Connect with us

Magazin

Umrla je Brigitte Bardot

Objavljeno

-

Preminula je Brigitte Bardot, francuska glumica koja se proslavila kao međunarodni seks-simbol prije nego što je filmskoj industriji okrenula leđa i postala aktivistica za prava životinja. Imala je 91 godinu.

Svjetsku slavu stekla je filmom “I Bog stvori ženu” iz 1956. godine, a iduća dva desetljeća smatrana je seks-simbolom. Početkom 70-ih povukla se iz glume i posvetila političkom aktivizmu, gdje je njezina strastvena borba za prava životinja prerasla u komentare o etničkim manjinama i otvorenu podršku francuskoj krajnjoj desnici, što joj je donijelo niz osuda za poticanje rasne mržnje, piše The Guardian.

Put do slave
Rođena u Parizu 1934. godine, Bardot je odrasla u imućnoj, tradicionalnoj katoličkoj obitelji. Kao iznimno talentirana plesačica, dobila je dopuštenje za studij baleta na prestižnom Pariškom konzervatoriju. Paralelno je započela karijeru modela te se već s 15 godina pojavila na naslovnici časopisa Elle. Upravo ju je modeling doveo do prvih filmskih uloga.

Na jednoj audiciji upoznala je Rogera Vadima, za kojeg se udala 1952., netom nakon 18. rođendana. Nizala je manje, ali sve zapaženije uloge, uključujući i onu uz Dirka Bogardea u britanskom hitu “Doctor at Sea” 1955. godine. Ipak, film njezinog supruga Vadima “I Bog stvori ženu”, u kojem je glumila nesputanu tinejdžericu u Saint-Tropezu, zacementirao je njezin imidž i pretvorio je u svjetsku ikonu.

Ikona koja je nadahnula i intelektualce
Bardot nije osvojila samo filmsku publiku, već je brzo postala inspiracija umjetnicima i intelektualcima. Među njezinim obožavateljima bili su i John Lennon i Paul McCartney, koji su od svojih tadašnjih djevojaka tražili da kosu oboje u plavo kako bi sličile njoj.

Kolumnist Raymond Cartier posvetio joj je dugačak članak “Slučaj Bardot” u Paris-Matchu 1958., dok je Simone de Beauvoir 1959. objavila slavni esej “Brigitte Bardot i Lolita sindrom”, opisujući je kao najslobodniju ženu u Francuskoj.

Zlatne godine filma i glazbe
Početkom 1960-ih Bardot se pojavila u nizu istaknutih francuskih filmova, uključujući dramu “Istina” Henri-Georgesa Clouzota nominiranu za Oscara, “Vrlo privatnu aferu” Louisa Mallea te kultni “Prezir” Jean-Luca Godarda. U drugoj polovici desetljeća prihvatila je i nekoliko holivudskih ponuda, među kojima se ističu meksička povijesna komedija “Viva Maria!” s Jeanne Moreau i vestern “Shalako” sa Seanom Conneryjem. Usporedno je gradila i glazbenu karijeru. Snimila je originalnu verziju pjesme “Je T’Aime … Moi Non Plus” koju je Serge Gainsbourg napisao za nju dok su bili u ljubavnoj vezi. Ipak, strahujući od skandala nakon što je za aferu saznao njezin tadašnji suprug Gunter Sachs, Bardot je zamolila Gainsbourga da pjesmu ne objavi. On ju je kasnije ponovno snimio s Jane Birkin i postigao ogroman komercijalni uspjeh.

Zbogom filmu, dobrodošle životinje
Pritisak slave postajao joj je sve teži. “Ludilo koje me okruživalo uvijek mi se činilo nestvarnim. Nikada nisam bila istinski spremna za život zvijezde”, povjerila se Guardianu 1996. godine. Iz svijeta glume povukla se 1973. u 39. godini života, nakon snimanja filma “Poučna i radosna priča o Colinotu”. Njezin primarni fokus postao je aktivizam za zaštitu životinja. Godine 1977. pridružila se prosvjedima protiv lova na tuljane, a 1986. osnovala je Zakladu Brigitte Bardot.

Kontroverze i desničarski aktivizam
Bardot je kasnije slala prosvjedna pisma svjetskim čelnicima zbog istrebljenja pasa u Rumunjskoj, ubijanja dupina na Farskim otocima i odstrela mačaka u Australiji. Redovito je iznosila i oštre stavove o vjerskom klanju životinja. U svojoj knjizi “Krik u tišini” iz 2003. godine promicala je desničarsku politiku te napala homoseksualce, učitelje i, kako je navela, “islamizaciju francuskog društva”, zbog čega je optužena za poticanje rasne mržnje.

Dugo je podržavala francusku Nacionalnu frontu (danas Nacionalno okupljanje). “O zastrašujućem porastu imigracije, u potpunosti dijelim stavove Jean-Marie Le Pena”, izjavila je za Guardian. U pismu tadašnjem ministru unutarnjih poslova Nicolasu Sarkozyju 2006. godine navela je da muslimansko stanovništvo Francuske “uništava našu zemlju namećući svoje postupke”.

Turbulentan privatni život
Brigitte Bardot udavala se četiri puta: za Rogera Vadima (1952. – 1957.), Jacquesa Charriera (1959. – 1962.), s kojim je 1960. dobila sina jedinca Nicholasa, Guntera Sachsa (1966. – 1969.) te Bernarda d’Ormalea, bivšeg savjetnika Le Pena, za kojeg se udala 1992. godine. Imala je i niz burnih veza s poznatim muškarcima, uključujući glumca Jean-Louisa Trintignanta i glazbenika Sergea Gainsbourga.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Magazin

Studije kažu da je vrijeme za prekid ako u vezi prepoznate deset znakova

Objavljeno

-

Većina veza ne raspadne se preko noći, već se partneri polako udaljavaju dok ne postane jasno da su znakovi postojali od početka. Ljudi često uvjeravaju sebe da će stvari krenuti nabolje i da je ljubav dovoljna da sve izdrži. No, ponekad pukotine nisu samo prolazne krize, nego pokazatelj dubljeg problema. Ovo su znakovi koji često upućuju na to da je veza pred krajem.

Još niste upoznali njihove roditelje
Prošlo je dosta vremena, ali upoznavanje s obitelji i dalje se odgađa. Kao razlog se navodi sporiji tempo ili nespremnost na ozbiljniju obvezu. Istraživanja pokazuju da je izostanak uključivanja partnera u društvenu mrežu jedan od snažnijih pokazatelja da veza nema dugoročnu perspektivu, jer osoba koja vidi budućnost obično želi partnera uključiti u svoj svijet, piše YourTango.

Vaš najbolji prijatelj ne odobrava tu vezu
Osoba koja vas najbolje poznaje ne pokazuje odobravanje prema partneru. Takva zabrinutost često proizlazi iz uočenog nezadovoljstva ili lošeg tretmana. Iako se to ponekad zanemaruje, bliski ljudi nerijetko primjećuju obrasce koji iznutra nisu odmah vidljivi.

Osjećate nesigurnost u vezi i vlastitoj ulozi
Pojavljuje se stalna nesigurnost oko toga što veza znači drugoj osobi i kakvo je vaše mjesto u njezinu životu. Osjećaj da ste nekome opcija, a ne prioritet, stvara tjeskobu. Istraživanja pokazuju da neizvjesnost pojačava negativne emocije i stvara začarani krug preispitivanja.

Samo se vi trudite da veza opstane
Jedna osoba ulaže više truda, inicira susrete i preuzima odgovornost za rješavanje sukoba. Druga strana često otkazuje planove i ne uzvraća jednakom mjerom. Neravnoteža u ulaganju i kompromisima dugoročno slabi odnos.

Izbjegavate razgovore o obvezi i budućnosti
Izostaje javno pokazivanje veze, zajedničko planiranje ili razgovor o dugoročnim temama poput zajedničkog života ili obitelji. Istraživanje Sveučilišta u Denveru pokazalo je da izbjegavanje konkretnih odluka o vezi često vodi stagnaciji ili prekidu. Osoba koja izbjegava obvezu nerijetko zadržava veću kontrolu nad odnosom.

Veza je više fizička nego emocionalna
Fizička privlačnost i kemija su snažne, ali emocionalna povezanost ostaje plitka. Izostaju duboki razgovori i jasni izrazi osjećaja. Kada fizička bliskost nadomješta emocionalnu, odnos često ostaje bez stabilnog temelja.

Niste na istoj stranici kada je riječ o budućnosti
Jedna strana želi ozbiljnu i trajnu vezu, dok druga pokazuje neodlučnost ili traži prostor. Različita očekivanja stvaraju trajnu napetost. Kada vizije budućnosti nisu usklađene, odnos teško napreduje.

Osjećate da vas partner koristi
Komunikacija se svodi na situacije u kojima je partneru nešto potrebno, bilo pomoć, pažnja ili potvrda. Terapeutkinja dr. Marian Stansbury ističe da nesklad između riječi i ponašanja, kao i zanemarivanje potreba druge strane, upućuje na neravnopravan odnos.

Dobivate miješane signale
Ponašanje varira između topline i distance. Daju se obećanja i nagovještaji zajedničke budućnosti, ali bez konkretnih postupaka koji to potvrđuju. Studije pokazuju da takvi miješani signali održavaju nadu, ali istodobno produbljuju nesigurnost.

Veza je stalno na prekidima i pomirenjima
Odnos se kreće između intenzivne bliskosti i dugih razdoblja tišine ili sukoba. Nestabilnost postaje obrazac. Ponavljajući ciklusi prekida i pomirenja često ukazuju na temeljnu neusklađenost, a ne na privremenu krizu.

    Nastavi čitati

    Magazin

    Je li moguće zatrudnjeti odmah nakon menstruacije?

    Objavljeno

    -

    Svi smo čuli mit da je nemoguće zatrudnjeti odmah nakon menstruacije, no stvari nisu tako jednostavne. Specijalistica za plodnost dr. Erika Munch kaže da, iako mnoge žene ovuliraju otprilike dva tjedna prije sljedeće mjesečnice, neke mogu ovulirati i ranije, što znači da dani nakon menstruacije nisu “sigurna zona”.

    Zbog toga, dani neposredno nakon menstruacije i dalje mogu biti dio vašeg plodnog razdoblja, ističe Munch, dodajući: “Spermiji u tijelu mogu preživjeti do pet dana, pa ako imate nezaštićen spolni odnos odmah nakon mjesečnice, trudnoća je i dalje moguća”. Ovaj mit nije bezazlen jer može dovesti do neželjenih trudnoća ili otežati začeće onima koji to pokušavaju, piše Today’s Parent.

    Osnove menstrualnog ciklusa
    “Zamislite menstrualni ciklus kao mjesečnu pripremu vašeg tijela za moguću trudnoću”, kaže Elisabeth van der Wilt, doula i savjetnica za žensko zdravlje. “Počinje zadebljanjem sluznice maternice dok se jajna stanica priprema za oslobađanje iz jajnika. Iza kulisa, cijeli tim hormona radi zajedno kako bi sve bilo usklađeno”.

    Četiri faze ciklusa
    Menstrualni ciklus ima četiri glavne faze. “Menstruacija je obično polazna točka”, objašnjava van der Wilt. To je faza u kojoj maternica odbacuje svoju sluznicu, što dovodi do krvarenja koje može trajati od jednog do šest dana, no svaka je osoba drugačija.

    Slijedi folikularna faza, kada jajnici počinju pripremati jajnu stanicu za oslobađanje, a sluznica maternice ponovno se zadebljava. Nakon toga slijedi ovulacija, treća faza u kojoj se jajna stanica oslobađa iz dominantnog folikula u jajniku. “Ovulacija je kratka, obično traje samo 24 sata, ali je ključan trenutak u ciklusu”, dodaje van der Wilt.

    Nakon ovulacije slijedi lutealna faza, u kojoj se formira žuto tijelo, privremena struktura koja oslobađa hormone poput progesterona i priprema maternicu za moguću trudnoću. Ako jajna stanica nije oplođena, žuto tijelo se razgrađuje, sluznica se odbacuje i ciklus počinje ispočetka.

    Hormoni koji upravljaju ciklusom
    Nekoliko je ključnih hormona koji kontroliraju menstrualni ciklus, napominje van der Wilt, a to su FSH (folikulostimulirajući hormon), LH (luteinizirajući hormon), progesteron i estrogen.

    FSH, kojeg oslobađa hipofiza, potiče rast jajnih stanica u jajnicima i porast razine estrogena, pripremajući teren za sljedeću fazu.

    LH, također iz hipofize, hormon je koji pokreće ovulaciju, signalizirajući jajnoj stanici da je vrijeme za oslobađanje. Pomaže i u pretvaranju preostale jajne vrećice u žuto tijelo.

    Nakon ovulacije, žuto tijelo oslobađa progesteron, hormon koji zadebljava sluznicu maternice i priprema je za oplođenu jajnu stanicu. Ako do trudnoće ne dođe, razina progesterona pada, što uzrokuje odbacivanje sluznice maternice, odnosno menstruaciju.

    Estrogen je posljednji ključni hormon, a proizvode ga jajne stanice u razvoju. Pomaže u izgradnji sluznice maternice, a njegove razine rastu i padaju tijekom ciklusa, dosežući vrhunac neposredno prije ovulacije.

    Tijelo svake osobe je drugačije, pa se i menstrualni ciklusi mogu razlikovati. “U prosjeku, ciklus obično traje između 25 i 35 dana”, objašnjava

    “Većina žena ima menstruaciju koja traje između dva i sedam dana”. Ipak, ako primijetite da vam menstruacija dolazi svaka dva tjedna ili tek svakih nekoliko mjeseci, to je znak na koji treba obratiti pozornost. “Dobro je provjeriti sve promjene u tijelu, načinu života ili razinama hormona koje bi mogle utjecati na vaš ciklus”, savjetuje van der Wilt.

    Što je plodni prozor?
    Dr. Eve Feinberg, ginekologinja i specijalistica za reproduktivnu endokrinologiju, kaže da je “plodni prozor” vrijeme u ciklusu kada je trudnoća moguća. “Obično traje šest dana – pet dana prije ovulacije i sam dan ovulacije”, pojašnjava. Budući da spermiji mogu preživjeti u tijelu do pet dana, nije potrebno savršeno tempirati spolni odnos.

    “Ako se spolni odnos dogodi do pet dana prije ovulacije, spermiji mogu ostati živi dovoljno dugo da oplode jajnu stanicu. No, jednom kad se jajna stanica oslobodi, ima samo 24 sata da bude oplođena”, objašnjava Feinberg.

    Je li trudnoća moguća odmah nakon menstruacije?
    Dr. Ruchi Amin, reproduktivna endokrinologinja, kaže da je to moguće, ali uvelike ovisi o duljini ciklusa. “Ako netko ima kraći ciklus, može imati samo nekoliko dana između kraja menstruacije i početka plodnog razdoblja, što može povećati izglede za trudnoću”, napominje.

    “Kako žene stare, njihovo tijelo počinje ranije pripremati jajne stanice, ponekad tijekom posljednjeg dijela prethodnog ciklusa, što može uzrokovati ovulaciju ubrzo nakon menstruacije”.

    Nastavi čitati

    Magazin

    Nutricionisti otkrili koja je najgora navika za metabolizam

    Objavljeno

    -

    Mnogi vjeruju da je metabolizam glavni krivac za promjene u tjelesnoj težini i da se njegov rad može značajno ubrzati posebnom prehranom ili dodacima. Iako metabolizam pokreće ključne procese u tijelu, od disanja i probave do pumpanja krvi, ne možemo ga u potpunosti kontrolirati. Ipak, određene navike mogu ga podržati ili narušiti. Nutricionisti ističu da su svakodnevne prehrambene odluke presudne za metaboličko zdravlje.

    Navika broj jedan koju treba prekinuti radi boljeg metaboličkog zdravlja jest nedovoljan unos hrane. Do toga može doći namjerno, primjerice zbog restriktivne dijete ili želje za mršavljenjem, ali i nenamjerno, zbog preskakanja obroka ili pretjeranog vježbanja.

    “Zamislite svoje tijelo kao automobil. Ako u njega ne natočite dovoljno goriva, prestat će raditi. Baš kao što vaš automobil ne može voziti s praznim spremnikom, tako ne može ni vaše tijelo”, objašnjava nutricionistica Elizabeth Shaw za EatingWell. Manjak “goriva” može imati brojne zdravstvene posljedice.

    Ograničavanje kalorija može povisiti razinu kortizola
    Metabolizam je niz reakcija u tijelu koje omogućuju iskorištavanje hranjivih tvari iz hrane, a, kako kaže Shaw, “svaka stanica u tijelu uključena je u metabolizam kako bi osigurala energiju za svakodnevne aktivnosti”. Kada unosimo premalo kalorija, tijelo nema dovoljno energije za obavljanje svih svojih funkcija.

    Dijetetičarka Caroline Thomason upozorava: “Nedovoljan unos hrane, odnosno konzumacija manje kalorija nego što ih vaš metabolizam dnevno sagorijeva, može biti štetan jer će se tijelo s vremenom prilagoditi i početi trošiti manje kalorija”. Osim toga, ograničavanje kalorija može povisiti razinu kortizola, poznatog kao hormon stresa, što usporava normalne funkcije tijela, uključujući i metabolizam.

    Povišen stres povezan je s osjećajem tjeskobe, nemirnim snom i većom vjerojatnošću odabira manje hranjivih namirnica. Stoga nutricionistice savjetuju redovite obroke i uravnotežen tanjur koji uključuje ugljikohidrate, proteine i masti kako bi se osigurala stabilna energija i podržao rad metabolizma.

    Nastavi čitati
    Oglasi
    Oglasi
    Oglasi
    Oglasi
    Oglasi

    U trendu