Svijet
Švedska želi spustiti kaznenu odgovornost na 13 godina. Zatvori: Nismo spremni na to
Početkom listopada u švedskom gradu Gävleu jedan je 14-godišnji dječak hicima iz vatrenog oružja na ulici ozlijedio šestero mlađih osoba.
U pucnjavi, srećom, nitko nije smrtno stradao, a policija je kasnije objavila da je počinitelja s još uvijek nejasnim motivima angažirao i naoružao organizirani kriminal. Nakon saslušanja, dječak je prepušten institucijama socijalne skrbi, jer u Švedskoj osobe mlađe od 15 godina zasad nisu kazneno odgovorne. Međutim, bude li uskoro u parlamentu prihvaćen prijedlog švedske vlade desnog centra, neki sljedeći počinitelj spomenutog kaznenog djela u sličnoj dobi završit će u maloljetničkom zatvoru i to na najmanje četiri godine. Vlada od 1. srpnja 2026. želi sniziti dob kaznene odgovornosti za nekoliko najtežih kaznenih djela na 13 godina. Bude li izglasan, što je trenutačno prilično izvjesno, zakon će vrijediti privremeno – pet godina – a nakon toga će se procijeniti njegovi učinci. Motivi za ovu kontroverznu reformu proizlaze iz dinamike unutar kriminalnog podzemlja koje je posljednjih godina prilično uspješno regrutiralo maloljetnike, zapravo djecu, za svoja nedjela – ponajprije krvave i nasilne obračune sa suparnicima u trgovini narkoticima. Gurajući vatreno oružje i bombe u ruke sve mlađih tinejdžera, često imigrantskog podrijetla, kriminalci ostvaruju svoje ciljeve istodobno izbjegavajući kazneni progon.
Maloljetnici su bili privučeni novčanim nagradama – ubojstva su se plaćala i po 20.000 eura – te obećanjima o blagim kaznama. U pravilu su završavali u raznim popravnim domovima, iz kojih su izlazili najkasnije do punoljetnosti. Zbog toga je broj švedske djece uvučene u nasilje unutar organiziranog kriminala počeo kontinuirano rasti.
Otpor vladinom zakonskom prijedlogu
Prema podacima švedskog tužiteljstva, od siječnja do rujna 2022. godine za planiranje, sudjelovanje ili izvršenje ubojstava osumnjičeno je 14 djece mlađe od 15 godina. U istom razdoblju ove godine ta je brojka narasla na 127.
Švedska vlada s pravom je smatrala da nešto treba poduzeti kako bi se spriječilo pogoršanje situacije, no malotko je podržao inicijativu o snižavanju dobi kaznene odgovornosti i ustrojavanju posebnih zatvora za mlade od 13 do 17 godina. Među 89 državnih i javnih agencija, institucija, ustanova i udruženja kojima je vlada uputila zakonski prijedlog na razmatranje, njih čak 67 izričito se usprotivilo reformi ili iznijelo ozbiljne prigovore i kritike. Preostale 22 institucije suzdržale su se od komentara ili se nisu izričito izjasnile ni za ni protiv.
Švedska zatvorska i probacijska služba, koja bi trebala ustrojiti i voditi maloljetničke zatvore, jasno je upozorila da “nije pripremljena ni opremljena za skrb o djeci u dobi od 13 godina”. Naime, mlađi maloljetnici morali bi služiti kazne u posebnim ustanovama, odvojeno od odraslih zatvorenika, a morala bi im se organizirati i redovita školska nastava.
“Preporučujemo da se o djeci skrbi na druge načine, izvan zatvorskog sustava, a da se pritom ne odustane od zaštite društva. Naša je ocjena da djeca ne mogu preuzeti kaznenopravnu odgovornost do te mjere da im se može izreći kazna zatvora”, stoji u odgovoru Švedske zatvorske i probacijske službe.
Stručnjaci upozoravaju na kontraproduktivnost
Strože kažnjavanje mladih ne smanjuje kriminal, ističu brojni stručnjaci. Istraživanja jasno pokazuju da strože kažnjavanje ne dovodi do smanjenja kriminala mladih jer kontakt s pravosudnim sustavom može pojačati stigmatizaciju i isključenost te bitno otežati povratak u normalno životno okruženje i tržište rada.
To potvrđuje i danska studija objavljena u časopisu Journal of Quantitative Criminology (koji izdaje Springer) koja ukazuje da je snižavanje dobi kaznene odgovornosti na 14 godina imalo suprotan učinak. Kriminolozi diljem svijeta slažu se da su preventivne mjere, poput školske podrške, mentorstva i socijalnih programa, koje prekidaju kriminalne obrasce i povećavaju mogućnosti za povratak mladih u normalan život kudikamo bolja opcija. I policija upozorava da bi prijedlog, osim što je suprotan preporukama Ujedinjenih naroda, mogao biti i kontraproduktivan. Ako se djeca u tako mladoj dobi etiketiraju kao kriminalci, postoji rizik od povećanja identifikacije s kriminalnim načinom života, što u konačnici može dovesti do porasta, a ne do smanjenja stope kriminaliteta.
Osim toga, smatraju mnogi, organizirani kriminal će jednostavno regrutirati još mlađu djecu, kao što je činio svaki put kad je pravosuđe snižavalo dob kaznene odgovornosti. Dakle, umjesto 15-godišnjaka, vatreno oružje sve češće naći će se u rukama 12-godišnjaka koje je lako pronaći i namamiti preko društvenih mreža.
Poraz pravne države?
Odluka da se 13-godišnjaci šalju u zatvor zapravo je poraz pravne države i priznanje da se ne može nositi s nasilnim organiziranim kriminalom, ističu kritičari. U Švedskoj su se pojavili i bizarni prijedlozi, koji ukazuju koliko je problematična pravosudna reforma: “Ako 13-godišnjak može preuzeti odgovornost za ilegalnu uporabu oružja, znači da može preuzeti odgovornost i za legalno korištenje vatrenog oružja. Omogućimo djeci da polažu lovačke ispite!”
Većina država Europske unije postavila je granicu kaznene odgovornosti na 14 (poput Hrvatske) ili 15 godina (skandinavske zemlje). Apsolutno najniža dob koja se još uvijek pojavljuje u zakonima država članica EU je 12 godina (Irska, Mađarska, Nizozemska), ali obično uz stroge uvjete. U velikoj većini država djeca mlađa od 14 godina ne mogu biti kazneno odgovorna niti služiti klasičnu zatvorsku kaznu.
Svijet
Hitno upozorenje za putnike: Smrtonosna bolest iz viktorijanskog doba ponovno se širi
Zdravstvene vlasti izdale su novo upozorenje putnicima nakon što se vrlo zarazna bolest ponovno počela širiti u dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva i Europe.
Turistima je savjetovano da učine jednu ključnu stvar prije putovanja jer broj slučajeva vrlo zarazne bolesti iz viktorijanskog doba naglo raste u Velikoj Britaniji i Europi. Zdravstveni dužnosnici upozoravaju na ospice, a izbijanja bolesti zabilježena su u nekoliko europskih zemalja, dok porast slučajeva u Engleskoj potiče nova upozorenja za putnike, piše Express.
Irska zdravstvena služba (HSE) izdala je putno upozorenje uoči uskrsnih praznika, pozivajući tisuće ljudi koji planiraju putovanja u inozemstvo da provjere jesu li potpuno cijepljeni protiv ove bolesti. Dužnosnici su naveli da postoje „stalni slučajevi i nedavna izbijanja ospica u Europi i Ujedinjenom Kraljevstvu“, te pozvali putnike da se upoznaju sa simptomima i provjere jesu li primili MMR cjepivo (protiv ospica, zaušnjaka i rubeole).
Glasnogovornik HSE-a rekao je:
„Ospice su virusna infekcija koja može dovesti do ozbiljnih komplikacija. Vrlo su zarazne i lako se šire.
Najnoviji podaci pokazuju da je procijepljenost MMR cjepivom među djecom u dobi od 24 mjeseca 87,6 posto, što je i dalje ispod cilja Svjetske zdravstvene organizacije od 95 posto potrebnog za sprječavanje izbijanja bolesti.“
Upozorenje dolazi u trenutku kada broj slučajeva ospica ponovno raste u Engleskoj. Prema najnovijim podacima britanske Agencije za zdravstvenu sigurnost (UKHSA), između 1. siječnja i 23. veljače 2026. godine u Engleskoj je potvrđeno 158 slučajeva ospica laboratorijskim testiranjem.
Većina slučajeva zabilježena je među djecom u dobi do 10 godina, a London čini dvije trećine svih infekcija.
Veliko izbijanje bolesti u sjevernom Londonu potaknulo je velik dio porasta, a najveći broj slučajeva zabilježen je u Enfieldu, Birminghamu i Haringeyu.
Iako ove godine u Engleskoj nije zabilježen nijedan smrtni slučaj povezan s ospicama, zdravstveni dužnosnici upozoravaju da bolest može dovesti do ozbiljnih komplikacija, posebno kod male djece i ranjivih odraslih osoba.
Ospice su nekada bile vrlo česte u Britaniji, prije nego što su programi cijepljenja značajno smanjili broj slučajeva. Međutim, pad stope cijepljenja posljednjih godina omogućio je virusu da se ponovno pojavi.
HSE upozorava da su ospice „jedna od najzaraznijih bolesti“, što znači da se izbijanja mogu brzo širiti kada procijepljenost padne ispod zaštitne razine.
Simptomi se obično pojavljuju oko deset dana nakon infekcije i u početku podsjećaju na tešku prehladu.
Rani znakovi uključuju:
bolove u tijelu
curenje nosa, kihanje i kašalj
bolne, crvene oči osjetljive na svjetlo
temperaturu od 38 °C ili višu
umor i gubitak apetita
male sivo-bijele mrlje unutar usta
Prepoznatljiv osip obično se razvija dva do četiri dana kasnije, počevši od lica ili vrata, nakon čega se širi po cijelom tijelu.
Zdravstveni dužnosnici poručuju da bi se svi koji nisu sigurni u svoj status cijepljenja trebali obratiti svom liječniku, jer MMR cjepivo ostaje najučinkovitija zaštita od ospica.
HSE je također pozvao obitelji da ostanu kod kuće i kontaktiraju liječnika ako posumnjaju na infekciju, upozoravajući da zaražene osobe trebaju izbjegavati kontakt s drugima, osim ako su potpuno cijepljene.
Kako se približavaju uskrsna putovanja i milijuni ljudi spremaju na letove u inozemstvo, zdravstvene vlasti pozivaju javnost da provjeri jesu li im cijepljenja ažurirana kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti diljem Europe.
Svijet
Srbija upozorila građane da ne putuju u Hrvatsku: “Samo u slučaju krajnje potrebe”
Srbijansko ministarstvo vanjskih poslova u srijedu je, u reagirajući na rat Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, objavilo upute svojim državljanima o putovanjima, ne preporučujući im nijednu zemlju na Bliskom istoku, dok se Hrvatska našla u rangu država u koju se može putovati samo “u slučaju krajnje potrebe”.
Ministarstvo je, petog dana ratnih sukoba na Bliskom istoku, na svojoj mrežnoj stranici objavilo grafikon nazvan “Semafor-savjeti za putovanja” podijelivši ga u četiri kategorije, zelenu – slobodno putovanje uz uobičajeni oprez, žutu – putovanje uz dodatne mjere opreza, narančastu -putovanje u slučaju krajnje potrebe te crvenu – zemlje u koje se ne preporučuje putovanje.
Prema procjeni sigurnosnog rizika, na crvenom popisu nalaze se 23 zemlje, uglavnom s Bliskog istoka – Iran, Irak, Izrael, Jemen, Jordan, Libanon, Katar, Južni Sudan, Oman, Palestina, Saudijska Arabija, Sirija, Jordan, Ujedinjeni Arapski Emirati. U ovu skupinu spadaju i Ukrajina, Afganistan, Libija, Gvineja Bisau, Južni Sudan, Mali, Somalija, Sudan i Srednjoafrička Republika.
Države za koje se sugeriraju dodatne mjere opreza su, među ostalima, Albanija, Argentina, Brazil, Indija, Indonezija, Kolumbija, Meksiko, Pakistan, Rusija.
Ministarstvo vanjskih poslova Srbije preporučuje svojim građanima uobičajeni oprez ako su njihova odredišta Australija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Belgija, Bjelorusija, Bugarska, Crna Gora, Danska, Italija, Japan, Egipat, Grčka, Kanada, Kina, Kuba, Cipar, Mađarska, Maldivi, Njemačka, Novi Zeland, Rumunjska, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Turska, Francuska ili Nizozemska.
Hrvatska se, uz 27 afričkih i azijskih zemalja te Boliviju i Venezuelu, nalazi na popisu zemalja koje Srbija vidi kao putne destinacije “u slučaju krajnje nužde”.
Detaljan kriterij za procjenu sigurnosnog rizika nije naveden, a “semafor” sa savjetima za putovanja dostupan je na službenoj mrežnoj stranici ministarstva, uz pojedinačnu provjeru za svaku zemlju.
Kosovo, čiju državnost Srbija ne priznaje, nije na tom popisu.
Svijet
RATNA KRIZA / Svijet suočen s najvećim kaosom u zračnom prometu od pandemije Covida, otkazuju se stotine letova
Stotine tisuća putnika i dalje su zaglavljene, dok su ključna zračna čvorišta na Bliskom istoku zatvorena zbog posljedica američko-izraelskih napada na Iran. U ponedjeljak su otkazane nove stotine letova
Velike zračne luke na Bliskom istoku, uključujući Dubai – najprometnije međunarodno čvorište na svijetu – zatvorene su treći uzastopni dan, u najtežem šoku za zrakoplovnu industriju od pandemije Covida-19 koja je paralizirala sektor.
Letovi diljem Bliskog istoka otkazani su, što je do sada poremetilo tisuće linija, dok su međunarodni prijevoznici nastavili obustavljati svoje usluge, javljaThe Guardian.
Rano u ponedjeljak već je bilo otkazano 1.239 letova. Emirates Airlines sa sjedištem u Dubaiju, Etihad Airways sa sjedištem u Abu Dhabiju i Qatar Airways sa sjedištem u Dohi zajedno su otkazali stotine letova.
I drugi prijevoznici otkazali su usluge u regiji. Air India je u nedjelju otkazala letove iz Delhija, Mumbaija i Amritsara prema velikim gradovima u Europi i Sjevernoj Americi.
Putnici blokirani od Frankfurta do Balija
Gotovo 2.800 letova otkazano je u subotu, a 3.156 u nedjelju, prema podacima platforme za praćenje letova FlightAware.
“Za putnike, nema načina da se ovo uljepša”, rekao je Henry Harteveldt, analitičar zrakoplovne industrije i predsjednik Atmosphere Research Groupa. “Trebali biste se pripremiti na kašnjenja ili otkazivanja tijekom sljedećih nekoliko dana dok se ovi napadi razvijaju i, nadamo se, završe.”
Zračni prostor iznad Irana, Iraka, Kuvajta, Izraela, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara bio je i u ponedjeljak praktički prazan, prema internetskoj stranici Flightradar24.
Utjecaj se proširio daleko izvan Bliskog istoka, s putnicima blokiranima od Balija do Frankfurta.
Dionice vodećih zrakoplovnih kompanija našle su se pod pritiskom nakon višednevnih poremećaja, dok je Donald Trump naznačio da bi američka vojna akcija mogla potrajati još četiri tjedna.
Posade i piloti sada su raspršeni diljem svijeta, što dodatno otežava nastavak letova kad se zračni prostor ponovno otvori.
Bijeg iz regije samo preko Saudijske Arabije
Dok su mnogi putnici pokušavali doći do informacija o statusu planiranih putovanja, okupljajući se u nekim od najprometnijih svjetskih zračnih luka usred općih kašnjenja i otkazivanja, najbogatiji su pronašli alternativan izlaz s Bliskog istoka.
“Saudijska Arabija trenutačno je jedina stvarna opcija za ljude koji žele napustiti regiju”, rekao je Ameerh Naran, izvršni direktor brokerske kuće za privatne zrakoplove Vimana Private, za Semafor, navodeći da cijena privatnog leta iz Rijada prema Europi može doseći i 350.000 dolara.
Skok cijena nafte i za zrakoplovne kompanije
Regija i njezine zrakoplovne kompanije navikle su na poremećaje u putovanjima posljednjih godina, ali ovako dugotrajno zatvaranje neba – više od 24 sata – i gašenje sva tri velika zaljevska tranzitna čvorišta bez presedana je, kažu analitičari.
Zrakoplovne kompanije diljem svijeta suočavaju se i s višim cijenama nafte nakon što je cijena sirove nafte Brent skočila i do 13 %, dosegnuvši 80 dolara po barelu, a analitičari predviđaju da bi mogla narasti i do 100 dolara.
Zatvaranja zračnog prostora na Bliskom istoku sada suzbijaju zrakoplovne kompanije u užim koridorima, a borbe između Pakistana i Afganistana predstavljaju dodatni rizik, istaknuo je Ian Petchenik, direktor komunikacija u Flightradar24. “Rizik od dugotrajnih poremećaja glavna je briga iz perspektive komercijalnog zrakoplovstva”, rekao je.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeOBAVIJEST / U četvrtak bez vode dvije ulice u Zadru
-
magazin3 dana prijeCamino Zadar dani u ožujku: Put koji ostavlja neizbrisiv trag
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeMILIJUNSKI PROJEKT U STANKOVCIMA / Novi aerodrom u Hrvatskoj? Stigla je ponuda nakon dva desetljeća čekanja
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeŽupanijska skupština izglasala dobitnike javnih priznanja Zadarske županije. Evo popisa…






