovog Camina i dobrodošlice lokalnog čovjeka.
Prorokovići – simbol tihe, ali snažne dobrote
Na ruti su posebno mjesto zauzeli Prorokovići, obitelj koja je i ove godine nastavila tradiciju nesebične dobrodošlice. Njihov pristup je nenametljiv, ali duboko iskren. Nude utočište, okrjepu i osjećaj da je hodočasnik uvijek dobrodošao.
U samom srcu mjesta u kapelici svetog Ante se čuva poseban znak, školjka svetog Jakova ukrašena crvenim galicijskim križem, poznatim simbolom raspoznavanja Camino hodočasnika. Ona nije tek ukras već tihi svjedok duboke povezanosti Camino hodočasnika i mještana Prorokovića. Dočekuje svakoga tko prolazi ovim putem poručujući bez riječi da je stigao na mjesto gdje su vrata i srca otvorena.

Upravo zato Prorokovići s ponosom nose titulu koju su im sami hodočasnici dali, „prijatelji Camino hodočasnika”, mjesto gdje se ne nudi samo odmor, već i osjećaj pripadnosti.
„Ponekad ih vidimo umorne kako prolaze, ali već na izmaku iz sela pa nam je žao što ih nismo uspjeli zaustaviti”, kažu mještani Prorokovića, svjedočeći o brizi koja nadilazi formalno gostoprimstvo. Upravo zbog takvih ljudi, Camino Zadar dobiva svoje „anđele na putu” jer mještani Prorokovića to uistinu jesu.
Nin – grad susreta, emocija i ponosa
Dolazak u Nin bio je ispunjen emocijama. Ulaskom u crkvu sv. Anselma hodočasnici su osjetili olakšanje i ponos. Mnogima je to bilo prvo hodočašće, a riječi „uspjeli smo” odzvanjale su pred crkvenim vratima.
Toplu dobrodošlicu pružio je lokalni župnik, don Jerko Vuleta govoreći o bogatoj povijesti kraljevskog grada Nina, dok je završnim blagoslovom hodočasnika zaokružio dan. No iznenađenjima tu nije bio kraj jer na trgu ih je dočekala Turistička zajednica Nina sa lokalnim specijalitetima i rođendanskom tortom.

“Kum i kuma” Camino Zadra svjedoče uspjeh sinergije partnera
Miris i okus tradicionalnog padišpanja, Ninske torte mnoge je vratio u djetinjstvo. Poseban trenutak bio je kada su svjećicu na torti ugasili „kum i kuma” projekta, Ante Sjauš, pročelnik UO za gospodarstvo i turizam Zadarske županije i Marija Pražen, koordinatorica Camino Zadar projekta iz Bratovštine svetog Jakova Hrvatska, simbolično obilježavajući godinu dana rasta i razvoja ove hodočasničke rute.
U tom trenutku na trg su stigle i hodočasnice iz Slovenije, koje već danima hodaju Camino Zadar dionicom od Pirovca prema Selinama. Njihovo svjedočanstvo potvrdilo je da Camino Zadar živi, spaja i mijenja ljude.
Drugi Camino dan: vjera, priroda i nova otkrića
Drugi dan započeo je svetom misom u Ninu, uz raspjevani župni zbor i snažne riječi podrške župnika prema hodočasnicima kojima je udijelio blagoslov sv Jakova. Nakon doručka, hodočasnici su nastavili put pored kipa Grgura Ninskog i najmanje katedrale na svijetu, preko kamenog mosta prema Zukvama.
Ondje ih je dočekalo novo iznenađenje, otvorena crkva sv. Jakova i okrjepa koju je pripremila Turistička zajednica Vrsi. Salata od svježe ulovljene sipe oduševila je hodočasnike iz svih krajeva Hrvatske. Direktorica tz Vrsi je rekla nekoliko riječi o samoj crkvi, mjestu i župi a teolozi iz Bratovštine malo više o samom svetom Jakovu kada je većina hodočasnika saznala da je sveti Jakov bio prvi apostol mučenik što je ostavio je snažan dojam na njih jer do sad nisu imali tu spoznaju..

Put ih je dalje vodio kroz raznolike krajolike od makadama i šumskih puteva do pogleda na Velebit i morsku obalu. Susreti s domaćim životinjama i podrška na stazi, poput dostave vode usred šume, dodatno su osnažili zajedništvo i posvjedočili koliko organizatori brinu o hodočasnicima.
Ljubač – završetak koji se pamti cijeli život
U Ljupču, u crkvi sv. Martina, hodočasnike je dočekao župnik don Ivica Jurić, iskusan hodočasnik Camina do Santiaga. Njegova svjedočanstva i otvorenost dodatno su inspirirali pridošle hodočasnike.
Nakon blagoslova, uslijedio je trenutak za koji su mnogi opisali da je neopisiv i neprocjenjiv, zajednički obrok u župnoj kući, pripremljen uz pomoć mnogih župljana. Don Ivica je osobno kuhao paštu za hodočasnike, a stolovi su bili prepuni razne hrane i topline mnoštva očiju župljana spremnih na pomoć hodočasnicima ako zatreba.
„Da smo tražili, dobili bismo i ptičjeg mlijeka”, kroz osmijeh su govorili hodočasnici. No više od hrane, ono što ih je dirnulo bila je prisutnost župne zajednice, zajedništvo koje briše granice između stranaca i pretvara ih u braću i sestre.

Camino koji ostaje u srcu
Ovo dvodnevno slavlje pokazalo je da Camino Zadar nije samo ruta, to je živa priča satkana od ljudi, susreta i emocija. Od Kožina do Ljupča, svaki korak bio je ispunjen brigom, toplinom i iskrenom dobrodošlicom.
Hodočasnici su otišli kućama umorni, ali ispunjeni s obećanjem da će se vratiti.
Jer Camino Zadar nije samo put kojim se hoda.
To je put koji se nosi sa sobom.
Camino Zadar dane organiziraju Zadarska županijska turistička zajednica i lokalne turističke zajednice TZ Zadra, Nina, Biograda na Moru, Starigrada, Pakoštana, Sukošana, Sv. Filipa i Jakova, Vrsi, Ražanca, Posedarja i Jasenice u suradnji s Bratovštinom sv. Jakova Hrvatska.
Nositelj projekta Camino Zadar je Zadarska županija u suradnji s Bratovštinom sv. Jakova Hrvatska i lokalnim turističkim zajednicama.



-
magazin3 dana prijeŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeDOBRO JE ZNATI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeIZ OB ZADAR: Prvi pacijenti uspješno ozračeni DIVH tehnikom koja smanjuje zračenje na zdrave organe
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTO / Dan Zadarske županije obilježen svečanom sjednicom i dodjelom javnih priznanja






