Hrvatska
(NE)DOVOLJNO ZA ŽIVOT / Poznati ekonomist o tome koliku plaću smatra dostojanstvenom. “Ostajem kod onoga što sam rekao zimus”
Proteklih se dana, ponajviše zbog Dana dostojanstvene plaće obilježenog 25. rujna, u domaćem prostoru opet puno govorilo o tome koliki bi iznos osobnog dohotka bio dostatan za normalan život u Hrvatskoj, a ne preživljavanje.
Tog dana je na konferenciji za novinare Hrvatske koalicije za dostojanstvenu plaću, čelnik Novog sindikata Mario Iveković rekao je da bi ona trebala iznositi 2.025 eura neto. Taj bi iznos, po njegovim riječima, trebao biti dovoljan za pokriće životnih troškova od prehrane, stanovanja i prijevoza do zdravstvene zaštite i školovanja djece.
Ovih dana se na skupu Kluba zastupnika socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, koji se pod domaćinstvom SDP-a održava u Opatiji, također spominjala dostojanstvena plaća.
“Ako je u Hrvatskoj minimalna plaća ispod tisuću eura, a za dostojanstven život treba 2.000 eura, onda to jako puno govori koliko se teško živi i koliko se za zarađeni novac može kupiti”, kazala je na skupu u Opatiji SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan.
Dostojanstvena plaća i u Ustavu
Posebnom uredbom Vlade RH, minimalna bruto plaća u ovoj godini u Hrvatskoj iznosi 970 eura, što je otprilike 745 eura neto. A prema zadnjim objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 1.437 eura, dok medijalna plaća (polovica zaposlenih prima više, a polovica manje od toga) iznosila 1.249 eura. No vjerojatno nema ikoga u Hrvatskoj tko bi ustvrdio da je ijedan od ta tri iznosa (minimalna, medijalna i prosječna plaća) dovoljan za dostojanstven život.
Pritom valja podsjetiti da je Hrvatska jedina zemlja u Europskoj uniji koja u Ustavu ima formulaciju o dostojanstvenoj plaći. U članku 56. Ustava Republike Hrvatske stoji, naime, da “svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život”.
Rastu plaće, ali rastu i cijene
U dva navrata pitali smo poznatog ekonomista Ljubu Jurčića koliku plaću smatra dostojanstvenom za život u Hrvatskoj. Prvi puta, u ljeto 2024. godine, rekao nam je da bi to bilo 2.000 eura, ali uz napomenu da taj iznos ne treba shvatiti posve precizno zbog razlika u troškovima jer “nije isto živi li netko u Zagrebu ili Gospiću”.
“Pristojna plaća znači da godišnje možete dva tjedna ići na ljetovanje i tjedan dana na zimovanje, da možete djeci kupiti tenisice kad im zatrebaju, a bez kalkuliranja i gledanja čega ćete se odreći da biste si nešto priuštili”, objasnio nam je tada.
Potom smo Jurčića isto pitali i zimus nakon što je Vlada na temelju izmjena Zakona o minimalnoj plaći donijela Uredbu kojom je ove utvrđuje u bruto iznosu od 970 eura za ovu godinu. Osim toga, u međuvremenu je rasla i prosječna plaća, ali i inflacija. Tada je Jurčić korigirao iznos dostojanstvene plaće koji nam je prethodno iznio.
“Cijene su išle gore pa bih sada taj iznos pomaknuo na 2.200 eura. To bi bilo 10 posto više, onoliko koliko je prosječno poskupjela hrana”, rekao je zimus.
“Nos nam je još uvijek ispod vode”
Dok se u javnosti ne bezrazložno ‘licitira’ iznosom dostojanstvene plaće, Jurčića smo upitali bi li opet korigirao prethodnu procjenu. No ovoga puta ostao je kod iznosa koji je iznio zimus.
“I dalje stojim kod iznosa od 2.200 eura i do kraja godine ću ostati kod toga. No mislim da bi minimalna plaća trebala biti 1.100 eura, a prosječna plaća onih s fakultetskom diplomom i barem dvije godine radnog staža trebala bi biti najmanje 3.000 eura.”
U protekle dvije godine, dodao je Jurčić, s uvođenjem eura dobili smo europske cijene no ne i europske plaće.
“Ako je 2.200 eura nivo potrebne plaće, a ako je prosječna plaća na 1.400 eura, nos nam je još uvijek ispod vode. Digne se plaća pet – deset posto, ali to još uvijek nije dovoljno”, kaže.
“Siromašnih 20 posto, 50 posto muku muče”
Jurčić se upustio i u procjenu strukture građana prema njihovoj mogućnosti zadovoljenja životnih potreba svojim mjesečnim primanjima.
“Deset posto građana živi dobro, to su oni najbogatiji. Dvadeset posto građana je u siromaštvu ili u granicama siromaštva. Također dvadeset posto je onih u komotnoj poziciji koji se ‘igraju’ plusom i minusom na tekućem računu. Ostalih 50 posto muku muče kad u jesen djeca krenu u školu i kad dođe zima. Oni imaju problem kad treba zamijeniti neki kućanski uređaj ili kupiti novi automobil”, kazao je.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




