Connect with us

Hrvatska

HZJZ O MENTALNIM POREMEĆAJIMA U RH: Najčešće dijagnoze 2023. bile su shizofrenija, poremećaji uzrokovani alkoholom i depresija

Objavljeno

-

foto: PBU

Shizofrenija, poremećaji uzrokovani alkoholom i depresijom, najčešći su uzroci hospitalizacija uslijed mentalnih poremećaja, a prema podacima HZJZ-a, smanjuje se broj bolničkih postelja i trajanje bolničkog liječenja dok se pacijenti sve više liječe u dnevnim bolnicama.

Mentalni poremećaji globalno su javnozdravstveni prioritet zbog rane pojave, moguće kroničnosti i snažnog utjecaja na kvalitetu života i zdravstvo.

U Hrvatskoj, kao i drugdje, osobe s mentalnim smetnjama češće obolijevaju i umiru od tjelesnih bolesti, a broj samoubojstava nerijetko nadmašuje poginule u prometu. Obuhvaćaju širok spektar stanja – od shizofrenije do anksioznosti.

Mentalni poremećaji vodeći uzrok duljih hospitalizacija

U 2023. godini mentalni poremećaji činili su 5,2 posto svih hospitalizacija (32.510 slučajeva) te su se nalazili na 10. mjestu u ukupnom broju hospitalizacija u Hrvatskoj, navodi se u publikaciji HZJZ-a “Mentalni poremećaji u Republici Hrvatskoj 2025.”

Također, mentalni poremećaji čine 16,3 posto svih bolničkih dana, čime su postali vodeći uzrok duljih hospitalizacija. HZJZ navodi i da je broj psihijatara u Hrvatskoj od 1997. do 2023. više nego udvostručen, s 244 na 572, dok su kapaciteti bolničkih psihijatrijskih postelja smanjeni za gotovo 24 posto.

U 2023. bilo je ukupno 3603 psihijatrijskih postelja, najviše u kliničkim centrima i psihijatrijskim bolnicama, dok je njihov broj u specijaliziranim bolnicama pao za 43 posto. Trajanje bolničkog liječenja skratilo se najviše u općim bolnicama, na 8,7 dana, dok je iskorištenost postelja u 2023. bila od 61 posto do gotovo 78 posto, ovisno o tipu bolnice.

Muškarci češće hospitalizirani zbog alkoholizma, shizofrenije i PTSP-a

Najčešće dijagnoze 2023. bile su shizofrenija, poremećaji uzrokovani alkoholom i depresija. Alkoholizam je prednjačio po broju hospitalizacija 18,6 posto, a shizofrenija po duljini liječenja 26,7 posto svih dana.

Muškarci su se češće hospitalizirali zbog alkoholizma, shizofrenije i PTSP-a, a žene zbog depresije i shizoafektivnih poremećaja. Kod djece i mladih kod hospitalizacije vidljive su spolne razlike – dječaci dominiraju među mlađima od 10, a djevojčice u dobi 10–19.

Mentalna i srodna oštećenja čine 30 posto svih uzroka invaliditeta u Hrvatskoj, a najčešće dijagnoze su organski mentalni poremećaji i shizofrenija. Mentalni poremećaji bili su uzrok 4,1 posto svih smrti u Hrvatskoj 2023., s 2089 preminulih, najčešće dijagnoze bile su nespecificirana demencija, alkoholni poremećaji i oštećenja mozga.

Podaci pokazuju da je 2023. hospitalizirano 4332 osobe sa shizofrenijom i shizoafektivnim poremećajima, među kojima njih 432 prvi puta.

Prosječno trajanje hospitalizacije smanjeno je na 61 dan, a broj cjelogodišnjih hospitalizacija značajno je pao. Stope incidencije shizofrenije i shizoafektivnih poremećaja nešto su više kod muškaraca, a prve hospitalizacije najčešće su u dobi 25-29 i 30-34 godine.

Samoubojstva više nisu vodeći uzrok smrtnosti od ozljeda

Depresivni poremećaji sve češće su razlog hospitalizacija, a u 2023. taj je broj nešto narastao i to na 3413 hospitalizacija. Najčešće su na bolničkom liječenju bile žene u dobi 40-59 godina. Mnogi se pacijenti liječe i u dnevnim bolnicama, što upućuje na promjene u pristupu liječenju.

Zbog reakcija na stres i poremećaja prilagodbe bolnički se liječilo 1937 osoba, prosječno devet dana, uglavnom srednje i starije dobi. Stopa hospitalizacije za Alzheimer bila je 7,3 na sto tisuća stanovnika, a za delirij 4,1 na sto tisuća.

Samoubojstva su godinama bila vodeći uzrok smrtnosti od ozljeda u Hrvatskoj s udjelom oko 30 posto. Posljednjih nekoliko godina samoubojstva se nalaze na drugom mjestu, iza vodećih padova, s udjelom 21,4 posto 2023. godine.

Stopa samoubojstava kontinuirano pada od 1999. Godine 2023. bilo je 546 slučajeva i stopom od 14,1 na sto tisuća stanovnika. Najčešći način izvršenja samoubojstva kod oba spola je vješanje 58,1 posto. Muškarci su znatno češće žrtve samoubojstava te čine preko 70 posto slučajeva.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.

Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.

Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.

Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.

Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.

Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.

Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.

ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.

Nastavi čitati

Hrvatska

Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”

Objavljeno

-

By

Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi

Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.

Nema više nastavničkog autoriteta

Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.

Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.

‘Životinje za odstrel’

Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.

Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.

Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu