Ministarstvo turizma i sporta donijelo je prvu Odluku o odabiru projektnih prijedloga na trajno otvoreni javni poziv “Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport” koji se financira sredstvima Europskog socijalnog fonda plus, a čija ukupna alokacija iznosi 26,3 milijuna eura.

Cilj ovog Poziva je uključivanje što većeg broja dionika iz sektora sporta s ciljem pružanja potpore aktivnostima unapređenja kvalitete života za djecu i mlade u riziku od socijalne isključenosti, djece i mladih s problemima u ponašanju i djece s teškoćama u razvoju, a prvom Odlukom odabrano je 45 projekata vrijednih 5,7 milijuna eura, , navodi se u priopćenju MINTS-a.

Povećanje iznosa
“Za ovaj Poziv primarno smo bili osigurali 19 milijuna eura, međutim s obzirom na ogroman interes koji je izazvao, povećali smo alokaciju na više od 26 milijuna eura. Kroz ove projekte želimo poboljšati pristup i sudjelovanje djece i mladih u sportskim sadržajima te povećati dostupnost besplatnih sportskih sadržaja i zbog toga nas veseli što ima toliki broj spremnih projekata, kojima se to može i ostvariti”, rekao je ministar turizma i sporta Tonči Glavina te dodao kako je ovo samo nastavak aktivnosti, koje Ministarstvo sufinancira putem ovog Fonda.

“Ovaj poziv nadograđuje se na projekt „Jačanje sustava parasporta u RH“ gdje su sredstva ciljano namijenjena i dodijeljena Hrvatskom paraolimpijskom odboru. Svi ovi projekti imaju važnu ulogu u jačanju i dodatnoj promociji kako parasporta tako i općenito sporta djece i mladih u Hrvatskoj. Zadovoljstvo je vidjeti kako se zahvaljujući prvom pozivu projektne aktivnosti provode diljem Hrvatske uz uključenost više od 360 parasportaša i više od 50 stručnih parasportskih djelatnika, a s ovim novim projektima te brojke će biti još puno veće. Svako ulaganje u hrvatski sport i parasport ulaganje je u budućnost, u generacije koje dolaze”, zaključio je Glavina.

Nova društvena igra u Hrvatskoj mogla bi se zvati “Pronađi majstora”. Nije tajna da pronaći “dobre ruke” koje će popraviti stvar je gotovo nemoguće. Imaju jako puno posla, nema puno majstora koji zbilja imaju zanat u rukama pa shodno tome diktiraju i visoke cijene.

Različiti portali i stranice na kojima se nude majstorske usluge pokazuju da cijena majstora za kućne poslove u Hrvatskoj danas iznosi uglavnom između 20 i 50 eura po satu za osnovne popravke, dok se za određene specifične usluge kao što su montaža, zamjena ili popravci kućanskih uređaja i instalacija cijene mogu kretati i do 90-225 eura po pojedinačnoj usluzi.

I u toj priči uglavnom nema prostora za cjenkanje, jer ako uhvatite majstora, a pogotovo prema preporuci, lako vas može odbiti jer ima mnoštvo drugih klijenata. Pokušajte se prisjetiti situacije u kojoj ste pozvali majstora zbog problema koji na prvu djeluje ozbiljno, a na kraju se pokaže banalnim.

Uradi sam nije trend, nego potreba
Poklopac vodokotlića koji se klima, utičnica koja iskreće jer se olabavila, vrata ormara koja stalno padaju s nosača, sve su to sitnice koje u kući stvaraju stres i rupe u budžetu. Najbolje se vidi kad zbrojite račune, jer prosječna intervencija majstora u kućanstvu, čak i kad traje samo dvadesetak minuta, uz izlazak na teren često prelazi 40 ili 50 eura. U velikim gradovima to je i više, pa ne čudi što mnogi imaju osjećaj da novac curi kroz pukotine u zidu koje nikako da se zakrpaju. Stvarna je situacija jednostavna, Hrvati uglavnom ne znaju koliko majstorske intervencije zaista koštaju. Cjenike rijetko tko objavljuje javno, a i kada postoje, teško ih je usporediti. Jedan će naplatiti 20 eura za zamjenu brtve na slavini, drugi 60, treći 35 samo da dođe. Oko elektrike je još nejasnije, jer svatko ima svoje formate naplate. Prosječni troškovi zato se godinama prenose usmeno, što stvara osjećaj da se radi o nečem neuhvatljivom i rezerviranom za stručnjake, iako velik dio tih popravaka nije ni blizu zamršen koliko izgleda.

Najzanimljivije je što se ta percepcija ne mijenja samo zato što ljudi strahuju od pogreške. U hrvatskim kućanstvima i dalje vlada ideja da “netko drugi zna bolje”, pa se majstori zovu i za najosnovnije radnje. No istina je potpuno drugačija, jer većina sitnih popravaka, uz pravilan alat i malo strpljenja, postaje sasvim izvediva za svakoga tko je voljan pokušati.

Efikasno rješenje za kućanske poslove
Prvi ozbiljan korak prema tome da više ne plaćate dolazak majstora za pet minuta posla je stvaranje osnovnog, ali pouzdanog kućnog seta alata. Upravo je taj segment tržišta posljednjih godina eksplodirao, jer se sve više kućanstava okreće baterijskim sustavima koji omogućuju fleksibilnost, brzinu i sigurnost. Tu se nameće Q linija električnih alata PRAKTIK TOOLS, prvenstveno zbog Flexpower baterijskog sustava, koji omogućuje da jedna baterija napaja više različitih alata.

Takav sustav mijenja način na koji ljudi popravljaju i uređuju svoje domove, jer nestaje potreba za kablovima i viškom opreme. Korisnici Q linije najčešće ističu praktičnost, ali i dugoročnu računicu. Flexpower baterija koristi se na bušilici, odvijaču, ubodnoj pili i mnogim drugim alatima, što stvara logičan ekosustav u kojem se svaki novi alat uklapa bez dodatne investicije u baterije. Drugi važan element je garancija. Četiri godine jamstva na električne alate iz Q linije daje sigurnost i eliminira najčešći strah: što ako nešto pođe po zlu. Za mnoge koji tek ulaze u DIY svijet ovo je ključna točka povjerenja, jer nitko ne želi da mu prvi alat otkaže usred popravka. Q linija nudi upravo to, čvrstinu i pouzdanost bez visoke ulazne cijene, što ju čini logičnim izborom za početnike i ljude koji žele profesionalne rezultate bez profesionalnih troškova.

Ovo su najčešće intervencije
Dovoljno je pogledati nekoliko najčešćih intervencija u domaćinstvima da se shvati gdje nestaje novac. Zamjena šarke na vratima ormara, zatezanje vijka na sudoperu koji se klima, bušenje jedne rupe za policu, podrezivanje letve, zamjena prekidača svjetla, sve to spada u kategoriju posla za koji se plaća cijena bez obzira na trajanje. U praksi to znači da vas kratka intervencija može koštati isto kao ozbiljan popravak samo zato što uključuje dolazak.

Još izraženiji problem vidi se kod radova koji su zapravo čisti “uradi sam”. Bušenje rupe za novu zavjesnu šipku, postavljanje držača za ručnik u kupaonici, montaža jednostavne police, skidanje i vraćanje vrata kuhinjskog elementa, zatezanje vijaka na stolici koja škripi, sve su to poslovi za koje većina majstora naplaćuje minimalnu tarifu. Kad se ti iznosi zbroje kroz godinu, lako se približe trošku kvalitetnog seta alata koji bi rješavao sve te situacije bez ijednog izlaska majstora na teren. Zato se posljednjih godina sve više mijenja navika, osobito kod mlađih kućanstava koja nemaju tradiciju “domaće radionice” kao starije generacije. Ljudi žele naučiti, žele uštedjeti i žele imati osjećaj da sami mogu popraviti vlastiti dom. Najveći problem obično nije znanje, nego sam početak, odnosno nejasnoća oko toga koji alat je zapravo potreban da bi se kućanstvo oslobodilo ovisnosti o majstorima za svaki trivijalan zadatak.

Najveća greška: “Ja to ne znam”
Velik dio kućanskih radova uopće ne zahtijeva specijalizirano znanje. Najčešći početnički “strahovi” odnose se na bušenje zidova, zamjenu prekidača, male drvene popravke i montažu polica, iako su sve te radnje zapravo vrlo jednostavne kad se rasporede u par konkretnih koraka. Najbolji primjer je bušenje, koje se mnogi boje jer zvuči komplicirano, no uz dobru baterijsku bušilicu i pravi tip svrdla radi se o najjednostavnijoj aktivnosti u domu. Jedan precizan otvor često znači završetak zadatka, bilo da se postavlja polica, zavjesna šipka ili držač za ručnik.

Jednako je i s osnovnim električarskim sitnicama koje najčešće zvuče puno strašnije nego što jesu. Zamjena dotrajalog prekidača ili utičnice postala je rutinska radnja, ali uz obvezno gašenje struje i provjeru napona. Sve nakon toga svodi se na spajanje žica koje su već jasne i označene. Upravo zato ljudi koji jednom probaju obično zauvijek prestanu zvati majstore za takve mikro-intervencije. U kuhinji i kupaonici također postoji čitav niz radova koji nemaju nikakve veze s vodoinstalaterskim zahvatima, a nerijetko se naplaćuju kao da se radi o složenoj rekonstrukciji instalacija. Zatezanje sifona, poravnavanje vrata kuhinjskog elementa, podizanje ili spuštanje ručke na sudoperu, sve su to poslovi koje uz odvijač i bušilicu svladate u nekoliko minuta.

Najbolje u cijeloj priči je to što nitko ne govori da treba zamijeniti majstora kao struku. Oni su nezamjenjivi u ozbiljnim zahvatima, no većina kućanstava troši novac na intervencije koje s osnovnim znanjem i osnovnim setom alata mogu savladati sami. Uz malo rutine takav pristup postaje normalan, baš kao i zadovoljstvo kad znate da ste svoj dom popravili vlastitim rukama.

Sljedećih sedam do deset dana vjerojatnost snijega u Europi bit će minimalna ili nikakva. Temperature će ostati znatno iznad prosjeka, posebno u višim predjelima i planinama. Nakon ranog poremećaja polarnog vrtloga, jake oluje kreću se prema zapadnoj Europi. Kako prognozira Severe Weather Europe, u utorak se očekuje žestoka oluja s vjetrom koja će proći blizu zapadne obale Irske, Sjeverne Irske i Škotske. Aktivniji sjeverni Atlantik znači povratak zonalnog strujanja, s mnogo toplijim i vlažnijim zračnim masama koje se šire kontinentom. Naime, nad Europom će se razviti značajan toplinski val, prenosi Večernji list. Inače, jedna se oluja nalazi zapadno od Škotske, dok se druga formira blizu Newfoundlanda jer se arktička zračna masa širi iz Kanade prema Atlantiku. Riječ je, naime, o tipičnom razvoju vremenskih obrazaca na sjevernoj polutki – arktički hladni zrak preko Sjeverne Amerike aktivira sjeverni Atlantik i stvara toplinu nad Europom. Oluju koje se očekuje u utorak pratit će još jači sustavi nad sjevernim Atlantikom tijekom tjedna i prema sljedećem vikendu. Obrasci nad Atlantikom ostat će dinamični i snažni, uz trajno zonalno strujanje koje održava toplinski val nad kontinentom. Idućih desetak dana više atlantskih oluja nastavit će se razvijati nad oceanom i juriti prema zapadnoj Europi. Dalje na istoku kontinenta, vladat će toplije i stabilnije vrijeme. Tipična aktivnost sjevernog Atlantika slijedi nakon poremećaja polarnog vrtloga koji šalje hladne zračne mase u Sjevernu Ameriku. Taj arktički zrak širi se nad Atlantik, stvarajući više površinskih ciklona koji putuju prema Europi. Analizirajući sve trenutno poznate parametre, Severe Weather Europe ističe kako će se toplinski val održati barem do sredine prosinca. Temperaturna anomalija bit će 8-12 °C iznad prosjeka za ovo doba godine. Što se tiče oluje koja će ojačati tijekom noći na utorak, očekuje se da će donijeti ekstremne udare vjetra i značajne visine valova uz zapadne obale Irske, Sjeverne Irske i Škotske. Najjači udari vjetra mogu dosegnuti 150-180 km/h. Takvi udari mogu izazvati posljedice na obalnim područjima. Jugozapadno strujanje s Atlantika donijet će raširene oborine, a neka područja mogu očekivati 120 mm ili više oborina u sljedećih pet dana, povećavajući rizik od lokalnih poplava. Najveće količine oborina očekuju se na zapadnim i južnim dijelovima Irske, u Walesu te jugozapadnom i sjevernom dijelu UK-a. Velike količine kiše očekuju se i u južnoj Norveškoj. Sljedećih sedam do deset dana vjerojatnost snijega u Europi bit će minimalna ili nikakva. Temperature će ostati znatno iznad prosjeka, posebno u višim predjelima i planinama. Za nizine se prognozira niska naoblaka i magla.