ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Virski ribar Šime Dabičić iz mora u Kanalu Nove Povljane izvadio goluba ćukana, riblju grdosiju od 40 kilograma!
– Jedva sam je izvukao, a kada sam ribu napokon podignuo i položio na kaić, mislio sam da će kaić potonuti od njezine veličine i težine. Nikad veću ribu nisam uhvatio, a nije ni moj otac koji ribari cijeli život – prepričava dvadeset i šestogodišnji virski ribar Šime Dabičić svoj jutrošnji ulov u Kanalu Nove Povljane. U njegovu ribarsku mrežu uhvatio se golub ćukan, grdosija teška ravnih 40 kilograma koja nije baš čest gostu u ovom dijelu Jadrana. Ćukan, kažu znalci, više voli toplija i tropska mora, ali zna ga se zateći u južnom Jadranu. Ovaj u mreži virskog ribara možda je dolutao sjevernije, ili jednostavno nije imao sreće. Imali su je zato Dabičići.
Šime je s majkom Mirom Dabičić na njihovom kaiću Kušter 15 naziva „Pokora“ oko osam ujutro izašao na vjetrovito i nemirno more, a oko osam i pol, kada je izvlačio dvjestotinjak metara ribarske mreže, zapazio je nešto svijetlo i golemo.
– Primijetio sam na pola mreže nešto što se bjelilo. Izgledalo je veliko i teško, a kada sam to rekao materi, rekla mi je da mi je „teško u glavi“ – uz osmijeh kaže Šime. Ipak, ulov je bio pravi, kapitalac i zaista težak. Nikad većeg ili težeg, koliko nam je poznato, nije bilo u Viru zadnjih tridesetak godina. Najvećeg ćukana na Jadranu u posljednjih petnaest-dvadeset godina uhvatili su hvarski ribari iz Jelse, a taj je ćukan imao 42 kilograma. Šimin ulovljen na punti virskog naselja Bobovik „slabiji“ je tek za umjetnički dojam.
– Uglavnom hvatam manje ribe, jednom sam uhvatio hobotnicu od sedam kilograma, ali nikad ovoliku ribu – dodaje virski ribar čiji je otac Branko Dabičić, umirovljeni profesionalni virski ribar, vidio većeg ćukana, ali ga nije uspio izvaditi. Njihov ribarski biznis posljednjih šest-sedam godina vodi Šime, no tranširanje je ipak odradio iskusniji Branko. A kada se ćukan razrezao u svakom od peraja ili krila bilo je više od osam kilograma, oko dvadeset u ostatku trupa te još tri-četiri u manjim komadima.
– Ima oko dvadeset kilograma mesa za spremanje koje ćemo podijeliti prijateljima, a nešto ćemo i sami napraviti. Ostatak će dobiti galebovi – ukazuje Branko na sretan kraj ove virske priče. Sretan za ljude i ptice, ali ne i za ribe.
MORSKI SAMAC S BIČEM
Golub ćukan u ekstremnim slučajevima može narasti do 250 centimetara i dosegnuti osamdesetak kilograma težine, no uglavnom se love primjerci do deset, najviše petnaest kilograma. Tijelo ćukana je spljošteno s izduljenim bočnim perajama koja podsjećaju na krila, a ima izduljenu i ravnu njušku koja izgleda poput pačjeg kljuna. Svijetlo smeđe je boje s desetak sivo-plavih pruga po leđima. Hrani se školjkašima i rakovima, a uglavnom živi sam, ponekad i s manjim grupama. Rep mu je dugačak i oblika biča, dok se uz sam početak repa u kožnoj ovojnici nalazi velika i dobro razvijena bodlja. Cijenjen je u prehrani, a sprema se na lešo, u brudetu i pohano zadržavajući pritom sočnost.
ZADAR / ŽUPANIJA
BLAGDAN SVIJEĆNICE / U nedjelju blagoslov svijeća i procesija u crkvi sv. Šime
Svečano misno slavlje za Dan posvećenog života kojeg Crkva slavi uz blagdan Svijećnice, predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić u nedjelju, 1. veljače, u crkvi sv. Šime u Zadru, s početkom u 18 sati.
Misa će početi s blagoslovom svijeća i procesijom vjernika sa svijećama oko crkve sv. Šime. Na misi će se okupiti i redovništvo djelatno u Zadarskoj nadbiskupiji koje će obnoviti svoje redovničke zavjete.
Blagdan Prikazanja Gospodinova – Svijećnicu osobito je svečano slaviti u crkvi sv. Šime, jer se u tom zadarskom svetištu nalazi neraspadnuto tijelo sv. Šime koji je na svoje ruke primio Dijete Isusa i koji je, četrdeseti dan od Isusovog rođenja, u njemu prepoznao Mesiju.
Taj susret Šimuna s djetetom Isusom, Marijom i Josipom u jeruzalemskom hramu opisan je u Lukinom evanđelju koje se naviješta upravo na blagdan Svijećnice.
ZADAR / ŽUPANIJA
ODLIČNI GOSPODARSKI POKAZATELJI / Zadarska županija 2025. godinu zaključila s rekordnom zaposlenošću
Odlični gospodarski pokazatelji u Zadarskoj županiji potvrđeni su i na samom kraju 2025. godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, posljednjeg dana prosinca u Zadarskoj županiji evidentirano je rekordnih 66.270 zaposlenih. Time je prosinac postao kruna najuspješnije godine dosad, kako po broju zaposlenih, tako i po povijesno niskoj nezaposlenosti.
Ove brojke potvrđuju da županijsko gospodarstvo više ne ovisi isključivo o sezoni, već pokazuje iznimnu stabilnost i snagu u svim ključnim granama – od prerađivačke industrije i građevine do brodarstva i poljoprivrede. Snažan doprinos rastu daju i povećanje izvoza, investicija, ukupnih prihoda te prosječnih plaća.
Desetljeće rasta: Gotovo 20 tisuća novih radnih mjesta
Koliko je gospodarstvo Zadarske županije napredovalo, najbolje ilustrira usporedba s 2015. godinom. U samo deset godina broj zaposlenih povećao se za gotovo 20 tisuća, što predstavlja rast od golemih 40,4 %.
Ovaj pozitivan regionalni trend prati i slika na nacionalnoj razini. U Hrvatskoj je na dan 31. prosinca 2025. zabilježeno ukupno 1.729.787 osiguranika, što je porast od 1,22 % u odnosu na prethodnu godinu. Zadarska županija svojim rezultatima, koji premašuju nacionalni prosjek rasta, ostaje jedan od najsnažnijih generatora gospodarskog razvoja države.
Župan Josip Bilaver izrazio je ponos što ovi pokazatelji svrstavaju Zadarsku županiju među vodeće regije u RH.
„Zadarska županija nikada nije imala snažnije pokazatelje uspjeha, a ključ te snage su naši poduzetnici koji otvaraju vrata novim zapošljavanjima. Ovi rezultati plod su sinergije nacionalne i lokalne vlasti s gospodarskim sektorom. Čvrsto vjerujemo da je ulaganje u poduzetnike najsigurnija investicija u budućnost naše zajednice, pa ćemo i dalje nastaviti s konkretnim proračunskim mjerama potpore“, poručio je župan.
Za 2026. godinu najavljeni su ambiciozni planovi u kojima je za poticanje gospodarstva osigurano 357.000 eura. Sredstva će biti usmjerena na modernizaciju malog i srednjeg poduzetništva te jačanje lokalne proizvodnje.
„Posebno smo fokusirani na jačanje proizvodnih djelatnosti, a pripremamo i novu kreditnu liniju usmjerenu na poljoprivrednu proizvodnju“, najavio je pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam, Ante Sjauš.
Analiza zaposlenosti pokazuje da je više od 70 % radnog stanovništva raspoređeno u tri najveća grada. Od ukupnog broja zaposlenih u prosincu, njih 40.305 (60,8 %) radi u sjedištu županije, gradu Zadru. Slijede gradovi Biograd (3.534), Benkovac (3.341), Pag (1.320) i Nin (1.253) te općine Poličnik (1.242), Pakoštane (1.203), Sukošan (1.196), Preko (1.098) i grad Obrovac sa 980 zaposlenih osoba.
| ZAPOSLENI | ZADARSKA ŽUPANIJA | |||
| STANJE NA DAN | BROJ | RAZLIKA | INDEKS | POVEĆANJE |
| 31.12.2015. | 47.190 | 100,0 | ||
| 31.12.2016. | 48.764 | 1.574 | 103,3 | 3,3 % |
| 31.12.2017. | 51.196 | 4.006 | 108,5 | 8,5 % |
| 31.12.2018. | 53.014 | 5.824 | 112,3 | 12,3 % |
| 31.12.2019. | 55.123 | 7.933 | 116,8 | 16,8 % |
| 31.12.2020. | 55.205 | 8.015 | 116,9 | 16,9 % |
| 31.12.2021. | 56.960 | 9.770 | 120,7 | 20,7 % |
| 31.12.2022. | 59.210 | 12.020 | 125,5 | 25,5 % |
| 31.12.2023. | 61.921 | 14.731 | 131,2 | 31,2 % |
| 31.12.2024. | 65.225 | 18.035 | 138,2 | 38,2 % |
| 31.12.2025. | 66.270 | 19.080 | 140,4 | 40,4 % |
ZADAR / ŽUPANIJA
U Salima predstavljanje knjige Ivana Radulića: Živjeti preko, Priča o obitelji Gustava Radulića 1871.-1975.
Ogranak Matice hrvatske u Zadru i Hrvatska knjižnica i čitaonica Sali u Salima organiziraju predstavljanje knjige Ivana Radulića: Živjeti preko, Priča o obitelji Gustava Radulića 1871.-1975.
U programu sudjeluju: Ante Mihić, Ivica Vigato i Ivan Radulić, autor.
U glazbenom dijelu programa sudjeluju Irena i Ante Frka, iz Sali.
Predstavljanje će se održati u Hrvatskoj knjižnici i čitaonici Sali, u subotu 31. siječnja, s početkom u 18:00
Ivan Radulić rođen je u Salima gdje je proveo djetinjstvo do odlaska u osnovnu školu u Zadru. U Zadru je završio srednju ekonomsku školu. U Splitu je pohađao višu ekonomsku školu. 1968. godine zaposlio se u poduzeću Vlado Bagat, u Zadru, gdje je odradio 26 godina. Uz rad je diplomirao na ekonomskom fakultetu u Splitu. Bio je zaposlen u Tvornici konopa i veziva Zadar, te 15 godina u zadarskoj područnoj službi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Kroz radni vijek od 42 godine radio je na komercijalnim, financijskim i računovodstvenim poslovima. Umirovljen je 2010. godine. S obitelji živi u Zadru i Salima. Ovo mu je prva objavljena knjiga. U knjizi je oslikana povijest jedne saljske obitelji pri čemu je obrađeno mnoštvo društvenih tema toga vremena.
________
-
magazin3 dana prijeNajopasnija hrana koju možete kupiti u trgovini – još gore je što mislite da je zdrava
-
magazin4 dana prijeGrčki ili obični jogurt: Koji je bolji izvor proteina i probiotika
-
Hrvatska4 dana prijeBanke godinama naplaćivale usluge koje ne postoje: Evo kako do obeštećenja za “skrivene” naknade
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeProgram Muzeja antičkog stakla u Zadru za 21. NOĆ MUZEJA






