Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) nedavno je objavila da im se često obraćaju potrošači koji putem interneta naručuju lijekove u vrijednosti od 100 i više eura, a koji vrlo često uopće ne budu isporučeni ili se pokažu neodgovarajućima za zdravstvene probleme koje imaju.

“Ovim putem upozoravamo potrošače, da ne kupuju medicinske lijekove i pripravke putem interneta. Prodaja lijekova sumnjive kakvoće preko interneta opasna je za zdravlje, a lažni lijekovi reklamiraju se za liječenje niza bolesti”, stoji u objavi HUZP-a.

Također, u neformalnim razgovorima s nekoliko djelatnika ljekarni doznali smo da ih povremeno (“… u zadnje vrijeme često”, rekla nam je jedna ljekarnica) zovu pacijenti raspitujući se imaju li lijekove koji inače nisu odobreni u Republici Hrvatskoj, a za koje su, kažu, vidjeli reklame na internetu.

Opasni lijekovi s crnog tržišta

U HALMED-u (Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode) kažu nam da u Hrvatskoj do sada nije zabilježena pojava krivotvorenih lijekova u ovlaštenim lancima opskrbe, odnosno u legalnoj distribucijskoj mreži koju čine javne i privatne ljekarne, bolničke ljekarne, veleprodaje lijekova i specijalizirane prodavaonice za promet na malo lijekovima.

A što se tiče crnog tržišta koje obuhvaća ilegalni uvoz, neovlaštena prodajna mjesta, oglasnike, elektroničku poštu i slično, kažu kako su zabilježeni lijekovi neodgovarajuće kakvoće i krivotvorine.

“Kupnja lijekova na crnom tržištu može biti jako opasna za pacijente jer je u većini slučajeva podrijetlo tih lijekova nepoznato, a njihova kakvoća upitna te je vrlo često riječ o krivotvorenim lijekovima koji mogu ozbiljno ugroziti zdravlje pacijenata”, rekli su nam u HALMED-u.

U pozadini stoji organizirani kriminal

Krivotvoreni lijekovi, napominju, u cilju prijevare su krivo označeni s obzirom na identitet i/ili podrijetlo, a mogu sadržavati ispravne ili krive sastojke, biti bez djelatnih tvari ili sadržavati pogrešne količine djelatnih tvari te biti u krivome ili krivotvorenom pakiranju. Krivotvoren može biti izvorni (inovativan) i istovrsni (generički) lijek. Iza krivotvorenih lijekova u pravilu stoji mreža organiziranog kriminala, isključivo zbog zarade.

Iz HALMED-a upućuju na podatke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koji kažu kako se u razvijenim zemljama najviše krivotvore lijekovi za poboljšanje stila života poput lijekova za liječenje erektilne disfunkcije, lijekova za liječenje pretilosti, intelektualnih stimulansa, kortikosteroida, antihistaminika i sličnih, dok u zemljama u razvoju ima najviše krivotvorina među lijekovima za liječenje po život opasnih bolesti – antibiotika, onkoloških lijekova, analgetika, kardiovaskularnih lijekova, antivirotika, antimalarika i sličnih.

U HALMED-u upozoravaju da su krivotvorenju posebno podložni onkološki lijekovi, uglavnom zbog svoje visoke cijene, te ih pacijenti ne bi smjeli nabavljati na neprovjerenim mjestima.

Zarada veća i od prodaje droge

Prisutnost krivotvorenih lijekova posljednjih je godina u porastu u cijelom svijetu, a trgovina njima danas čini čak 10 posto ukupne globalne trgovine lijekovima, uglavnom u Africi i Aziji. Neki pokazatelji govore da zarada od krivotvorenih lijekova višestruko premašuje čak i zaradu od prodaje droge.

Zbog svega toga, kažu u HALMED-u, veća je i budnost odgovornih institucija, od policije i carine do regulatornih tijela za lijekove pa svake godine raste i broj zaplijenjenih lijekova te zatvorenih internetskih stranica putem kojih su bili prodavani.

Lani je, primjerice, u Interpolovoj akciji Pangea XVII u koju je bilo uključeno 90 zemalja, uhićeno čak 769 osoba te su razbijene 123 kriminalne skupine diljem svijeta, a zaplijenjeno je čak 50,4 milijuna doza ilegalnih lijekova u vrijednosti od 65 milijuna američkih dolara.

Laktoza umjesto djelatne tvari

Krivotvoreni lijekovi mogu sadržavati potpuno pogrešne sastojke ili prave sastojke u neodgovarajućim količinama, a često uopće i ne sadrže djelatnu tvar nego, primjerice, samo laktozu pa nemaju nikakav terapijski učinak.

“Pacijent je uvjeren da uzima terapiju, a zapravo se uopće ne liječi i njegova bolest može napredovati te čak dovesti i do smrtnog ishoda”, upozoravaju iz HALMED-a.

Podsjećaju na strašne slučajeve od 1990. do 1998. godine kada je u Nigeriji, Indiji i na Haitiju umrlo oko 190 djece zbog krivotvorenih sirupa za kašalj u kojima se umjesto pomoćne tvari propilenglikola nalazio antifriz dietilenglikol.

U zapadnim zemljama sve je više primjera i krivotvorenih biljnih lijekova te dodataka prehrani jer su ti proizvodi znatno dostupniji stanovništvu, a oni koji ih koriste često vjeruju da su sigurniji i zdraviji. U dodatke prehrani najčešće se ilegalno dodaju djelatne tvari za liječenje erektilne disfunkcije i za mršavljenje.

Polovina lijekova na interentu je lažna

Prema nekim procjenama, oko 50 posto lijekova koji se prodaju putem internetskih stranica je krivotvoreno.

“Trgovina lijekovima na daljinu regulirana je Zakonom o lijekovima te je ovim putem predviđena isključivo mogućnost prodaje bezreceptnih lijekova, i to samo putem ovlaštenih e-ljekarni u Republici Hrvatskoj koje nose EU oznaku sigurne ljekarne. Naime, kao jedna od mjera borbe protiv krivotvorenih lijekova, na razini čitave EU uvedena je jedinstvena oznaka sigurne ljekarne, odnosno zajednički logo za sve zakonite online ljekarne pomoću kojeg građani mogu na internetskim stranicama nacionalne agencije za lijekove provjeriti je li pojedina online ljekarna putem koje žele nabavljati lijek doista ovlaštena, odnosno sigurna”, kažu u HALMED-u.

Iako ih zakon dozvoljava, u Hrvatskoj trenutačno nema ovlaštenih internetskih prodajnih mjesta za lijekove, odnosno e-ljekarni. U HALMED-u potvrđuju da do sada nisu zaprimili nijedan zahtjev za izdavanje suglasnosti za obvaljanje djelatnosti prodaje lijekova na daljinu.

No i da e-ljekarne postoje, lijekovi na recept ne smiju se, sukladno Zakonu o lijekovima, naručivati putem interneta.

Najviše lažnih lijekova za impotenciju

To ne znači da neki ne naručuju lijekove putem interneta, ali na crnom tržištu. Od krivotvorenih lijekova koje su djelatnici MUP-a i Carine dosad zalijenili u ilegalnom distribucijskom lancu, najčešće se radilo o krivotvorenim lijekovima za liječenje erektilne disfunkcije porijeklom iz Indije, Kine i Sirije.

“Međutim, s obzirom na to da se krivotvoreni lijekovi često distribuiraju bez ambalaže, samo u vrećicama, ponekad je teško sa sigurnošću odrediti njihovo porijeklo. Krivotvoreni lijekovi putuju najčešće poštom, osobito ako je riječ o manjim količinama, dok se veće količine transportiraju cestovnim, zračnim i morskim putem”, ističu u HALMED-u.

Posumnjaju li građani da koriste krivotvoreni lijek mogu o tome mogu obavijestiti HALMED putem elektroničke pošte na adresu krivotvorine@halmed.hr.