ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) Predstavljena znanstvena monografija “Kožino – temeljne odrednice mjesnog identiteta: prostor, prošlost i jezična baština”
U Kožinu je sinoć predstavljena znanstvena monografija “Kožino – temeljne odrednice mjesnog identiteta: prostor, prošlost i jezična baština”, urednika Josipa Faričića i Zdenka Dundovića, u izdanju Sveučilišta u Zadru i Društva za povjesnicu Zadarske nadbiskupije Zmajević.
Kožino posljednjih desetljeća obilježava sveobuhvatna socio-ekonomska i s njom povezana prostorna preobrazba pa se mijenja identitet tog naselja koji se gradio stoljećima na rubu zadarskoga urbanog sustava. Autori su istražujući arhivsku građu i druge izvore podataka te na temelju terenskih istraživanja došli do spoznaja kojima je umnogome uspješno rekonstruirani povijesni razvoj Kožina i na taj način omogućili budućim istraživačima temelje za proučavanje različitih drugih motrišta razvoja toga naselja.
Jedan od urednika, rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, zahvalio je svima koji su izravno ili neizravno sudjelovali u nastanku ove monografije, autorima radova, fotografima, ranijim piscima, posebno T. M. Bilosniću koji je o Kožinu napisao esejističko djelo s vrijednim informacijama, a najviše mještanima koji su pokazali interes za proučavanje njihovog mjesta pa su se rado odazvali anketnim ispitivanjima, razgovorima te su i na druge načine pridonijeli oblikovanju monografije.
– Zbog svoje atraktivnosti i poželjnog mjesta za gradnju, Kožino postupno gubi nekadašnji identitet koji su oblikovali nekadašnji kožinski dvori, od kojih su, srećom, još uvijek sačuvani neki elementi koji doista imaju pravo biti razmatrani kao značajno kulturno dobro. Trebalo bi sada zastati i vidjeti kakva je budućnost Kožina u odnosu na dosadašnji razvoj, rekao je Faričić, apelirajući na smanjenje intenziteta pa i potpuno zaustavljanje izgradnje kojom se u nepovrat gube dragocjeni dijelovi obale i ruralnog prostora s maslinicima te šumama autohtone i alohtone vegetacije.
Stanovnici Kožina oduvijek su bili vezani uz sv. Petra i sv. Bartula, crkve koje su danas u Diklu i Petrčanima, između kojih je obala bez prirodnih zaklona i stoga s deficitom prikladnih mjesta za izgradnju pristaništa. To je možda i razlog zašto se stanovnici Kožina u prošlosti nisu bavili pomorstvom, nego su bili orijentirani više na poljoprivredu.
Danas se sve više stanovnika i posjetitelja otvara moru i mislim da će kvalitetno uređena lučica, s komunalnim i javnim sadržajima, riješiti problem raznih improvizacija. Ali nakon nužne betonizacije za javnu infrastrukturu, trebalo bi se zaustaviti i uživati u krajoliku koji umnogome obogaćuje sredozemno raslinje. Očuvajte dragocjene masline, nemojte ih prenamjenjivati u turističke, mješovite ili stambene zone. Ne možemo idealizirati prošlost, neće se vratiti ono što je bilo prije 100 ili 50 godina, ali osnovne stvari trebale bi ostati sačuvane. I ova knjiga je jedan od takvih spomenika – vašim precima, ali i vama, sadašnjim stanovnicima. Neka vam bude obiteljska osobna iskaznica koju ćete s ponosom pokazivati drugima, istaknuo je Faričić.
Sadržaj monografije predstavio je recenzent prof. dr. sc. Kristijan Juran, koji je naveo kako su u njoj zastupljeni arheološki, povijesni, geografski i lingvistički radovi. Kao posebnu zanimljivost ističe dva zaključka Nikole Jakšića, prvi da ime naselja potječe od zadarskog plemića Kože iz obitelji Saladin, koji je u 14. stoljeću imao posjede na ovom području te drugi, kako se Kožino kao samostalno selo emancipira od Petrčana u drugoj polovini 15. stoljeća, kada postaje pravno i faktično naselje sa svim funkcijama.
– Zdenko Dundović piše da je Kožino do 1570. pripadalo župi u Blatu, koja je imala crkvu sv. Tome. To do sada nije bilo poznato u historiografiji. U sukobima Mlečana i Osmanlija 1570-ih Blato je opustjelo, a crkva sv. Tome porušena. Tada se u Kožinu gradi župna crkva sv. Mihovila, pa Kožino postaje samostalna župa. Na njegov rad nadovezuje se rad Grozdane Franov Živković, koja je detaljno istražila glagoljske matične knjige od 1666. do prve polovice 19. stoljeća. Ondje se nalaze dragocjeni podaci o krštenima, vjenčanima i umrlima, pa će mnogi prepoznati svoje pretke, rekao je Juran.
Oduševljenje monografijom na kraju je istaknuo i kožinski župnik don Franciszek Kowal.
– Na oltaru u crkvi piše u kamenu: “Ovaj oltar podignut je za vrijeme župnika Tome Medića 1793.” Postavljala su se pitanja o crkvi – od kada ona postoji, kakva joj je povijest. To nas je potaknulo da nešto učinimo. Nekada su ljudi u kamen zapisivali ono što je važno, a sada to imamo i u knjizi, sa zanimljivim tekstovima, slikama u boji, a među njima i onima snimljenim iz zraka. Za našu malu zajednicu to je nešto fantastično. Kamen ostaje zauvijek, ali ova knjiga ostat će također kao svjedočanstvo. Bit će na ponos svima nama, na čemu zahvaljujemo posebno Sveučilištu u Zadru i našoj udruzi Zmajević, rekao je Kowal.
Monografija “Kožino – temeljne odrednice mjesnog identiteta: prostor, prošlost i jezična baština” može se, kao i sva izdanja Sveučilišta u Zadru, nabaviti u Sveučilišnoj knjižari Citadela, na adresi Mihovila Pavlinovića 1.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






