Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) Predstavljena znanstvena monografija “Kožino – temeljne odrednice mjesnog identiteta: prostor, prošlost i jezična baština” 

Objavljeno

-

U Kožinu je sinoć predstavljena znanstvena monografija “Kožino – temeljne odrednice mjesnog identiteta: prostor, prošlost i jezična baština”, urednika Josipa Faričića i Zdenka Dundovića, u izdanju Sveučilišta u Zadru i Društva za povjesnicu Zadarske nadbiskupije Zmajević.

Kožino posljednjih desetljeća obilježava sveobuhvatna socio-ekonomska i s njom povezana prostorna preobrazba pa se mijenja identitet tog naselja koji se gradio stoljećima na rubu zadarskoga urbanog sustava. Autori su istražujući arhivsku građu i druge izvore podataka te na temelju terenskih istraživanja došli do spoznaja kojima je umnogome uspješno rekonstruirani povijesni razvoj Kožina i na taj način omogućili budućim istraživačima temelje za proučavanje različitih drugih motrišta razvoja toga naselja. 

Jedan od urednika, rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, zahvalio je svima koji su izravno ili neizravno sudjelovali u nastanku ove monografije, autorima radova, fotografima, ranijim piscima, posebno T. M. Bilosniću koji je o Kožinu napisao esejističko djelo s vrijednim informacijama, a najviše mještanima koji su pokazali interes za proučavanje njihovog mjesta pa su se rado odazvali anketnim ispitivanjima, razgovorima te su i na druge načine pridonijeli oblikovanju monografije.

– Zbog svoje atraktivnosti i poželjnog mjesta za gradnju, Kožino postupno gubi nekadašnji identitet koji su oblikovali nekadašnji kožinski dvori, od kojih su, srećom, još uvijek sačuvani neki elementi koji doista imaju pravo biti razmatrani kao značajno kulturno dobro. Trebalo bi sada zastati i vidjeti kakva je budućnost Kožina u odnosu na dosadašnji razvoj, rekao je Faričić, apelirajući na smanjenje intenziteta pa i potpuno zaustavljanje izgradnje kojom se u nepovrat gube dragocjeni dijelovi obale i ruralnog prostora s maslinicima te šumama autohtone i alohtone vegetacije.

Stanovnici Kožina oduvijek su bili vezani uz sv. Petra i sv. Bartula, crkve koje su danas u Diklu i Petrčanima, između kojih je obala bez prirodnih zaklona i stoga s deficitom prikladnih mjesta za izgradnju pristaništa. To je možda i razlog zašto se stanovnici Kožina u prošlosti nisu bavili pomorstvom, nego su bili orijentirani više na poljoprivredu. 

Danas se sve više stanovnika i posjetitelja otvara moru i mislim da će kvalitetno uređena lučica, s komunalnim i javnim sadržajima, riješiti problem raznih improvizacija. Ali nakon nužne betonizacije za javnu infrastrukturu, trebalo bi se zaustaviti i uživati u krajoliku koji umnogome obogaćuje sredozemno raslinje. Očuvajte dragocjene masline, nemojte ih prenamjenjivati u turističke, mješovite ili stambene zone. Ne možemo idealizirati prošlost, neće se vratiti ono što je bilo prije 100 ili 50 godina, ali osnovne stvari trebale bi ostati sačuvane. I ova knjiga je jedan od takvih spomenika – vašim precima, ali i vama, sadašnjim stanovnicima. Neka vam bude obiteljska osobna iskaznica koju ćete s ponosom pokazivati drugima, istaknuo je Faričić.

Sadržaj monografije predstavio je recenzent prof. dr. sc. Kristijan Juran, koji je naveo kako su u njoj zastupljeni  arheološki, povijesni, geografski i lingvistički radovi. Kao posebnu zanimljivost ističe dva zaključka Nikole Jakšića, prvi da ime naselja potječe od zadarskog plemića Kože iz obitelji Saladin, koji je u 14. stoljeću imao posjede na ovom području te drugi, kako se Kožino kao samostalno selo emancipira od Petrčana u drugoj polovini 15. stoljeća, kada postaje pravno i faktično naselje sa svim funkcijama.

– Zdenko Dundović piše da je Kožino do 1570. pripadalo župi u Blatu, koja je imala crkvu sv. Tome. To do sada nije bilo poznato u historiografiji. U sukobima Mlečana i Osmanlija 1570-ih Blato je opustjelo, a crkva sv. Tome porušena. Tada se u Kožinu gradi župna crkva sv. Mihovila, pa Kožino postaje samostalna župa. Na njegov rad nadovezuje se rad Grozdane Franov Živković, koja je detaljno istražila glagoljske matične knjige od 1666. do prve polovice 19. stoljeća. Ondje se nalaze dragocjeni podaci o krštenima, vjenčanima i umrlima, pa će mnogi prepoznati svoje pretke, rekao je Juran.

Oduševljenje monografijom na kraju je istaknuo i kožinski župnik don Franciszek Kowal.

– Na oltaru u crkvi piše u kamenu: “Ovaj oltar podignut je za vrijeme župnika Tome Medića 1793.” Postavljala su se pitanja o crkvi – od kada ona postoji, kakva joj je povijest. To nas je potaknulo da nešto učinimo. Nekada su ljudi u kamen zapisivali ono što je važno, a sada to imamo i u knjizi, sa zanimljivim tekstovima, slikama u boji, a među njima i onima snimljenim iz zraka. Za našu malu zajednicu to je nešto fantastično. Kamen ostaje zauvijek, ali ova knjiga ostat će također kao svjedočanstvo. Bit će na ponos svima nama, na čemu zahvaljujemo posebno Sveučilištu u Zadru i našoj udruzi Zmajević, rekao je Kowal.

Monografija “Kožino – temeljne odrednice mjesnog identiteta: prostor, prošlost i jezična baština” može se, kao i sva izdanja Sveučilišta u Zadru, nabaviti u  Sveučilišnoj knjižari Citadela, na adresi Mihovila Pavlinovića 1.

No votes yet.
Please wait...

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu