Hrvatska
Inspektorat u akciji: Kako znati da su šunka i jaja svježi i koliko mogu izdržati u frižideru?
Državni inspektorat je uklonio 300 kilograma nepravilno označenih namirnica i onih kojima je istekao rok samo unazad zadnja dva tjedna.
Kakvu hranu jedemo otkrivaju podaci Državnog inspektorata.
Dane, pa čak i tjedne prije Uskrsa mnogi koriste za nabavku namirnica za blagdanski stol. Građani su jednoglasni oko izbora namirnica.
“Mora biti šunka, mora biti jaja, mora bit francuska salata”, kaže Zagrepčanka Vesna, za Net.hr.
Jedino važnije od sadržaja na stolu je svježina namirnica. Mesari se za blagdansko ludilo pripremaju mjesecima unaprijed. Šunke su, kažu, svježe, no da bi takve ostale do Uskrsa treba ih znati skladištiti nakon kupovine.
Koliko šunka može stajati u frižideru?
“Mi u principu ne skladištimo robu, to vam može biti jedan eventualno dva dana u rashladnim komorama koje drže svježinu, a kupci kada kupe ako trebaju pričuvati dva-tri dana u svojem prostoru, u frižideru, mogu je naravno sačuvati”, objašnjava veterinar u mesnici Nikola Pohovski.
Radi se o proizvodima koji su dimljeni pa im je i rok trajanja produljen. Ako su svježi na dan kupovine, kod kuće u hladnjaku mogu stajati i do sedam dana. U proizvodnji jaja taj je period još duži.
Jaja i do mjesec dana
“Jaje se može upotrijebiti, ako se drži u rashlađenom prostoru, odnosno frižideru na temperaturi do osam stupnjeva i do mjesec dana nakon što je sneseno. Obično je na kutiji naznačeno datum do kojeg se može koristiti”, zaključuje profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu Zlatko Janječić.
Prema pravilniku o kvaliteti kokošjih jaja to je 28 dana. U cilju zaštite potrošača, u vrijeme najveće potrošnje tih namirnica i Državni inspektorat ima najviše posla.
Rezultati inspekcije
Od prvog do 10. travnja Inspektorat je zajedno s ostalim službama obavio više od 700 inspekcijskih nadzora. Pa je tako veterinarska inspekcija u 320 službenih kontrola utvrdila 216 nesukladnosti, naplatila više od 33 tisuće eura kazni.
Poljoprivredna inspekcija je u 213 nadzora utvrdila 62 nepravilnosti. A sanitarna je u 173 nadzora nedostatke utvrdila kod 81 subjekta, naplatili su i 14 i pol tisuća eura kazni. Uništeno je gotovo 300 kilograma proizvoda.
Najčešći su nedostatci neispravno označena jaja. Namirnice kojima je istekao rok trajanja ili je hladni lanac u procesu od proizvodnje do krajnjeg kupca bio prekinut.
Što jedemo?
Cijena šunke kreće se od pet do 15 eura po kilogramu, ovisno o proizvođaču. One su sve skladištene na pravilan način, vakuumirane su i nalaze se u hladnjaku.
Za testiranje je uzeta šunka poznatog proizvođača, kao i 10 jaja na akciji. Postupak su ponovili i na tržnici gdje su jaja također u hladnjaku – no šunka nije bila, a izostalo je i vakuumiranje.
Prva zamjerka Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, kaže liječnik Zdenko Mlinar, bila je što nisu ponijeli termo torbu.
“Hranu kada držimo u ispravnim uvjetima i transportiramo u ispravnim uvjetima, i transportiramo u hladnom režimu, a ako je ne držimo u predviđenim uvjetima, doći će do kvarenja”, kaže Mlinar.
I on, kao i doktor Zoran Barušić, upozoravaju da nepravilnim skladištenjem hrane broj mikroorganizama naglo raste. Prijetnja su i patogene bakterije Listeria i Salmonella. Zaraze su u blagdansko vrijeme uvijek u porastu.
“Kod nekih alimentarnih toksinfekcija, odnosno trovanja hranom – to su kraće inkubacije dok kod nekih drugih bakterijskih uzročnika mogu biti i dan dva. Manje-više simptomi su vrlo slični, to obično kreće s povišenom tjelesnom temperaturom proljevom i povraćanjem različitog stupnja”, pojašnjava Barušić, inače zamjenik ravnateljice Infektivne klinike dr. Fran Mihaljević.
Da izbjegnu mučan scenarij, vlastitim metodama prilikom kupnje građani provjeravaju jesu li namirnice svježe.
Kako znati jesu li jaja svježa?
“Ako je tamno, zatamnjeno dosta – onda je staro! Kad izgleda svježe kad se prereže, onda je dobro!“, metoda je to provjere Katarine iz Zagreba.
Provjeriti se kod kuće lako mogu i jaja.
“Na litru vode stavi se nekih 120 grama soli i onda takvo jaje možemo uroniti unutra. Ako je jaje starije, ono će isplivati prema gore.” objašnjava profesor Janječić.
Laboratorijskim analizama ipak se dobiju najtočniji rezultati. Za to je potrebno nekoliko dana, dovoljno da doznamo u kakvom su stanju naše šunke i jaja.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




