Connect with us

Hrvatska

Što donosi novi Zakon o grobljima? Ovo su promjene koje će se kad-tad ticati sviju

Objavljeno

-

Prvi puta nakon 1998. godine Hrvatska dobiva novi Zakon o grobljima. Prošloga tjedna u Saboru je većinom glasova zastupnika prihvaćen Prijedlog zakona o grobljima koji će sa svim primjedbama, prijedlozima i mišljenjima biti upućen na izradu Konačnog prijedloga.

Potrebu za donošenjem novog Zakona o grobljima u prvom redu je uvjetovala činjenica da su postojeća groblja u mnogim općinama i gradovima došla do ruba svojih kapaciteta. Naročito u velikim gradovima.

Ljetos su nam, primjerice, u Gradskim grobljima Zagreb rekli da zbog sve veće potražnje za grobnim mjestima planiraju proširenje na tri groblja – Gaju urni uz Krematorij, na Mirogoju i Markovom polju – za 14.700 novih mjesta. Slično je stanje i u ostala tri najveća grada. U Splitu je sadašnji prostor groblja Lovrinac skoro posve iskorišten pa je u planu proširenje na još 18 hektara zermljišta kako bi se dobilo 15 tisuća novh grobnih mjesta.

Na području Osijeka neka od 20 groblja već su potpuno popunjena, a na Centralnom groblju ima mjesta, procjenjuje se, do 2034. godine. I u Rijeci na Centralnom groblju Drenova zasad još ima mjesta za ukop.

Sporna grobnica u Borovu Selu

No, novi Zakon o grobljima ponajprije uvodi reda u samo upravljanje grobljima i donosi niz novina koja se tiču premještanja posmrtnih ostataka pa i čitavih groblja te održavanja i nasljeđivanja grobnih mjesta.

Prilikom kretanja u izradu novog Zakona, u javnosti se najviše govorilo o odredbama koje se odnose na nadgrobne spomenike i grobnice koji veličanjem agresorske vojske iz Domovinskog rata vrijeđaju vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje. Jedan od konkretnih povoda, na kojemu je inzistirao HDZ-ov koalicijski partner Domovinski pokret, bio je mauzolej Vukašina Šoškočanina u Borovu Selu (na slici ispod). Šoškočanin je bio jedan od vođa pobune Srba na tom području početkom 1990-ih.

Što smije pisati na nadgrobnoj ploči?

Članak 13. Prijedloga zakona o grobljima kaže da na nadgrobnoj ploči ili spomen-obilježju, osim obveznih podataka o umrloj osobi (imena, prezimena, godine rođenja i smrti) mogu biti podaci o osobama koje podižu nadgrobnu ploču ili spomen-obilježje, tekstualni nadgrobni natpisi, simboli i druga uobičajena grobna obilježja koja pripadaju grobnoj ikonografiji i simbolici lokalne sredine ili su univerzalnog značenja.

Zabranjeno je – a to je novina spomenuta na početku teksta – da se izvedbom grobnog mjesta i spomen-obilježja vrijeđaju nacionalni, vjerski ili moralni osjećaji građana kao i vrijednosti Domovinskog rata te na bilo koji način veliča agresija na Republiku Hrvatsku ili oružana pobuna protiv Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata ili sudionici u toj pobuni.

Ako su takvi simboli ili natpisi postavljeni na grobnim mjestima i spomen-obilježjima nakon 30. svibnja 1990. godine, moraju biti uklonjeni u roku od 30 dana nakon stupanja zakona na snagu. U suprotnom, za vlasnike tih grobnih mjesta ili spomen-obilježja zakon predviđa novčane kazne u iznbosu od 1.000 do 5.000 eura.

Odluku o tome koji bi nadgrobni spomenici u tom smislu bili sporni, donosit će posebna povjerenstva u svakoj županiji.

Gdje s posmrtnim ostacima i pepelom?

Prema Zakonu o grobljima, umrlu osobu u pravilu se ukapa na groblju u mjestu gdje je imala prebivalište, a iznimno izvan mjesta prebivališta ako je tako sama odredila za života ili ako tako odredi obitelj umrle osobe, odnosno oni koji su za života skrbili o njoj.

Iznimno je dopušteno umrlu osobu ukopati izvan groblja, ali uz odobrenje grada ili općine i uz prethodno pozitivno mišljenje sanitarne inspekcije i tijela jedinice lokalne samouprave nadležnog za poslove zdravstva.

Novost je da će kremirani posmrtni ostaci umrle osobe, osim na groblju, moći biti prosipani i izvan groblja, ali u skladu s odlukom predstavničkog tijela grada ili općine.

Premještanje posmrtnih ostataka

Radi dobivanja više mjesta za ukop, a uz prethodna odobrenja, dopušteno je da se posmrtni ostaci koji se nalaze u grobu mogu spustiti u produbljenje groba nakon proteka 10 godina od ukopa. Također, moguće je i premještanje posmrtnih ostataka u grobnici radi oslobađanja ukopnog mjesta za novi ukop, što se može obaviti nakon proteka 20 godina od ukopa u grobnicu.

Zatvaranje i premještanje groblja

U članku 9. Zakon o grobljima kaže da predstavničko tijelo grada ili općine može donijeti odluku o zatvaranju groblja kada na njemu više nema mogućnosti osnivanja novih grobnih mjesta, ali i dalje postoji mogućnost ukopa u postojeća grobna mjesta.

Dosad je premještanje groblja ili dijela groblja bilo moguće tek nakon stotinu godina od posljednjeg ukopa, a novim zakonom taj se rok drastično smanjuje na 30 godina. To je obrazloženo potrebama raznih infrastrukturnih projekata, pogotovo onih od nacionalnog interesa poput izgradnje cesta, a koje ometaju lokacije postojećih, desetljećima nekorištenih groblja.

Neodržavanje grobnog mjesta

U slučaju neodržavanja grobnog mjesta, Upravitelj groblja može u roku od 30 dana od saznanja za tu okolnost naložiti korisniku grobnog mjesta da ga uredi. Ovaj potom ima na raspolaganju 15 dana da to učini. Ako se korisnik ogluši na to, upravitelj groblja može samostalno u roku od 30 dana poduzeti potrebne radove na grobnom mjestu i ispostaviti korisniku račun za troškove.

Kada je riječ o potrebi za opsežnijim radovima, korisniku se daje rok od šest mjeseci da uredi grobno mjesto, a ako to ne učini, u narednih šest upravitelj groblja također može poduzeti potrebne radove i troškove istih naplatiti korisniku.

Nasljeđivanje grobnog mjesta

Zakon donosi i novine oko nasljeđivanje prava korištenja grobnog mjesta. Pravomoćno rješenje o nasljeđivanju prava korištenja grobnog mjesta Upravitelju groblja dostavlja sud, odnosno javni bilježnik kao povjerenik suda. Korisnik grobnog mjesta može svoje pravo korištenja grobnog mjesta ustupiti trećim osobama nakon što s njima sklopi pisani ugovor ovjeren kod javnog bilježnika.

Inače, pravo ukopa u grobno mjesto ima korisnik grobnog mjesta i članovi njegove obitelji, ali i druge osobe kojima korisnik grobnog mjesta može dati to pravo. No osoba kojoj je korisnik grobnog mjesta dao pravo ukopa ne može to pravo prenijeti i na treće osobe. Ako je više korisnika grobnog mjesta, onda je za davanje tog prava potrebna suglasnost sviju.

(Ne)plaćanje godišnje grobne naknade

Za korištenje grobnog mjesta na neodređeno vrijeme plaća se naknada za održavanje i upravljanje grobljem (grobna naknada) koja se u pravilu naplaćuje jednom godišnje. No, samo plaćanje te grobne naknade korisnika ne oslobađa obveze održavanja grobnog mjesta. Visinu nakande određuje Upravitelj groblja.

U slučaju neplaćanja, ako dug prijeđe iznos od 10 godišnjih grobnih naknad i ne bude plaćen u roku od 30 dana od izdanog upozorenja, korisnik gubi pravo korištenja grobnog mjesta. Ono se tada smatra slobodnim grobnim mjestom koje se može ponovo dodijeliti na korištenje. Dosad je taj rok propisan zakonom bio 15 godina, a sada je smanjen na deset godina. Izuzetak su grobna mjesta nacionalno znamenitih povijesnih osoba ili lokalno značajnih osoba te grobna mjesta hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bez nasljednika.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže jugo, temperature rastu i do 15 °C: U nekim krajevima i do 50 litara kiše

Objavljeno

-

By

Screenshot / X @severweatherEU

Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.

Ciklonalni vrtlog nalazi se nad Atlantikom, Velikom Britanijom i Sjevernim morem, dok je druga ciklona smještena nad istočnim Sredozemljem. Visinsko strujanje, odnosno mlazna struja, proteže se nad sjevernom obalom Afrike, a atmosferska rijeka vlažnog, razmjerno toplog zraka na visini od 3.500 metara pruža se od Kariba do Gibraltara te preko osi Mediterana do južnog Balkana. Sve to u napredovanju prema istoku zadržava snažna sibirska anticiklona.

Nad Sjevernu Ameriku prodro je hladan polarni zrak i širi se do južnih obala Floride. Prodor hladnog zraka prema jugu i istoku zadržala je topla maritimna zračna masa nad Atlantikom. Zbog toplog Atlantskog oceana prodor hladnoće prema jugu i istoku zasad nije moguć, no slabljenjem izražene sibirske anticiklone i njezinim sporim premještanjem prema dalekom istoku Sibira u drugoj polovini veljače možemo očekivati kratak povratak zime i u našim krajevima.

Na Jadranu bura, u unutrašnjosti kiša

Još danas i sutra nad našim područjem zadržava se manja količina hladnog zraka povezana s anticiklonom na istoku Europe, koja je ispunila Panonsku nizinu i prostire se do Dinarida. Na Jadranu puše jaka, mjestimice olujna bura uz pretežno vedro nebo, dok u unutrašnjosti prevladava oblačno vrijeme. Mjestimice u unutrašnjosti pada slaba kiša, a u planinskim krajevima susnježica i snijeg. Do sutra se očekuje manji pad temperature zraka.

U unutrašnjosti će biti oblačno uz slabu kišu, u planinama susnježicu i snijeg, a na Jadranu pretežno vedro uz jaku buru. Noćne minimalne temperature zraka bit će u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, u planinama oko -4 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 7 °C. Najviše dnevne temperature zraka u unutrašnjosti će biti oko 4 °C, a na Jadranu do 13 °C.

Kad slijedi promjena vremena?

U noći na utorak i tijekom utorka slijedi promjena vremena uz prestanak bure i skretanje vjetra na jugo te osjetan porast temperature zraka. Prognozira se promjenljivo do umjereno oblačno vrijeme sa sunčanim razdobljima. Na krajnjem jugu Dalmacije očekuje se povećana naoblaka, a krajem dana umjereno do jako jugo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti bit će od 5 do 8 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 14 °C.

Od srijede pa do kraja tjedna slijedi postupno zatopljenje uz jugo i jugoistočni vjetar. Vrijeme će biti pretežno oblačno, povremeno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu te u Lici i Gorskom kotaru. Mjestimice je moguće i do 50 litara oborine po četvornom metru. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti dosezat će do 13 °C, dok će najniže noćne biti oko 3 °C. Na Jadranu će minimalne temperature biti oko 6 °C, a najviše dnevne do 15 °C.

Nastavi čitati

Hrvatska

Provjerite novčanik: Ovi dokumenti postaju bezvrijedni, prijete i kazne

Objavljeno

-

By

Pixabay

Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.

Građane u 2026. godini čeka važna obveza vezana uz osobne iskaznice. Svi koji još imaju stare dokumente izdane prije 2002. godine, prema zakonu iz 1991., moraju ih zamijeniti najkasnije do 3. kolovoza 2026., jer nakon tog datuma više neće vrijediti kao službeni identifikacijski dokumenti.

To znači da ih neće biti moguće koristiti pri prelasku granice, u bankama, poštama ni drugim institucijama. Za ostale građane vrijedi redovna zamjena po isteku važenja, najčešće svakih pet godina. Novost je i da će od 31. prosinca 2026. osobe starije od 70 godina dobivati trajne osobne iskaznice.

Zahtjev za novu iskaznicu ove godine moraju podnijeti i svi kojima dokument istječe tijekom 2026., kao i oni koji su promijenili osobne podatke – ime ili prezime, prebivalište, spol ili OIB, piše Poslovni dnevnik. Nova iskaznica obvezna je i ako fotografija više ne odgovara stvarnom izgledu ili je dokument fizički oštećen i teško čitljiv. Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.

Građani zahtjev moraju predati u roku od 15 dana od isteka stare iskaznice, a kašnjenje se kažnjava novčanom kaznom od 66,36 eura. Cijena izrade ovisi o brzini postupka: redovni postupak (do 30 dana) stoji 13,27 eura, ubrzani (do 10 dana) 25,88 eura, dok žurni, s rokom izrade do tri radna dana, košta 66,36 eura. Prvo izdavanje osobne iskaznice za djecu do 18 godina, u redovnom postupku, potpuno je besplatno.

Nastavi čitati

Hrvatska

DELTA LOGISTIC INTERNATIONAL / Ante Gotovina ušao u novi biznis: Pridružio se tvrtci generala Čermaka

Objavljeno

-

By

Bivši general Ante Gotovina ovih dana širi se u poduzetničkim vodama, pa je prije desetak dana ušao u upravu tvrtke u vlasništvu bivšeg generala Ivana Čermaka.

Delta Logistic International

Tvrtka se zove Delta Logistic International d.o.o., a registrirana je za djelatnost prekrcaja tereta, no to je prvi Gotovinin poduzetnički pothvat izvan biznisa s tunama, i to upravo s Čermakom s kojim ga veže bogata prošlost, Jutarnji list.

Čermak kaže da nema komentara. ‘Cijeli posao je tek u povojima’, bio je kratak Čermak.

Tvrtka Delta Logistic International d.o.o., čiji je osnivač od 19. siječnja ove godine Gotovina, među osnivačima ima i Antu Kotromanovića te tvrtku Delta terminali d.o.o., a sve su vezane uz Čermakov biznis. Predsjednik uprave u toj tvrtki je bivši ministar obrane Ante Kotromanović, a prijavljena je na adresi na Kaptolu, gdje su sjedišta i drugih Čermakovih kompanija.

Tvrtka izazvala pobunu mještana u Bibinjama

Tvrtka Delta terminali d.o.o. ovih dana se u medijima često spominje vezano uz pobunu mještana u Bibinjama. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije odobrilo im je proširenje namjene skladišnog prostora tvrtke Delta terminali d.o.o., čiji je osnivač umirovljeni general Čermak, u luci Gaženica između Zadra i Bibinja, kojim se uz biljna i palmino ulje omogućuje skladištenje dizelskog goriva.

Ministarstvo je u svom rješenju navelo kako za proširenje namjene skladišnog prostora, kojom se uz skladištenje biljnih ulja i palmina ulja planira i skladištenje dizelskog goriva, nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš niti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Podsjetimo kako su se mještani Općine Bibinje bunili na zahtjev koji je podnijela tvrtka Delta terminali, a to je skladištenje dizelskog goriva.

Gotovina u 2025. ušao i u kompaniju Cro tuna

Inače, Gotovina je krajem prošle godine prema sudskom registru ušao u još jednu novu kompaniju Cro tuna d.o.o. kao prokurist. Riječ je o tvrtki koja je sjedište prijavila u Gundulićevoj u Zagrebu, a djelatnost joj je prerada i konzerviranje riba, rakova i mekušaca.

General Gotovina u toj tvrtki ima funkciju prokurista, a istu ulogu dijeli s još dvojicom partnera, Diegom Ljubom Miletichom Abadiejem i Diegom Vjekoslavom Miletićem. Miletić je, godinama je prisutan u industriji tune, dok ga hrvatska javnost pamti i po navodima o kumskim vezama s pjevačem Markom Perkovićem Thompsonom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu