magazin
Uskoro pomičemo sat. Koliko je to štetno za zdravlje?
U nedjelju, 26. listopada 2025. u 3:00 ujutro, sat ćemo pomaknuti jedan sat unazad, na 2:00. Ljudi bi bili zdraviji kada bi se ukinulo proljetno i jesensko pomicanje sata, pokazalo je nedavno istraživanje. Tom bi se promjenom moglo spriječiti desetci tisuća moždanih udara i smanjiti broj pretilih.
Svako proljeće savjesno pomičemo satove naprijed na ljetno računanje vremena, a u jesen ih vraćamo na standardno odnosno zimsko računanje vremena. Mnogima to ne odgovara, ali ideje da se ukine pomicanje sata zasad se nisu ostvarile.
Pomicanje sata dvaput godišnje nije samo neugodno, nego i vrlo štetno za naše zdravlje. Već je poznato da je gubitak jednog sata sna u ožujku povezan s većim brojem srčanih udara i smrtonosnih prometnih nesreća u idućim danima.
Zdravstveni rizici
Novo istraživanje znanstvenika s medicinskog fakulteta američkog sveučilišta Stanford pokazuje da je pomicanje sata povezano i s dugoročnim zdravstvenim rizicima – ponajviše s pretilošću i moždanim udarima.
U studiji su usporedili tri mogućnosti: trajno standardno (zimsko) vrijeme, trajno ljetno vrijeme i dvaput godišnje pomicanje sata. Ispitivali su kako svaka od tih opcija utječe na tzv. cirkadijalni ritam ljudi i time na njihovo zdravlje.
Cirkadijalni ritam je urođeni biološki sat našeg tijela koji regulira brojne fiziološke procese, među ostalim izlučivanje hormona, metabolizam, krvni tlak i rad srca. Glavni “mjerač vremena” cirkadijalnog ritma je dio mozga koji se prvenstveno usklađuje s izloženošću svjetlu.
Istraživanje otkriva da je s gledišta cirkadijalnog ritma najlošija opcija dvaput godišnje pomicati satove. Najbolje bi bilo ukinuti tu praksu i ostati na zimskom računanju vremena, a i stalno ljetno računanje bilo bi za zdravlje povoljnije od sadašnjeg režima.
Američki znanstvenici proveli su istraživanje tako da su kod stanovnika svih okruga kontinentalnih saveznih država SAD-a simulirali tipičnu izloženost unutarnjem i vanjskom svjetlu tijekom cijele godine. Za predviđanje učestalosti bolesti koristili su podatke Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
“Otkrili smo da bi svakako bilo bolje ostati cijele godine u zimskom ili ljetnom vremenu nego dvaput godišnje pomicati satove”, rekao je profesor psihijatrije i bihevioralnih znanosti te glavni autor studije dr. Jamie Zeitzer.
Zimsko ili ljetno?
U Europskoj uniji dosadašnji pokušaji da se ukine pomicanje sata nisu uspjeli. Slično je i u SAD-u, gdje je posljednjih godina u Kongresu više puta bio predložen zakon koji bi uveo trajno ljetno vrijeme, ali nikada nije dobio dovoljnu podršku. “Na obje strane postoje ljudi koji su strastveno vezani uz to pitanje i imaju vrlo različite argumente”, rekao je Zeitzer.
Čak ni među onima koji žele okončati sezonske pomake sata nema suglasja o tome koju vremensku politiku prihvatiti.
Pristalice trajnog ljetnog vremena tvrde da bi više svjetla u večernjim satima moglo štedjeti energiju, smanjiti kriminal i ljudima omogućiti više slobodnog vremena nakon posla. No kada je 1974. u SAD-u zbog naftne krize uvedeno cjelogodišnje ljetno vrijeme, ljudi su se pobunili jer su djeca morala ići u školu po mraku ujutro, a povećao se i broj nesreća. Mjera je tako ukinuta nakon manje od godinu dana.
S druge strane, zagovornici trajnog zimskog vremena tvrde da je više jutarnje svjetlosti optimalno za zdravlje. Nekoliko organizacija, među njima Američka akademija za medicinu spavanja i Američko liječničko udruženje, podržalo je uvođenje cjelogodišnjeg standardnog (zimskog) vremena.
“Temelj te ideje je teorija da je ranojutarnja svjetlost bolja za naše opće zdravlje”, rekao je Zeitzer. “Problem je bio u tome što se ta teorija nije temeljila ni na kakvim podacima – a sada te podatke napokon imamo.”
Usklađivanje s 24 sata
Ljudski cirkadijalni ciklus nije točno 24 sata, nego je kod većine ljudi otprilike 12 minuta duži. Može se usklađivati svjetlom.
“Kada ujutro primite svjetlost, ubrzavate cirkadijalni ciklus. Kada je primite navečer, usporavate ga”, objasnio je Zeitzer. “Općenito, potrebno vam je više jutarnje i manje večernje svjetlosti kako bi vaše tijelo ostalo dobro usklađeno s 24-satnim danom.”
Neusklađen cirkadijalni ciklus povezan je s brojnim negativnim zdravstvenim ishodima. “Što ste više izloženi svjetlosti u krivo vrijeme, to je slabiji vaš cirkadijalni sat. To utječe na imunološki sustav, razinu energije i druge aspekte zdravlja”, upozorio je Zeitzer.
Istraživači su koristili matematički model kako bi preveli izloženost svjetlosti u svakom od triju režima. U obzir su uzeli lokalno vrijeme izlaska i zalaska sunca te izračunali tzv. cirkadijalno opterećenje – koliko se unutarnji sat čovjeka mora pomaknuti da bi pratio 24-satni dan.
Otkrili su da bi većina ljudi tijekom godine doživjela najmanje cirkadijalno opterećenje ako bi se uvelo trajno zimsko vrijeme, koje donosi više jutarnje svjetlosti. Koristi se donekle razlikuju ovisno o lokaciji unutar vremenske zone i o kronotipu osobe – skloni li ona ranom buđenju, kasnim večerima ili nečemu između.
Paradoksalno, ljudi koji su ranoranioci (oko 15 % populacije) i koji obično imaju cirkadijalne cikluse kraće od 24 sata, doživjeli bi najmanje opterećenje u trajnom ljetnom vremenu, jer bi im dodatna večernja svjetlost produljila ciklus bliže 24 sata.
Zdravstvene posljedice
Kako bi povezali cirkadijalno opterećenje s konkretnim zdravstvenim ishodima, istraživači su analizirali podatke CDC-a o učestalosti artritisa, raka, kronične opstruktivne plućne bolesti, koronarne srčane bolesti, depresije, dijabetesa, pretilosti i moždanog udara.
Njihovi modeli pokazuju da bi trajno standardno vrijeme smanjilo učestalost pretilosti diljem SAD-a za 0,78 % i učestalost moždanog udara za 0,09 %. Iako se čini malo, u zemlji s oko 340 milijuna stanovnika, gdje svakih 40 sekundi nekoga pogodi moždani udar, a gotovo polovica odraslih je jako pretila, to bi značilo oko 300.000 manje slučajeva moždanog udara godišnje te smanjenje broja pretilih za 2,6 milijuna. Uvođenjem trajnog ljetnog vremena postiglo bi se otprilike dvije trećine tih koristi.
Kako se i očekivalo, modeli nisu predvidjeli značajne razlike kod stanja poput artritisa, koji nisu izravno povezani s cirkadijalnim ritmovima. Prema riječima glavnog autora, ovo istraživanje možda je najtemeljitija analiza dugoročnih zdravstvenih posljedica različitih vremenskih politika. “Ali ovo nije ‘zadnja riječ’ na tom području”, dodao je Zeitzer.
Istraživači nisu uzeli u obzir mnoge čimbenike koji bi mogli utjecati na stvarnu izloženost svjetlosti, poput vremena, geografije i ljudskog ponašanja. U svojim su izračunima pretpostavili dosljedne navike izloženosti svjetlosti – spavanje između 22 i 7 sati, boravak na suncu prije i poslije posla te vikendom, kao i izloženost unutarnjem svjetlu od 9 do 17 sati te nakon zalaska sunca. U stvarnosti, međutim, mnogi ljudi imaju neredovite rasporede spavanja i provode više vremena u zatvorenom prostoru.
“Ljudi vjerojatno imaju puno lošije navike vezane uz svjetlost nego što pretpostavljamo u modelima”, priznao je Zeitzer. “Čak i u Kaliforniji, gdje je vrijeme odlično, ljudi provode manje od 5 posto dnevnog vremena na otvorenom.”
Zeitzer se nada da će studija potaknuti i istraživače u drugim područjima, poput ekonomije i sociologije, da prouče utjecaj pomicanja sata. No upozorava i da se vremenskom politikom odlučuje samo “koji sat predstavlja izlazak i zalazak sunca, ali ne utječemo na ukupnu količinu svjetlosti” te da “niti jedna politika neće dodati svjetlost mračnim zimskim mjesecima”.
magazin
Horoskop za 1. veljače 2026.
Ovan (21.03.-20.04.) – Dnevni horoskop za 01.02.2026.
LJUBAV: Bit ćete pomalo razapeti između mogućnosti da uživate s voljenom osobom ili s društvom. Dijelit ćete to u dva vremena.
KARIJERA: Budite ono što jeste, ali poštujte i pravila struke. Ako niste sigurni, potražite savjetnike.
ZDRAVLJE&SAVJET: Oslobodite se potrebe da se namećete drugima.
Bik (21.04.-20.05.) – Dnevni horoskop za 01.02.2026.
LJUBAV: Ako se fokusirate na svoj smisao za humor, uspjet ćete pobijediti i odagnati sve ljubavne brige.
KARIJERA: Danas treba poraditi na realnijoj procjeni posla, te se što više povezati s drugima. Imate dobre ideje.
ZDRAVLJE&SAVJET: Zreliji ste od većine.
Blizanci (21.05.-20.06.) – Dnevni horoskop za 01.02.2026.
LJUBAV: Nastavlja se vaše ugodno ljubavno razdoblje. Granica su jedino vaše riječi koje ovaj put ne moraju biti najbolje izabrane. Šutite i volite.
KARIJERA: Bit ćete zaigrani i spremni rješavati i najveće probleme. Ništa vam neće biti teško, a s umorom ćete s humorom.
ZDRAVLJE&SAVJET: Uživat ćete u lijepom danu.
Rak (21.06.-20.07.) – Dnevni horoskop za 01.02.2026.
LJUBAV: Posvećenost idealima pomoći će vam da nadvladate frustracije u osobnim odnosima. Neki se mole Bogu.
KARIJERA: Što god da radite, držite se ustanovljenih pravila i pitajte svoje suradnike koji znaju posao.
ZDRAVLJE&SAVJET: Ne svađajte se.
Lav (21.07.-21.08.) – Dnevni horoskop za 01.02.2026.
LJUBAV: Sjetit ćete se jednog starog problema i on će vas nadahnuti kako rješiti sadašnji. Uspjet ćete uz takt.
KARIJERA: Vjerojatno nećete dijeliti mišljenje svog šefa, ali ćete mudrim postupanjem naći načina da surađujete.
ZDRAVLJE&SAVJET: Opustite se i odmorite.
Djevica (22.08.-22.09.) – Dnevni horoskop za 01.02.2026.
LJUBAV: Znate da je sreća u malim stvarima i ne tražite čuda u osobnom životu. Uz takav pristup i danas ste sretni.
KARIJERA: Danas ćete u svim poslovnim pitanjima maksimalno koristiti svoju inuticiju. Ipak, uzmite u obzir i vanjske pokazatelje.
ZDRAVLJE&SAVJET: Kompletna ste osoba.
Vaga (23.09.-22.10.) – Dnevni horoskop za 01.02.2026.
LJUBAV: Prihvatit ćete ralnost i nastaviti graditi svoju vezu najbolje što znate. Sad shvaćate koliko vas partner voli.
KARIJERA: Uvažavajući druge postići ćete vrlo dobre rezultate. Nemećući svoj stav samo ćete se udaljiti.
ZDRAVLJE&SAVJET: Dobro je razmišljati.
Škorpion (23.10.-22.11.) – Dnevni horoskop za 01.02.2026.
LJUBAV: Pred vama su novi izazovi koji će vas inspirirati za veća djelovanja u ljubavi. Naći ćete ravnotežu.
KARIJERA: Znat ćete se prilagoditi svakoj novoj situaciji jer će vaš šarm i sposobnost diplomacije biti na visini.
ZDRAVLJE&SAVJET: Moguć je kašalj.
Strijelac (23.11.-21.12.) – Dnevni horoskop za 01.02.2026.
LJUBAV: Danas bi mogla pasti spoznaja o tome da ste zreli početi živjeti zajedno. U drugom slučaju, rješavate neke obiteljske teme.
KARIJERA: Nastojat ćete uživati u svakom trenutku radnog vremena bez previše misli o problemima. Njih ionako uvijek ima.
ZDRAVLJE&SAVJET: Prolazna neravnoteža u organizmu.
Jarac (22.12.-20.01.) – Dnevni horoskop za 01.02.2026.
LJUBAV: Vaš ljubavni plan mogao bi vam se obiti o glavu. Niti je pametan, niti moralan. Bolje je poslušati druge.
KARIJERA: Uspijevat ćete držati konce u svojim rukama kroz najrazličitije teme i bavljenja. Sve vam ide dobro.
ZDRAVLJE&SAVJET: Pretjerivanja u konzumacijama, posebno slatkog.
Vodenjak (21.01.-19.02.) – Dnevni horoskop za 01.02.2026.
LJUBAV: Moguće je da će vas vanjske okolnosti trgnuti iz vaših snova i maštarija. Trebat će stvari sagledati realno.
KARIJERA: Dok radite svoj svakodnevni posao, vi sve više vrtite u glavi film nekih sasvim novih ideja koje bi isti unaprijedile.
ZDRAVLJE&SAVJET: Izbor je vaš.
Ribe (20.02.-20.03.) – Dnevni horoskop za 01.02.2026.
LJUBAV: Dok prolazite malu ljubavnu sušu, u glavi ćete razmišljati o svojim ljubavnim prioritetima i što vam je u vezi važno.
KARIJERA: Faza gomilanja financijskih rezervi je završena. Sad možete osmisliti plan kako uložiti zarađeni novac.
ZDRAVLJE&SAVJET: Neki će otići u prirodu.
magazin
ŠPICA!
magazin
Previsoki računi za grijanje? Provjerite radite li ove pogreške
Ovisno o tome gdje živite, zima može donijeti znatan porast kućnih troškova jer se sustav grijanja ponovno intenzivno koristi. Ove godine, zbog ranijeg početka sezone i oštrijih vremenskih uvjeta, računi bi mogli biti i veći nego inače, piše CBS News.
No pad temperature ne mora nužno značiti i udar na kućni budžet. Uz nekoliko jednostavnih promjena u domu moguće je uštedjeti, a pritom ostati toplo i ugodno. U nastavku donosimo pogreške koje, prema mišljenju stručnjaka, povećavaju račun za grijanje, prenosi Best Life.
1. Zatvarate previše prirodnog svjetla
Zimsko sunce možda ne grije kao u toplijim godišnjim dobima, ali čak i tih nekoliko sunčevih zraka može rasteretiti sustav grijanja i smanjiti troškove.
“Ako vaš dom tijekom zime dobiva puno sunčeve svjetlosti, možete imati koristi od tzv. solarnog dobitka”, objašnjava Ryan Meagher iz građevinske tvrtke BVM Contracting. Što više sunčeve svjetlosti ulazi u dom, to se prostor prirodno zagrijava, bez dodatnog korištenja grijanja. Zato se preporučuje danju otvoriti zavjese i pustiti što više svjetla.
2. Ne mijenjate redovito filtar na peći
Jedna od najčešćih pogrešaka je zanemarivanje osnovnog održavanja sustava grijanja.
“Filtar peći treba mijenjati svaka tri mjeseca ili prema preporuci proizvođača”, kaže Shaun Martin, vlasnik tvrtke The Home Buying Company. Začepljen filtar otežava protok zraka, zbog čega peć mora raditi jače, što dovodi do veće potrošnje energije i viših računa.
3. Termostat je postavljen na pogrešnom mjestu
Ako je termostat u velikoj prostoriji, blizu vrata ili prozora kroz koje ulazi hladan zrak, ili na mjestu izloženom suncu, može pogrešno očitavati temperaturu i nepotrebno povećavati grijanje.
Idealno bi trebao biti smješten u središtu doma, daleko od izvora topline, prozora i vrata. Ako je nezgodno mijenjati lokaciju, preporučuje se ugradnja pametnog termostata kojim se upravlja putem pametnog telefona.
4. Koristite pogrešnu vrstu termostata
Nekalibrirani ili neprogramabilni termostati mogu uključivati grijanje u nepotrebnim trenucima.
“Korištenje više grijalica ili loše podešen termostat može znatno povećati potrošnju energije”, upozorava Robert Johnson iz Coast Appliancesa. Programabilni ili pametni termostati pomažu u preciznijoj kontroli temperature i sprječavanju rasipanja energije.
5. Grijete dom dok niste kod kuće
Ostavljanje grijanja na visokoj temperaturi dok nema nikoga kod kuće jedan je od najbržih načina gubitka novca.
Stručnjaci preporučuju snižavanje temperature tijekom radnog dana, vikend-izleta ili godišnjeg odmora, uz napomenu da temperatura ne bi trebala pasti ispod 15–16 °C kako bi se izbjeglo smrzavanje instalacija. Pametni termostati omogućuju daljinsko upravljanje i automatsko prilagođavanje temperature.
Također se savjetuje da tijekom zime temperatura u domu ne prelazi oko 20 °C (68 °F) kako bi se grijanje koristilo učinkovitije.
6. Prozori vam nisu zaključani
Zaključavanje prozora nije važno samo zbog sigurnosti – ono osigurava i da su prozori potpuno zabrtvljeni. Nezaključani prozori mogu propuštati hladan zrak i stvarati propuh, čak i ako se to ne primjećuje odmah.
7. Grijač vode postavljen je na previsoku temperaturu
Troškovi energije ne odnose se samo na grijanje prostorija. Bojler također troši mnogo energije, osobito zimi.
“Postavljanje temperature bojlera iznad 120 stupnjeva Fahrenheita (oko 49 °C) može uzrokovati gubitke topline i povećati troškove i do 30–60 dolara godišnje”, upozorava Johnson.
8. Ulazna vrata propuštaju hladan zrak
Ako se osjeća hladan zrak oko vrata, problem je često u istrošenim brtvama.
“Zamjena brtvi na vratima jednostavan je ‘uradi sam’ posao koji može značajno smanjiti gubitak topline”, ističe Meagher. Time se sprječava izlazak toplog zraka i smanjuju računi za grijanje.
9. Pojedini dijelovi doma previše se hlade
Neizolirani tavani, podrumi, garaže ili puzajući prostori mogu uzrokovati dodatni gubitak topline.
Ako ti prostori nisu dobro izolirani, sustav grijanja mora raditi intenzivnije kako bi održao stabilnu temperaturu u ostatku doma. Stručnjaci posebno preporučuju dodatnu izolaciju garažnih vrata u hladnijim klimama, jer ona može znatno poboljšati toplinsku učinkovitost doma.






