Connect with us

Hrvatska

(NE)DOVOLJNO ZA ŽIVOT / Poznati ekonomist o tome koliku plaću smatra dostojanstvenom. “Ostajem kod onoga što sam rekao zimus”

Objavljeno

-

Proteklih se dana, ponajviše zbog Dana dostojanstvene plaće obilježenog 25. rujna, u domaćem prostoru opet puno govorilo o tome koliki bi iznos osobnog dohotka bio dostatan za normalan život u Hrvatskoj, a ne preživljavanje.

Tog dana je na konferenciji za novinare Hrvatske koalicije za dostojanstvenu plaću, čelnik Novog sindikata Mario Iveković rekao je da bi ona trebala iznositi 2.025 eura neto. Taj bi iznos, po njegovim riječima, trebao biti dovoljan za pokriće životnih troškova od prehrane, stanovanja i prijevoza do zdravstvene zaštite i školovanja djece.

Ovih dana se na skupu Kluba zastupnika socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, koji se pod domaćinstvom SDP-a održava u Opatiji, također spominjala dostojanstvena plaća.

“Ako je u Hrvatskoj minimalna plaća ispod tisuću eura, a za dostojanstven život treba 2.000 eura, onda to jako puno govori koliko se teško živi i koliko se za zarađeni novac može kupiti”, kazala je na skupu u Opatiji SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan.

Dostojanstvena plaća i u Ustavu

Posebnom uredbom Vlade RH, minimalna bruto plaća u ovoj godini u Hrvatskoj iznosi 970 eura, što je otprilike 745 eura neto. A prema zadnjim objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 1.437 eura, dok medijalna plaća (polovica zaposlenih prima više, a polovica manje od toga) iznosila 1.249 eura. No vjerojatno nema ikoga u Hrvatskoj tko bi ustvrdio da je ijedan od ta tri iznosa (minimalna, medijalna i prosječna plaća) dovoljan za dostojanstven život.

Pritom valja podsjetiti da je Hrvatska jedina zemlja u Europskoj uniji koja u Ustavu ima formulaciju o dostojanstvenoj plaći. U članku 56. Ustava Republike Hrvatske stoji, naime, da “svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život”.

Rastu plaće, ali rastu i cijene

U dva navrata pitali smo poznatog ekonomista Ljubu Jurčića koliku plaću smatra dostojanstvenom za život u Hrvatskoj. Prvi puta, u ljeto 2024. godine, rekao nam je da bi to bilo 2.000 eura, ali uz napomenu da taj iznos ne treba shvatiti posve precizno zbog razlika u troškovima jer “nije isto živi li netko u Zagrebu ili Gospiću”.

“Pristojna plaća znači da godišnje možete dva tjedna ići na ljetovanje i tjedan dana na zimovanje, da možete djeci kupiti tenisice kad im zatrebaju, a bez kalkuliranja i gledanja čega ćete se odreći da biste si nešto priuštili”, objasnio nam je tada.

Potom smo Jurčića isto pitali i zimus nakon što je Vlada na temelju izmjena Zakona o minimalnoj plaći donijela Uredbu kojom je ove utvrđuje u bruto iznosu od 970 eura za ovu godinu. Osim toga, u međuvremenu je rasla i prosječna plaća, ali i inflacija. Tada je Jurčić korigirao iznos dostojanstvene plaće koji nam je prethodno iznio.

“Cijene su išle gore pa bih sada taj iznos pomaknuo na 2.200 eura. To bi bilo 10 posto više, onoliko koliko je prosječno poskupjela hrana”, rekao je zimus.

“Nos nam je još uvijek ispod vode”

Dok se u javnosti ne bezrazložno ‘licitira’ iznosom dostojanstvene plaće, Jurčića smo upitali bi li opet korigirao prethodnu procjenu. No ovoga puta ostao je kod iznosa koji je iznio zimus.

“I dalje stojim kod iznosa od 2.200 eura i do kraja godine ću ostati kod toga. No mislim da bi minimalna plaća trebala biti 1.100 eura, a prosječna plaća onih s fakultetskom diplomom i barem dvije godine radnog staža trebala bi biti najmanje 3.000 eura.”

U protekle dvije godine, dodao je Jurčić, s uvođenjem eura dobili smo europske cijene no ne i europske plaće.

“Ako je 2.200 eura nivo potrebne plaće, a ako je prosječna plaća na 1.400 eura, nos nam je još uvijek ispod vode. Digne se plaća pet – deset posto, ali to još uvijek nije dovoljno”, kaže.

“Siromašnih 20 posto, 50 posto muku muče”

Jurčić se upustio i u procjenu strukture građana prema njihovoj mogućnosti zadovoljenja životnih potreba svojim mjesečnim primanjima.

“Deset posto građana živi dobro, to su oni najbogatiji. Dvadeset posto građana je u siromaštvu ili u granicama siromaštva. Također dvadeset posto je onih u komotnoj poziciji koji se ‘igraju’ plusom i minusom na tekućem računu. Ostalih 50 posto muku muče kad u jesen djeca krenu u školu i kad dođe zima. Oni imaju problem kad treba zamijeniti neki kućanski uređaj ili kupiti novi automobil”, kazao je.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu