Connect with us

Hrvatska

Novi oblici vršnjačkog nasilja: Znate li što su učeničke “grupe bez”?

Objavljeno

-

Svi pričaju o nevjerojatnoj Netflixovoj seriji “Adolescencija” koja na izrazito realističan način opisuje problem vršnjačkog nasilja, često neshvatljivog i skrivenog roditeljima i učiteljima. Koliko je i u domaćim osnovnim školama žrtava novih oblika nasilja o kojima odrasli ne znaju ništa i koje im je teško shvatiti čak ako im se odvija pred nosom? O tome koliko kao odrasli razumijemo nove oblike vršnjačkog nasilja i što u njegovom suzbijanju možemo činiti a što (ne) činimo, u Novom danu N1 televizije razgovarali su s nastavnicama iz zagrebačke OŠ Ivana Meštrovića Gordanom Ljubas i Helenom Mađer.

Te dvije predane i aktivne nastavnice u OŠ Meštrović na izvannastavnoj aktivnosti Zajednica aktivnih građana upravo provode projekt protiv vršnjačkog nasilja “Sjena prijateljstva” u sklopu kojega su održane fokus grupe s roditeljima i učenicima, kao i istraživanje među učenicima i profesorima škole.

“Istraživanje provedeno na relevantnom uzorku među učenicima osnovnih i srednjih škola pokazuje da su u gradu Zagrebu cyber nasiljem najviše pogođena djeca u osnovnim školama. U projektu ‘Sjene prijateljstva – sigurna škola, sretna škola’ od naših smo učenika u fokus grupa doznali o različitim novim oblicima cyber nasilja. Npr., ignoriranje isključivanjem iz grupa. Imate niz Whatsapp grupa koje u naslovu imaju ‘bez nekoga’, znači imate u naslovu neki razred pa bez Ivana. Na tim grupama koje su ‘bez nekoga’ je vrijeđanje, omalovažavanje. Imate poruke prijetećeg sadržaja koje budu izbrisane one sekunde kada su pročitane”, objašnjava nastavnica Gordana Ljubas.

Osnovna škola Ivana Meštrovića prošle je školske godine uvela pravilo da nema korištenja mobitela u školi, osim u iznimnim situacijama kada to zahtjeva učitelj za potrebe nastave.

“Jedan od ciljeva je bio i suzbijanje cyber nasilja, no tu ne možemo reći da smo uspješni jer poruke stižu i nakon nastave. Zanimljivo je pitanje koliko kao odrasli prepoznajemo nove oblike nasilja. Naše istraživanje među učiteljima pokazuje da oni često prepoznaju nasilje, i ogromna većina njih, čak 80 posto, kaže kako se nasilje većinom odvija eletroničkim putem, a fizičko nasilje je u padu. Oni ga vide i primjećuju, a način kako ga detektiraju je raznolik: ili ga učenici prijave sami, ili im kažu neki drugi učenici u povjerljivom razgovoru, primjete promjene ponašanja kod učenika – oni se ili povlače ali često mogu i sami postati agresivni nakon što budu žrtve nasilja”, poručila je Helena Mađer.

“Roditelji znaju biti dio problema”

Roditelji i nastavnici, nažalost, često budu dio problema kod pojave vršnjačkog nasilja, a zapravo je njihova uloga ključna u suzbijanju i rješavanju izazova vezanih uz međuvršnjačko nasilje.

“Učitelji uglavnom kažu da reagiraju po protokolu, no učenici kažu kako nekada dolazi do izjednačavanja žrtve i nasilja i da učitelji, nesvjesni problema, nekad izgovaraju rečenice poput ‘pa, pomirite se’ ili ‘odite zajedno razgovarati sa stručnim suradnicima’ – pa se djeca žrtve onda osjećaju obeshrabrenima… Roditelji nekad znaju biti dio problema, a s druge su strane ključno rješenje. Djeca nam znaju reći da roditelji, baš kao i učitleji, ponekad podcjenjuju ili obezvrijede njihov problem pa kažu: ‘Pa, pomiri se s tom djevojčicom jer sam ja dobra s njezinom mamom’ ili ‘pa vi se tolike godine družite, pa sve će biti u redu’ ili ‘Briga te za nju ili njega, nađi si novog prijatelja’. Roditelji posebno znaju biti problem kad je njihovo dijete nasilnik, kad se više djece na njega žale. Oni burno reagiraju: ‘ne, to nije moje dijete’, ili ‘drugi to isto rade’ ili ‘Pa uvijek je bilo toga, dižete to na preveliku razinu’ – i tako banaliziraju problem. Problem je i kad roditelji misle da će škola sve riješiti”,  ispričala je nastavnica Ljubas.

U sklopu projekta “Sjena prijateljstva” traži se rješenje problema vršnjačkog nasilja na višu razina, kroz suradnju svih aktera – učenika, profesora i roditelja te edukaciju šire zajednice.

U sklopu projekta u ponedjeljak 24. ožujka u 18 sati u prostorijama mjesnog odbora u Koprivničkoj ulici u Zagrebu održat će se I tribina “Vršnjačko nasilje” na kojem sudjeluje niz stručnjaka koji rade s djecom.

No votes yet.
Please wait...

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu