Hrvatska
Zašto kratke gradske vožnje uništavaju motor vašeg automobila?
Mnogi se vozači pitaju mogu li kratke, gradske vožnje doista oštetiti motor više od dugih putovanja. Kratak i jasan odgovor je – da. Iako se definicija kratke vožnje može razlikovati, u ovom kontekstu smatrat ćemo je svakim putovanjem kraćim od 15 minuta ili desetak kilometara. Naravno, motor koji je prešao 15.000 kilometara isključivo u kratkim relacijama vjerojatno će biti u boljem stanju od onog s 200.000 kilometara s dugih putovanja, no razlika u trošenju mogla bi vas iznenaditi.
Problem je u radnoj temperaturi
Glavni razlog štetnosti kratkih vožnji jest taj što motor ne stigne postići svoju idealnu radnu temperaturu. Motori s unutarnjim izgaranjem složeni su sustavi čiji su mehanički i električni dijelovi dizajnirani za optimalan rad unutar određenog temperaturnog raspona. Prilikom pokretanja hladnog motora, ulju su potrebne dragocjene sekunde da se iz kartera probije do svih pokretnih dijelova koje treba podmazati. Hladno ulje je gušće od toplog, zbog čega cirkulira sporije.
Osim toga, različiti metali unutar motora – poput aluminija u klipovima i glavama cilindara te lijevanog željeza i čelika u drugim komponentama – imaju različite stope toplinskog širenja. Njihov precizan rad osiguran je tek kada dosegnu optimalnu temperaturu.
Posljedice vožnje s nezagrijanim motorom
Iako se problemi sa sporim protokom ulja i hladnim dijelovima riješe unutar nekoliko minuta rada motora, vožnja koja završi prije postizanja radne temperature stvara druge probleme.
Kod dizelskih motora, filtar čestica (DPF) ne može se dovoljno zagrijati da pokrene ciklus regeneracije, odnosno samočišćenja od nakupljene čađe. Kod benzinaca se, pak, mogu stvoriti naslage ugljika oko svjećica i usisnih ventila jer motor nije dovoljno vruć da ih sagori. To ipak ne znači da biste trebali dugo ostavljati automobil da radi u praznom hodu kako bi se zagrijao. Vozila su dizajnirana za kretanje i svi sustavi najbolje funkcioniraju tijekom vožnje. Ako živite u gradu gdje su vam posao, trgovina i škola na nekoliko minuta vožnje, povremena vožnja autocestom od 30-ak minuta bez stajanja može se činiti kao gubitak vremena.
Ne pati samo motor
Ako vas brže trošenje motora ne brine dovoljno, kratke vožnje štete i drugim sustavima. One zahtijevaju puno češće kočenje u odnosu na krstarenje autocestom. Na stotinu kilometara otvorene ceste kočnicu ćete upotrijebiti znatno rjeđe nego na istoj udaljenosti prijeđenoj u dvadesetak kratkih gradskih vožnji. Učestalo kretanje i zaustavljanje stavlja veće opterećenje na kočioni sustav.
Kratke relacije mogu prerano istrošiti i akumulator, čak i kod električnih vozila. Kod klasičnih automobila, elektropokretač povlači najviše struje pri paljenju, a kratka vožnja često nije dovoljna da alternator u potpunosti napuni akumulator.
S vremenom, to dovodi do njegovog pražnjenja. Kod električnih vozila, česte kratke vožnje između punjenja drže bateriju u plitkom ciklusu punjenja i pražnjenja, što dugoročno može rezultirati smanjenjem dometa. Najbolja praksa za baterije električnih vozila je izbjegavanje potpunog pražnjenja, održavanje napunjenosti između 20% i 80%, te punjenje do 100% samo za duža putovanja.
Hrvatska
Ministar potvrdio: Od 1. siječnja poskupljuju cigarete i duhan
Vlada je u utorak donijela uredbu kojom od 1. siječnja 2026. godine stupaju na snagu više trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode. Prema uredbi koju je predstavio ministar financija Marko Primorac, specifična trošarina za 1.000 komada cigareta iznosit će 59,10 eura, proporcionalna trošarina 34 posto od maloprodajne cijene te minimalna trošarina na cigarete u iznosu od 130,60 eura za 1.000 komada cigareta. Visina trošarine povećava se i za sitno rezani duhan za savijanje cigareta te iznosi 126,90 eura za kilogram, za ostali duhan za pušenje 126,90 eura za kilogram, za cigare 126,90 eura za 1.000 komada i za cigarilose 126,90 eura za 1.000 komada.
Trošarina za e-tekućinu iznosi 0,25 eura za mililitar, za grijani duhanski proizvod 211,30 eura za kilogram i za novi duhanski proizvod 126,90 eura za kilogram.
Osim fiskalnih učinaka, kazao je Primorac, povećanjem trošarina na duhanske prerađevine i duhanske proizvode postižu se i zdravstveni učinci u smislu smanjenja potrošnje tih proizvoda.
Primjena nove uredbe trebala bi prihod državnog proračuna po osnovi trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode povećati za 129,1 milijun eura u 2026. godini, kaže se u obrazloženju uredbe.
Hrvatska
Koprivnica raspisala natječaj: Traže liječnike u Domu zdravlja i nude 7 tis. € bonusa
Dom zdravlja Koprivničko-križevačke županije objavio je natječaj o zapošljavanju dva liječnika ili liječnice na neodređeno vrijeme, a uz pomoć Grada Koprivnice osigurava se “bonus dobrodošlice” u iznosu od 7000 eura, izvijestili su danas iz Doma zdravlja.
Razlog raspisivanja natječaja jest odlazak u mirovinu dvije liječnice, a iz Doma zdravlja kažu da bonus predstavlja značajnu podršku i motivaciju za mlade doktore medicine koji žele graditi karijeru u srcu Podravine.
„Naš cilj je osigurati dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu građanima i istovremeno stvoriti poticajno radno okruženje za zdravstvene radnike, kojima se nudi mogućnost daljnjeg nastavka rada u ordinaciji u privatnoj praksi“, navode iz ustanove.
“Nedostatak liječnika postaje sve veći problem”
Ravnateljica Željka Fruk upozorava da nedostatak liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti postaje sve veći problem županije, ne samo u ruralnim sredinama već i u gradovima.
To potvrđuje i podatak da je Opća bolnica Koprivnica 1. prosinca raspisala natječaj za zapošljavanje čak 29 osoba. Tražili su liječnike specijaliste umirovljenike za rad na pola radnog vremena, medicinske sestre i tehničare, od čega nekoliko prvostupnika, te kuhare i pomoćne radnike.
Uspjeli su zaposliti šest svojih umirovljenih liječnika na pola radnog vremena, četiri medicinske sestre i dva pomoćna radnika.
Hrvatska
Potrošnja porasla 32. mjesec zaredom
U Hrvatskoj je u studenom potrošnja u maloprodaji porasla već 32. mjesec zaredom na godišnjoj razini, što ukazuje na nastavak stabilnog rasta gospodarstva.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je izvješće o prometu u trgovini na malo, koje pokazuje da je u studenom, prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja realno pala za 2,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, no u odnosu na studeni prošle godine porasla je za 1,4 posto.
Najveća sastavnica BDP-a
Tako je potrošnja u maloprodaji porasla već 32. mjesec zaredom na godišnjoj razini, ali sporije nego mjesec dana prije, kada je rast iznosio 4,1 posto.
Pritom je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima pao za 2,6 posto, dok je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, porastao za 4,1 posto.
U prvih 11 mjeseci ove godine promet od trgovine na malo porastao je za 3,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuju podaci DZS-a.
Kako je potrošnja najveća sastavnica bruto domaćeg proizvoda (BDP), rast prometa u trgovini na malo u studenom ukazuje na nastavak stabilnog rasta gospodarstva i u četvrtom tromjesečju ove godine. Prema podacima DZS-a, u trećem je tromjesečju BDP porastao već 19. kvartal zaredom, za 2,3 posto na godišnjoj razini.
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Koncert grupe Forum na Adventu u Zadru
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Dolazi veliko zahlađenje, pripremite se na minuse i snijeg
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(FOTO) BOŽIĆNA MISA U KATEDRALI / Nadbiskup Zgrablić: “Božić dolazi uslijed dubokih podjela, pritisaka i netolerancije prema slobodnom izražavanju vjere”
-
magazin3 dana prijeŠPICA!







