Connect with us

Hrvatska

FOTO / Objavljena prva dugoročna prognoza za ljeto. Evo što nas čeka

Objavljeno

-

climate.copernicus.eu

Prema prvoj dugoročnoj prognozi Severe Weather Europea izgleda da kontinent čeka dinamično razdoblje. Ljeto bi moglo početi s nešto više oborina, ali sredina i kraj sezone donose sušnije uvjete i veći rizik od toplinskih valova.

Kod sezonskih i dugoročnih prognoza uvijek treba imati na umu da se radi o trendovima, a ne o preciznim scenarijima. Mnogo je globalnih čimbenika koji mogu utjecati na vremenske obrasce. Ipak, ove prve prognoze pružaju uvid u to kako bi ljeto moglo izgledati.

Prijelaz iz proljeća u ljeto

Prije nego što se usmjerimo na samu ljetnu sezonu, Severe Weather Europe analizirao je što nas čeka tijekom proljeća, konkretno u travnju, svibnju i lipnju.

Tromjesečna prognoza anomalije tlaka zraka pokazuje da se nad zapadnom i sjeverozapadnom Europom razvija područje niskog tlaka, što otvara prostor za dotok toplijeg i vlažnijeg zraka s juga, osobito iz Sredozemlja. Istovremeno se nad istokom i sjeveroistokom Europe formira polje visokog tlaka.

U takvom rasporedu veći dio kontinenta nalazi se pod utjecajem toplije zračne mase. Zapad ima nešto blaže temperaturne anomalije zbog blizine ciklona, dok se nad istokom i sjeveroistokom očekuju izraženije toplinske vrijednosti.

Kad je riječ o oborinama, veći dio Europe očekuju iznadprosječne količine padalina, osobito na zapadu i sjeverozapadu, dok će jugoistočna Europa biti sušnija, pod utjecajem anticiklone. Sve u svemu, proljeće će završiti u živahnoj atmosferi, piše SWE, a prema sredini i kraju ljeta očekuju se stabilnije vremenske prilike, piše Index.

climate.copernicus.eu

Lipanj: Varljivi početak

Severe Weather Europe donosi rani pregled modela ECMWF za lipanj – modela koji se pokazao kao jedan od pouzdanijih u sezonskim prognozama.

Prema prvim kartama, nad sjevernim Atlantikom i sjeverozapadnom Europom zadržat će se područje niskog tlaka, dok se istovremeno očekuje jačanje anticiklone prema istoku i Skandinaviji.

climate.copernicus.eu

Ovakav raspored pogodan je za zapadne i jugozapadne struje prema središnjoj Europi, što znači topliji zrak i povećanu vlagu – uvjete koji često donose nestabilnosti i izraženije vremenske prilike.

Temperature će u većini Europe biti iznad prosjeka, a najtoplije će biti u središnjoj, jugoistočnoj i sjevernoj Europi.

Što se tiče oborina, očekuje se više kiše u zapadnim i središnjim krajevima te na sjeverozapadu, dok će jug i jugoistok ostati sušniji.

U srpnju – pojačani rizik od suša

Srpanj je u pravilu najtopliji mjesec u godini, a prema modelima koje je analizirao Severe Weather Europe, to bi moglo posebno doći do izražaja ove godine. Prognoze pokazuju stabilnu i snažnu anticiklonu koja se smješta nad središnjom i sjevernom Europom – riječ je o tzv. blokirajućem sustavu koji donosi dugotrajnu stabilnost, toplinu i sušu.

Toplinski višak najizraženiji je u središnjoj i jugoistočnoj Europi, dok se na krajnjem sjeveru i jugozapadu očekuju temperature bliže prosjeku.

climate.copernicus.eu

Oborine će biti oskudne u većem dijelu središnje i sjeverne Europe, dok će nešto više kiše pasti na krajnjem sjeveru, primjerice nad dijelovima UK-a i Skandinavije, gdje će djelovati rub niskotlačnog sustava s Atlantika.

Sve upućuje na to da bi srpanj mogao donijeti izraženije sušne uvjete i povećani rizik od toplinskih valova, osobito u središnjoj Europi.

Kolovoz 2025.: Toplinski valovi ne popuštaju

Kolovoz, kao posljednji mjesec meteorološkog ljeta, često donosi produžetak vrućina – a modeli Severe Weather Europe ukazuju da će tako biti i ove godine. Visoki tlak ostat će dominantan nad središnjom i sjevernom Europom, a toplinski valovi će se nastaviti. Područje niskog tlaka prema istoku donekle ograničava ekstremne temperature u tom dijelu kontinenta.

Najveći toplinski višak očekuje se u središnjim i sjevernim dijelovima Europe.

Oborine će biti rijetke u većem dijelu kontinenta, a nešto više padalina moguće je na krajnjem sjeveru i istoku.

climate.copernicus.eu

Što kaže kanadski model CANSIPS?

Severe Weather Europe donosi i analizu kanadskog modela CANSIPS. I on predviđa dominantan visoki tlak nad sjeverozapadom i središnjom Europom. Takav položaj najčešće znači niži tlak nad jugom kontinenta i Sredozemljem.

Temperature će biti iznadprosječne u većem dijelu Europe, a nešto hladnije samo na krajnjem istoku, gdje prevladava sjeverna struja. Oborine će biti ispod prosjeka, osobito u središnjoj i sjevernoj Europi, dok jug i Sredozemlje mogu očekivati više kiše zbog utjecaja niskog tlaka.

Što čeka Hrvatsku?

Za područje Hrvatske prognoza temperature pokazuje iznadprosječne vrijednosti u lipnju, srpnju i kolovozu. Na kartama temperature za srpanj vidi se da su najjače temperaturne anomalije predviđene za jugoistočnu i središnju Europu, što uključuje i Hrvatsku. To upućuje na vruće ljeto s temperaturama višim od dugogodišnjeg prosjeka, uz mogućnost intenzivnih toplinskih valova, osobito u srpnju i kolovozu.

Što se tiče oborina, karte pokazuju da bi područje južne i središnje Europe, uključujući Hrvatsku, moglo imati povećane oborine u ranom dijelu ljeta (lipanj). Međutim, u srednjem i kasnijem dijelu ljeta (srpanj i kolovoz) predviđa se sušniji period pod utjecajem stabilnog sustava visokog tlaka zraka koji će dominirati središnjim i sjevernim dijelovima Europe. To znači da bi u Hrvatskoj, posebice u priobalnom području, moglo biti manje oborina od prosjeka, što povećava rizik od suše i potencijalno pogoduje razvoju toplinskih valova.

Ukratko, što očekivati?

Temperature: Iznadprosječno toplo vrijeme tijekom cijelog ljeta, s najvišim temperaturama u srpnju i kolovozu, uz visoku vjerojatnost toplinskih valova


Oborine:
 Vlažniji početak ljeta (lipanj) s većom količinom oborina, nakon čega slijedi sušniji period u srpnju i kolovozu, s manje oborina od prosjeka

Opći uvjeti:
 Stabilni i suhi vremenski uvjeti u kasnijem dijelu ljeta, što može rezultirati povećanim rizikom od suše, posebice u unutrašnjosti, dok bi obala mogla doživjeti tipično vruće i suho ljeto uz povremene lokalne pljuskove

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Kraj toplinskog vala i nagli obrat, temperature bi mogle pasti desetak stupnjeva

Objavljeno

-

By

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.

Pretežno vedro je diljem Hrvatske, na moru puše jaka bura, olujne jakosti na udare pod Velebitom, stoga je promet ograničen, javlja Hrvatski autoklub. U nastavku četvrtka će također biti vjetrovito, no uglavnom stabilno, sunčano, suho diljem zemlje. Bit će vruće i vrlo vruće. Podsjetimo da je jučer u Splitu izmjereno 40.2 stupnjeva, što je najviša temperatura ikad izmjerena na toj postaji u kolovozu.

Petak će biti također u znaku sunčanog i stabilnog vremena diljem zemlje. Bura će još u početku biti jaka na moru, no slabjet će tijekom dana.

Vikend će donijeti obilje sunca, s tim da u nedjelju poslijepodne lokalno može biti pokojeg pljuska u Gorskom kotaru i zaleđu Dalmacije.

Novi tjedan donosi nestabilnije prilike. Već u ponedjeljak će biti pljuskova na sjevernom Jadranu, u Gorskom kotaru, središnjoj i zapadnoj unutrašnjosti, dok će u nastavku tjedna biti još učestaliji, diljem zemlje. Osjetno će osvježiti prema kraju tjedna, mjestimice i desetak stupnjeva.

Nastavi čitati

Hrvatska

(NI)JE LI OVO NAJTOPLIJE LJETO DOSAD? / Donosimo popis 60 dosad najviših izmjerenih temperatura u Hrvatskoj…

Objavljeno

-

By

Ljeto je vrijeme kada se redovito nameće pitanje koje su do sada najviše izmjerene temperature zraka.

Do sada apsolutno najviša temperatura zraka u Hrvatskoj, izmjerena prema standardima Svjetske meteorološke organizacije, u hladu meteorološke kućice, zabilježena je 4. kolovoza 1981. u Pločama i iznosila je 42,8 °C.

Tablici 1. prikazane su vrijednosti s apsolutno najvišom temperaturom zraka (apsolutnim maksimumom) izmjerenom na pojedinoj postaji s datumima pojave pojedinog maksimuma, ovisno o postojanju mjerenja na pojedinoj postaji.

Gotovo svi navedeni apsolutni maksimumi izmjereni su u srpnju i kolovozu, osim na postajama Split Marjan i Hvar, gdje su izmjereni u lipnju. Najviše je izmjerenih maksimuma tijekom kolovoza 2017. godine, s time da je većina postaja počela raditi od sredine prošlog stoljeća. Na postajama s duljim nizom mjerenja (od 19. stoljeća!) ističe se postaja Crikvenica gdje je apsolutni maksimum od 39,0 °C izmjeren 17. srpnja 1928.

Tablica 1. Apsolutno najviše vrijednosti temperature zraka izmjerene na meteorološkim postajama u Hrvatskoj

Meteorološka postajaPočetak mjerenja
(ili od kad do kada)
Temperatura (°C)Datum
Ploče1978.42,84. 8. 1981.
Starigrad Paklenica1992. – 2019.42,710. 8. 2017.
Goveđari1981.*42,528. 7. 2021.
Karlovac1949.42,45. 7. 1950.
Knin1949.*42,310. 8. 2017.
Split Kaštela1981.42,22. 8. 2017.
Račinovci2007.*42,024. 7. 2007.
Nova Gradiška1981.*41,822. 8. 2012.
Cres1985.*41,521. 7. 2015.
Ston1981.*41,54. 8. 1981.
Šibice1995.*41,54. 8. 2013.
Vrgorac1981.*41,57. 8. 2012.
Abrami1981. – 2017.41,422. 7. 2015.
Gorinci2002.41,48. 8. 2013.
Benkovac1981.*41,05. 8. 2017.
Drniš1957.*41,010. 8. 2017.
Ilok1981.*41,024. 7. 2007.
Letaj – brana1995.*41,019. 7. 2007.
Šestanovac1981.41,011. 8. 2025.
Zagreb – Botinec1981. – 2016.41,08. 8. 2013.
Gradište1981.40,86. 8. 2012.
Lipik1981.*40,810. 8. 2017.
Ričice – brana1993.40,818. 7. 2007.
Zabok1991.*40,88. 8. 2013.
Imotski1981.40,710. 8. 2017.
Đakovo1981.*40,66. 8. 2012.
Osijek – zračna luka1981.*40,624. 7. 2007.
Sinj1950.40,53. 8. 2017.
Slavonski Brod1963.40,56. 8. 2012.
Županja1981.*40,524. 7. 2007.
Donji Miholjac1954.40,420. 7. 2007.
Novigrad (Dalmacija)1981.*40,422. 7. 2015.
Novska1981.*40,44. 8. 2017.
Pag1978.*40,424. 7. 1998.
Sutivan (otok Brač)1981.*40,424. 7. 2007.
Valpovo1964.*40,420. 7. 2007.
Zagreb Maksimir1949.40,45. 7. 1950.
Opuzen1981.*40,310. 8. 2017.
Osijek1899.*40,31. 7. 1950., 24. 8. 2012.
Zagreb Grič1881.*40,35. 7. 1950.
Beli Manastir2004.*40,26. 8. 2012.
Botonega1987.*40,24. 8. 2017.
Korenica1981.*40,22. 8. 2017.
Kutina1981.*40,24. 8. 2012.
Sunja1981.*40,218. 7. 2007.
Brestovac – Belje1981.*40,124. 8. 2012.
Metković1997.*40,123. 8. 2007.
Pisarovina1981.*40,18. 8. 2013.
Čepić1981.40,03. 8. 2017.
Daruvar1978.40,010. 8. 2017.
Kukuljanovo1997.*40,019. 7. 2007.
Petrinja1981.*40,024. 8. 2012.
Požega1949.*40,06. 8. 2012.
Rijeka1948.*40,019. 7. 2007.
Samobor1981.*40,08. 8. 2013.
Sisak1949.*40,024. 8. 2012.
Slunj1955.*40,04. 8. 2017.
Vela Luka (otok Korčula)1981.40,09. 8. 2017.
Vinkovci1981.*40,024. 7. 2007.
Zadar Zemunik1981.40,05. 8. 2017.
Stubičke Toplice1961.*39,98. 8. 2013.
Bilogora1981.39,824. 8. 2012.
Našice1981.*39,824. 8. 2012.
Oborovo1986.*39,824. 8. 2012.
Topusko1981. – 2019.39,824. 8. 2012.
Vukovar1999.*39,86. 8. 2012.
Makarska1981.39,79. 8. 2017.
Senj1949.39,722. 7. 2015.
Bosiljevo1981.39,68. 8. 2013.
Gračac1960.*39,62. 8. 2017.
Lovinac1960.*39,65. 8. 2017.
Rijeka – zračna luka1970.39,65. 8. 2017.
Slatina1981.*39,620. 7. 2007.
Dubrovnik Ćilipi1981.*39,524. 7. 2007.
Jelsa (otok Hvar)1981.*39,511. 8. 2025.
Karlobag(1993. – 2016.)*39,522. 7. 2015.
Ogulin1949.39,55. 7. 1950.
Pazin1961.39,53. 8. 2017.
Rab1978.39,56. 8. 2022.
Split-Marjan1948.39,530. 6. 2026.
Stružec1981.*39,524. 8. 2012.
Šibenik1949.39,511. 8. 2025.
Virovitica Bikana(1994. – 2010.)*39,518. 8. 2003.
Gorice2004.39,48. 8. 2013.
Hrvatska Kostajnica1981.*39,418. 7. 2007.
Kopački Rit(2004. – 2019.)*39,424. 7. 2007.
Varaždin1949.39,48. 8. 2013.
Biograd na moru1981.*39,24. 8. 2017.
Donji Lapac1982.*39,22. 8. 2017.
Kuna (poluotok Pelješac)1981.*39,222. 8. 2000.
Zagreb Pleso1981.39,223. 7. 2022.
Bakar1997.*39,122. 7. 2015.
Koprivnica1949.39,124. 8. 2012.
Krapina1993.*39,18. 8. 2013.
Kutjevo Vidim2002.*39,122. 8. 2012.
Lekenik Vukojevac1963.*39,16. 8. 2012.
Ličko Lešće1960.*39,18. 8. 2013.
Plaški1960.*39,18. 8. 2013.
Virovitica1951.*39,18. 8. 2013.
Bol (otok Brač)1981.*39,09. 8. 2017.
Božava1997.*39,03. 8. 2017.
Crikvenica1895.*39,017. 7. 1928.
Čakovec(1981. – 2019.)*39,020. 7. 2007.
Jastrebarsko(1981. – 2014.)*39,024. 8. 2012.
Korčula1981.*39,05. 8. 2013.
Kutjevo – Mitrovac(2003. – 2013.)*39,020. 7. 2007.
Mali Lošinj1961.39,06. 8. 2017.
Opeke1981.*39,020. 8. 2000.
Otočac1994.*39,04. 8. 2017.
Pula1963.39,05. 8. 2017.
Sumartin (otok Brač)1998.*39,011. 8. 2025.
Volosko(1995. – 2013.)*39,022. 7. 2006.
Zadar1961.39,06. 8. 2022.
Bilje2020.38,914. 8. 2024.
Dubrovnik1961.38,911. 8. 2025.
Novi Marof1981.*38,920. 7. 2007.
Voćin1981.*38,924. 8. 2012.
Čazma1981.*38,824. 8. 2012.
Komiža1981.*38,824. 7. 2007.
Krk1981.*38,821. 7. 2015.
Gospić1872.*38,730. 7. 1947.
Đurđevac1960.38,610. 8. 2017.
Plitvice1986.*38,64. 8. 2017.
Bjelovar1949.38,520. 7. 2007., 24. 8. 2012.
Križevci1961.38,56. 8. 2012.
Pregrada1992.*38,513. 8. 2003.
Zagreb – Rim1981.*38,48. 8. 2013.
Vela Sestrica1981.38,48. 7. 2004.
Kukljica(1999. – 2018.)*38,322. 8. 2000.
Lastovo1949.38,33. 8. 1998.
Ludbreg1981.38,224. 8. 2012.
Malinska(1981. – 2009.)*38,223. 7. 2003.
Pula – zračna luka1978.*38,25. 8. 2017.
Sv. Ivan Zelina1981.*38,224. 8. 2012.
Trsteno(1981. – 2003.)*38,24. 8. 1981.
Vrana(1981. – 2002.)*38,114. 7. 1984.
Brinje1997.38,03. 8. 2017.
Hvar1858.*38,028. 6. 2019.
Silba1981.*38,06. 8. 2022.
Veli Lošinj1981.38,013.7. 1991.
Bednja2006.*37,98. 8. 2013.
Boljun(1981. – 1989.)*37,527. 7. 1983.
Orebić (poluotok Pelješac)(1981. – 2011.)*37,525. 7. 1988.
Zvečevo1986.*37,523. 7. 1987.
Ponikve(1987. – 2009.)*37,44. 8. 2003.
Rovinj1949.*37,415. 8. 2025.
Drežnica1994. – 2013.37,08. 8. 2013.
Novi Dvori(1960. – 1991.)*37,011. 7. 1968.
Poreč1981.*37,02. 8. 1998.
Božjakovina(1981. – 1989.)*36,79. 8. 1981.
Mali Lošinj Čikat(1981. – 2011.)*36,62. 8. 1998.
Udbina(1996. – 2015.)*36,63. 8. 1988.
Palagruža1949.*36,49. 8. 2017.
Labin(1993. – 2006.)*36,24. 8. 1994.
Sošice1996.*36,28. 8. 2013.
Celega(1982. – 2013.)*36,02. 8. 1998.
Molunat(1998. – 2014.)*35,624. 7. 2007.
Parg1951.35,64. 8. 2017.
Borovo(1981. – 1989.)*35,53. 8. 1981.
Kostel1981. – 1987.35,228. 7. 1983.
Crni Lug – Risnjak2003.35,022. 8. 2011.
Delnice1981.*35,03. 8. 2017.
Kraljevica1981. – 1986.34,829. 7. 1983.
Vrelo Ličanke1974.*34,53. 8. 2017.
Malo Trojstvo(1984. – 2003.)*34,33. 8. 1988.
Sv. Ivan na pučini (Rovinj)1984.34,25. 8. 2017.
Stubička Gora(1981. – 1996.)*33,828. 7. 1983.
Skrad(1960. – 1993.)*33,728. 7. 1983.
Fužine – brana(1955. – 1972.)*33,66. 7. 1957.
Velika Popina1981. – 1991.33,63. 8. 1981.
Lokve – brana1960. – 2016.33,327. 7. 1983.
Zalesina(1981. – 2000.)*33,127. 7. 1983.
Stara Sušica(1960. – 1986.)*33,028. 7. 1983.
Baške Oštarije(1962. – 2010.)*33,022. 8. 2000.
Puntijarka1981.32,34. 8. 2017.
Begovo Razdolje2003. – 2008.31,130. 7. 2005.
Vrh Učke(1968. – 2008.)*30,015. 8. 1993.
Zavižan1954.28,322. 7. 2015.
Plješevica(1981. – 1988.)*27,528. 7. 1983.

* nepotpuni niz podataka

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Temperature će rasti do 40 stupnjeva, na vidiku spas od vrućina

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.

Sunčano je počeo utorak diljem Hrvatske. Temperature su visoke već rano jutros, a kako i ne bi kad se mjestimice nisu spuštale ispod 27 stupnjeva tijekom noći, kao što je slučaj u Dubrovniku.

U nastavku dana očekujemo vruće i vrlo vruće prilike, i do 40 stupnjeva. Tek u dijelu unutrašnjosti, izglednije prema zapadu, i na sjevernom Jadranu može biti kakvog prolaznog pljuska uz grmljavinu.

Srijeda će također biti uglavnom sunčana, no poslijepodne je moguć kakav prolazni pljusak, najizglednije u zaleđu Dalmacije.

Drugi dio tjedna bit će stabilan, prevladavat će suho, sunčano, vruće i vrlo vruće. Tek u novom tjednu izgledno je osvježenje, moguće i značajniji pad temperatura mjestimice popraćen i obilnom oborinom, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu