Hrvatska
NOVO ISTRAŽIVANJE / HDZ-u blago porasla podrška, a evo tko je gubitnik mjeseca
Objavljeno je novo istraživanje rejtinga stranaka i političara CRO Demoskop, koji agencija Promocija plus provodi za RTL
Istraživanje se provodi na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika.
Da su izbori provedeni protekli tjedan HDZ bi bio relativni izborni pobjednik ispred prvog pratitelja SDP-a, pokazao je novi CRO Demoskop proveden za RTL Danas.
U ovomjesečnom mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 30. srpnja i 2. kolovoza HDZ je zabilježio izbor od 29,4 posto (u srpnju 29,3 posto).
SDP zaostaje na drugom mjestu, sada s izborom od 22,9 posto (prema 22,7 posto iz srpnja). Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 10,9 posto (prema prošlomjesečnih 10,3 posto).
Most je na četvrtom mjestu s ovomjesečnom podrškom od 6 posto (prema 5,8 posto iz srpnja).
Na petom je mjestu stranka Centar s podrškom od 1,8 posto (prema 1,3 posto iz srpnja), a slijedi Nezavisna lista Marije Selak Raspudić s 1,7 posto (u srpnju 1,8 posto). Na 1,6 posto su dvije „sestrinske“ stranke, DP i Domino.
Ukupno gledajući, tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od navedenih stranaka od čega najveći dio uzimaju HDZ i SDP.
Ostatak političkih stranaka biraču su pozicionirali na 1 posto (IDS) ili manje od toga: Pravo i pravda (0,9 posto), NP Sjever i HSLS (po 0,7 posto), HSS i Radnička fronta (po 0,6 posto), Fokus, HSU, Hrvatski suverenisti i HNS (po 0,5 posto).
Manje od pola posto su pojedinačno zabilježile sve ostale stranke koje zajedno čine skupni izbor od 1,3 posto. U ovomjesečnom je mjerenju zabilježeno 16,3 posto neodlučnih (u usporedbi s 16,7 posto iz srpnja).
Najpozitivniji i najnegativniji političar
Najutjecajniji hrvatski politički dvojac na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih političkih osoba u zemlji
Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 27,5 posto ispitanika (u odnosu na 24,9 posto iz srpnja).
Predsjednik Vlade Andrej Plenković je drugom mjestu ove ljestvice s izborom od 17,3 posto (prema 17 posto iz prošlog mjerenja u srpnju).
Na trećem je mjestu Tomislav Tomašević s izborom od 4,1 posto (prema srpanjskih 3,5 posto).
Četvrto mjesto s izborom od 3,8 posto drži Ivan Anušić (u srpnju 2,1 posto).
Na petom je mjestu Dalija Orešković s izborom od 1,7 posto (u srpnju 1,4 posto).
Dalje slijede Marija Selak Raspudić s izborom od 1,6 posto (u srpnju 1,5 posto), te Božo Petrov s izborom od 1,3 posto (prema srpanjskih 1,6 posto).
Među 10 top političara još su četiri političara s istim rezultatom (1,2 posto): Ivana Kekin, Biljana Borzan, Sandra Benčić i Siniša Hajdaš Dončić.
U posljednjih mjesec dana „dobitnici“ na ljestvici pozitivnih političara su Zoran Milanović (+2,61 postotni bod), Ivan Anušić (+1,71), Tomislav Tomašević (+0,60).
Najnegativniji i dalje Plenković
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 31,8 posto (u odnosu na 31,3 posto iz srpnja). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove “negativne ljestvice” s izborom od 9 posto (u srpnju 8,6 posto).
Na trećem je mjestu Milorad Pupovac s izborom od 6,5 posto (u srpnju 6,1 posto).
Slijedi Ivan Penava s izborom od 5,9 posto (prema srpanjskih 5,4 posto). Peti izbor na ovoj ljestvici je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković s izborom od 2,9 posto (u srpnju 1,8 posto), a za ovratnik mu puše zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević s izborom od 2,8 posto (u srpnju 3,7 posto).
Dalje slijede Siniša Hajdaš Dončić s 2,2 posto (u srpnju 2 posto) i Vili Beroš s 1,2 posto (prije mjesec dana 0,7 posto).
U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Sandra Benčić, Zlatko Hasanbegović i Gordan Grlić Radman (sve troje po 1 posto izbora). Najveći „gubitnik“ na ljestvici „negativaca“ u promatranom razdoblju je Gordan Jandroković (+1,1 postotni bod).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada Predsjednika, Sabora i Vlade
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom kolovoza podupire 28,8 posto građana (prema 29,8 posto iz srpnja).
Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 60,3 posto (prema 58,9 posto u srpnju).
Kakav je smjer zemlje ne zna 10,9 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 66,8 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP – ta razina znatno niža i iznosi 18 posto. Glasači oporbenih stranaka su znatno kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (SDP 16,1 posto; Most 12,6 posto; Možemo 9,1 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 3,28 (prema 3,22 iz prethodnog mjerenja u srpnju).
Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,89), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,22), Domovinskog pokreta (3,22) i Mosta (3,21), dok je niža ocjena zabilježene među biračima HDZ-a (2,92).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,22 (u srpnju ta je ocjena iznosila 2,27). Birači HDZ-a su ocijenili rad s 3,00 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima Mosta i iznosi 1,72.
Vlada RH je u ovomjesečnom mjerenju doživljaja njezina rada za svoj rad dobila ocjenu 2,38 (prema prošlih 2,33).
Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,70), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje “darežljivi” (DP 2,32; SDP 1,87; Most 1,85; Možemo 1,77). Doživljaj rada Vlade RH utvrđivan je i kroz razinu podrške politici Vlade Andreja Plenkovića koju u petnaestom mjesecu trećeg mandata podržava 34,7 posto ispitanika (prije mjesec dana 32,2).
A koliko ste optimistični oko smjera kretanja zemlje?
Da idemo u dobrom smjeru smatra vas 29 posto. Da je izbor pogrešan kaže njih 60 posto, i to je više nego u srpnju!
A najvažniji događaj prošlog mjeseca za ispitanike bio je vojni mimohod u Zagrebu – povodom 30. obljetnice vojno redarstvene operacije Oluja
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




