Connect with us

Hrvatska

Što donosi novi Zakon o grobljima? Ovo su promjene koje će se kad-tad ticati sviju

Objavljeno

-

Prvi puta nakon 1998. godine Hrvatska dobiva novi Zakon o grobljima. Prošloga tjedna u Saboru je većinom glasova zastupnika prihvaćen Prijedlog zakona o grobljima koji će sa svim primjedbama, prijedlozima i mišljenjima biti upućen na izradu Konačnog prijedloga.

Potrebu za donošenjem novog Zakona o grobljima u prvom redu je uvjetovala činjenica da su postojeća groblja u mnogim općinama i gradovima došla do ruba svojih kapaciteta. Naročito u velikim gradovima.

Ljetos su nam, primjerice, u Gradskim grobljima Zagreb rekli da zbog sve veće potražnje za grobnim mjestima planiraju proširenje na tri groblja – Gaju urni uz Krematorij, na Mirogoju i Markovom polju – za 14.700 novih mjesta. Slično je stanje i u ostala tri najveća grada. U Splitu je sadašnji prostor groblja Lovrinac skoro posve iskorišten pa je u planu proširenje na još 18 hektara zermljišta kako bi se dobilo 15 tisuća novh grobnih mjesta.

Na području Osijeka neka od 20 groblja već su potpuno popunjena, a na Centralnom groblju ima mjesta, procjenjuje se, do 2034. godine. I u Rijeci na Centralnom groblju Drenova zasad još ima mjesta za ukop.

Sporna grobnica u Borovu Selu

No, novi Zakon o grobljima ponajprije uvodi reda u samo upravljanje grobljima i donosi niz novina koja se tiču premještanja posmrtnih ostataka pa i čitavih groblja te održavanja i nasljeđivanja grobnih mjesta.

Prilikom kretanja u izradu novog Zakona, u javnosti se najviše govorilo o odredbama koje se odnose na nadgrobne spomenike i grobnice koji veličanjem agresorske vojske iz Domovinskog rata vrijeđaju vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje. Jedan od konkretnih povoda, na kojemu je inzistirao HDZ-ov koalicijski partner Domovinski pokret, bio je mauzolej Vukašina Šoškočanina u Borovu Selu (na slici ispod). Šoškočanin je bio jedan od vođa pobune Srba na tom području početkom 1990-ih.

Što smije pisati na nadgrobnoj ploči?

Članak 13. Prijedloga zakona o grobljima kaže da na nadgrobnoj ploči ili spomen-obilježju, osim obveznih podataka o umrloj osobi (imena, prezimena, godine rođenja i smrti) mogu biti podaci o osobama koje podižu nadgrobnu ploču ili spomen-obilježje, tekstualni nadgrobni natpisi, simboli i druga uobičajena grobna obilježja koja pripadaju grobnoj ikonografiji i simbolici lokalne sredine ili su univerzalnog značenja.

Zabranjeno je – a to je novina spomenuta na početku teksta – da se izvedbom grobnog mjesta i spomen-obilježja vrijeđaju nacionalni, vjerski ili moralni osjećaji građana kao i vrijednosti Domovinskog rata te na bilo koji način veliča agresija na Republiku Hrvatsku ili oružana pobuna protiv Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata ili sudionici u toj pobuni.

Ako su takvi simboli ili natpisi postavljeni na grobnim mjestima i spomen-obilježjima nakon 30. svibnja 1990. godine, moraju biti uklonjeni u roku od 30 dana nakon stupanja zakona na snagu. U suprotnom, za vlasnike tih grobnih mjesta ili spomen-obilježja zakon predviđa novčane kazne u iznbosu od 1.000 do 5.000 eura.

Odluku o tome koji bi nadgrobni spomenici u tom smislu bili sporni, donosit će posebna povjerenstva u svakoj županiji.

Gdje s posmrtnim ostacima i pepelom?

Prema Zakonu o grobljima, umrlu osobu u pravilu se ukapa na groblju u mjestu gdje je imala prebivalište, a iznimno izvan mjesta prebivališta ako je tako sama odredila za života ili ako tako odredi obitelj umrle osobe, odnosno oni koji su za života skrbili o njoj.

Iznimno je dopušteno umrlu osobu ukopati izvan groblja, ali uz odobrenje grada ili općine i uz prethodno pozitivno mišljenje sanitarne inspekcije i tijela jedinice lokalne samouprave nadležnog za poslove zdravstva.

Novost je da će kremirani posmrtni ostaci umrle osobe, osim na groblju, moći biti prosipani i izvan groblja, ali u skladu s odlukom predstavničkog tijela grada ili općine.

Premještanje posmrtnih ostataka

Radi dobivanja više mjesta za ukop, a uz prethodna odobrenja, dopušteno je da se posmrtni ostaci koji se nalaze u grobu mogu spustiti u produbljenje groba nakon proteka 10 godina od ukopa. Također, moguće je i premještanje posmrtnih ostataka u grobnici radi oslobađanja ukopnog mjesta za novi ukop, što se može obaviti nakon proteka 20 godina od ukopa u grobnicu.

Zatvaranje i premještanje groblja

U članku 9. Zakon o grobljima kaže da predstavničko tijelo grada ili općine može donijeti odluku o zatvaranju groblja kada na njemu više nema mogućnosti osnivanja novih grobnih mjesta, ali i dalje postoji mogućnost ukopa u postojeća grobna mjesta.

Dosad je premještanje groblja ili dijela groblja bilo moguće tek nakon stotinu godina od posljednjeg ukopa, a novim zakonom taj se rok drastično smanjuje na 30 godina. To je obrazloženo potrebama raznih infrastrukturnih projekata, pogotovo onih od nacionalnog interesa poput izgradnje cesta, a koje ometaju lokacije postojećih, desetljećima nekorištenih groblja.

Neodržavanje grobnog mjesta

U slučaju neodržavanja grobnog mjesta, Upravitelj groblja može u roku od 30 dana od saznanja za tu okolnost naložiti korisniku grobnog mjesta da ga uredi. Ovaj potom ima na raspolaganju 15 dana da to učini. Ako se korisnik ogluši na to, upravitelj groblja može samostalno u roku od 30 dana poduzeti potrebne radove na grobnom mjestu i ispostaviti korisniku račun za troškove.

Kada je riječ o potrebi za opsežnijim radovima, korisniku se daje rok od šest mjeseci da uredi grobno mjesto, a ako to ne učini, u narednih šest upravitelj groblja također može poduzeti potrebne radove i troškove istih naplatiti korisniku.

Nasljeđivanje grobnog mjesta

Zakon donosi i novine oko nasljeđivanje prava korištenja grobnog mjesta. Pravomoćno rješenje o nasljeđivanju prava korištenja grobnog mjesta Upravitelju groblja dostavlja sud, odnosno javni bilježnik kao povjerenik suda. Korisnik grobnog mjesta može svoje pravo korištenja grobnog mjesta ustupiti trećim osobama nakon što s njima sklopi pisani ugovor ovjeren kod javnog bilježnika.

Inače, pravo ukopa u grobno mjesto ima korisnik grobnog mjesta i članovi njegove obitelji, ali i druge osobe kojima korisnik grobnog mjesta može dati to pravo. No osoba kojoj je korisnik grobnog mjesta dao pravo ukopa ne može to pravo prenijeti i na treće osobe. Ako je više korisnika grobnog mjesta, onda je za davanje tog prava potrebna suglasnost sviju.

(Ne)plaćanje godišnje grobne naknade

Za korištenje grobnog mjesta na neodređeno vrijeme plaća se naknada za održavanje i upravljanje grobljem (grobna naknada) koja se u pravilu naplaćuje jednom godišnje. No, samo plaćanje te grobne naknade korisnika ne oslobađa obveze održavanja grobnog mjesta. Visinu nakande određuje Upravitelj groblja.

U slučaju neplaćanja, ako dug prijeđe iznos od 10 godišnjih grobnih naknad i ne bude plaćen u roku od 30 dana od izdanog upozorenja, korisnik gubi pravo korištenja grobnog mjesta. Ono se tada smatra slobodnim grobnim mjestom koje se može ponovo dodijeliti na korištenje. Dosad je taj rok propisan zakonom bio 15 godina, a sada je smanjen na deset godina. Izuzetak su grobna mjesta nacionalno znamenitih povijesnih osoba ili lokalno značajnih osoba te grobna mjesta hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bez nasljednika.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu