Magazin
Kako zaustaviti preskakanje srca?
Palpitacije ili preskakanje srca često uznemiruju i plaše mnoge ljude, no rijetko predstavljaju ozbiljan zdravstveni problem. Taj osjećaj da vaše srce preskače, treperi ili snažno udara u prsima može biti neugodno iskustvo koje izaziva zabrinutost. Ipak, važno je znati da je u većini slučajeva riječ o bezopasnoj pojavi koja se može kontrolirati i zaustaviti uz odgovarajuće tehnike i promjene životnih navika. U ovom članku detaljno ćemo istražiti uzroke, simptome, preventivne mjere i učinkovite metode za zaustavljanje preskakanja srca. Razumijevanje srčanog ritma i preskakanja otkucaja
Srce je nevjerojatan organ koji svakodnevno obavlja impresivan posao. Pumpa preko 7,5 milijuna litara krvi dnevno, otkucavajući više od 100.000 puta. Normalan broj otkucaja srca kod zdravih odraslih osoba kreće se između 60 i 100 otkucaja u minuti, dok je kod novorođenčadi i male djece taj broj veći, između 100 i 180 otkucaja u minuti.
Kada govorimo o preskakanju srca, važno je napomenuti da mnogi ljudi ovu pojavu opisuju na različite načine – kao treperenje, jako lupanje, kratkotrajni zastoj u otkucajima ili neuobičajeno brzo kucanje. Medicinski gledano, riječ je o poremećaju ritma koji se stručno naziva aritmija, iako nisu sve palpitacije nužno znak aritmije.
Što uzrokuje preskakanje srca?
Razumijevanje uzroka preskakanja srca ključno je za učinkovito zaustavljanje ove pojave. Zanimljivo je da u značajnom broju slučajeva liječnici ne mogu identificirati specifičan uzrok palpitacija, no postoji nekoliko dobro poznatih faktora koji mogu doprinijeti njihovoj pojavi.
Jedno od najčešćih objašnjenja leži u psihološkim faktorima. Istraživanje objavljeno u časopisu “Journal of Psychosomatic Research” pokazalo je da je kod više od 30% pacijenata koji se žale na palpitacije, tjeskoba glavni uzročnik. Stres, anksioznost i panični napadaji mogu pokrenuti burnu fiziološku reakciju u tijelu koja uključuje i promjene u srčanom ritmu. Konzumacija stimulansa također igra veliku ulogu. Kofein, nikotin i alkohol poznati su okidači za palpitacije. Čak i umjerene količine kave ili energetskih napitaka mogu kod osjetljivih osoba izazvati preskakanje srca, posebno ako se konzumiraju na prazan želudac ili u stanju dehidracije.
Hormonalne promjene predstavljaju još jedan važan faktor, posebno kod žena. Fluktuacije hormona tijekom menstrualnog ciklusa, trudnoće ili menopauze često su povezane s povećanom učestalošću palpitacija. Slično tome, poremećaji u radu štitnjače, posebno hipertireoza, mogu rezultirati ubrzanim i nepravilnim otkucajima srca.
Fizička aktivnost, iako generalno korisna za srčano zdravlje, može privremeno izazvati palpitacije. Ovo je posebno izraženo kod intenzivnog vježbanja ili ako se s vježbanjem započne nakon dugog perioda neaktivnosti. Također, neki lijekovi, uključujući one za astmu, visoki krvni tlak ili lijekovi za prehladu koji sadrže dekongestive, mogu uzrokovati preskakanje srca kao nuspojavu.
Povezanost psihe i srčanih palpitacija
Veza između našeg mentalnog stanja i rada srca je fascinantna i složena. Kada osjećamo tjeskobu ili smo pod stresom, naše tijelo aktivira tzv. “fight-or-flight” (borba ili bijeg) odgovor, koji priprema organizam za suočavanje s opasnošću. Ovaj evolucijski mehanizam uključuje otpuštanje adrenalina i drugih hormona stresa koji povećavaju brzinu otkucaja srca i mogu uzrokovati palpitacije.
Kada se suočavamo sa stresom ili tjeskobom, aktivira se naš autonomni živčani sustav, posebno njegov simpatički dio. Ovo uzrokuje niz fizioloških promjena, uključujući povećanu frekvenciju rada srca, povišeni krvni tlak i ubrzano disanje. Kod osoba sklonih anksioznosti, ove tjelesne senzacije mogu se pogrešno interpretirati kao znak ozbiljnog zdravstvenog problema, što dodatno pojačava tjeskobu i stvara začarani krug.
Istraživanja pokazuju da kronični stres i neliječeni anksiozni poremećaji mogu imati dugoročne negativne posljedice na kardiovaskularno zdravlje. Osobe koje dugo žive pod stresom imaju veći rizik od razvoja hipertenzije, aritmija i drugih srčanih problema. Stoga je upravljanje stresom ključna komponenta u prevenciji i zaustavljanju preskakanja srca.
Kada potražiti medicinsku pomoć?
Iako su palpitacije često bezopasne, postoje situacije kada je potrebno potražiti stručnu medicinsku pomoć. Ako se preskakanje srca javlja često, traje duže vrijeme, postupno se pogoršava ili je praćeno drugim zabrinjavajućim simptomima, važno je konzultirati liječnika.
Posebno je važno zatražiti hitnu medicinsku pomoć ako se palpitacije pojave zajedno s:
nelagodom ili boli u prsima
nesvjesticom ili osjećajem da ćete se onesvijestiti
ozbiljnim nedostatkom zraka
prekomjernim znojenjem
jakom vrtoglavicom
Osobe s poviješću srčanih bolesti trebale bi biti posebno oprezne i redovito se konzultirati sa svojim kardiologom o svim promjenama u srčanom ritmu koje primijete.
Učinkovite metode za zaustavljanje preskakanja srca
Kada osjetite da vaše srce preskače ili neuobičajeno lupa, postoji nekoliko provjerenih tehnika koje možete primijeniti za smirivanje srčanog ritma. Ove metode posebno su učinkovite za palpitacije povezane s tjeskobom i stresom, ali mogu pomoći i kod drugih uzroka.
Tehnike disanja
Kontrolirano disanje jedna je od najmoćnijih metoda za smirivanje ubrzanog rada srca. Kada osjetite palpitacije, pokušajte primijeniti tehniku dubokog trbušnog disanja. Polako udahnite kroz nos brojeći do četiri, zadržite dah brojeći do dva, zatim lagano izdahnite kroz usta brojeći do šest. Ponovite ovaj obrazac disanja 10-15 puta ili dok ne osjetite smirivanje srčanog ritma.
Dijafragmatsko ili trbušno disanje, gdje se fokusirate na širenje trbuha umjesto podizanje prsa tijekom udisaja, pokazalo se posebno učinkovitim za aktiviranje parasimpatičkog živčanog sustava koji potiče opuštanje i usporavanje srčanog ritma.
Vagalni manevri
Vagalni manevri su tehnike koje stimuliraju vagusni živac, ključnu komponentu parasimpatičkog živčanog sustava koja pomaže u regulaciji srčanog ritma. Jedan od najčešće korištenih vagalnih manevara je tzv. Valsalva manevar, koji uključuje pokušaj izdisaja sa zatvorenim ustima i nosom, stvarajući pritisak u prsima.
Drugi jednostavan vagalni manevar uključuje uranjanje lica u hladnu vodu na nekoliko sekundi, što može trenutno usporiti otkucaje srca. Ove tehnike najbolje je prvo isprobati pod nadzorom zdravstvenog stručnjaka koji vam može pokazati kako ih pravilno izvoditi.
Hidratacija i prehrambene intervencije
Dehidracija može pogoršati palpitacije, stoga je održavanje odgovarajuće hidratacije ključno za prevenciju i zaustavljanje preskakanja srca. Kada osjetite palpitacije, popijte čašu vode – polako, u malim gutljajima. Izbjegavajte pića koja sadrže kofein ili alkohol, jer oni mogu dodatno stimulirati srce.
Neki prehrambeni elementi također mogu pomoći u stabilizaciji srčanog ritma. Hrana bogata magnezijem, poput tamnog lisnatog povrća, orašastih plodova i sjemenki, može pomoći u održavanju zdravog srčanog ritma. Također, namirnice bogate kalijem, kao što su banane, avokado i krumpir, mogu biti korisne jer kalij igra važnu ulogu u električnoj aktivnosti srca.
Tehnike opuštanja i meditacija
Redovita praksa tehnika opuštanja može značajno smanjiti učestalost palpitacija povezanih sa stresom. Progresivna mišićna relaksacija, gdje postupno napinjete i opuštate različite skupine mišića, može pomoći u smanjenju ukupne napetosti u tijelu.
Promjene životnog stila za dugoročnu prevenciju
Dok su gore navedene tehnike korisne za trenutno zaustavljanje palpitacija kada se one pojave, dugoročna prevencija zahtijeva određene promjene životnog stila. Evo nekoliko ključnih strategija koje mogu pomoći u smanjenju učestalosti preskakanja srca:
Ograničite unos stimulansa: Smanjite ili potpuno eliminirajte kofein, nikotin i alkohol iz svoje prehrane. Ako ne možete potpuno odustati od kave, ograničite konzumaciju na jednu šalicu dnevno, preferabilno uz obrok.
Redovita tjelesna aktivnost: Umjerena, redovita tjelesna aktivnost poput hodanja, plivanja ili joge može ojačati srce i smanjiti stres. Međutim, izbjegavajte pretjerano intenzivne vježbe ako primijetite da one pogoršavaju vaše palpitacije.
Zdrava i uravnotežena prehrana: Prehrana bogata voćem, povrćem, integralnim žitaricama i zdravim mastima, a siromašna prerađenom hranom i dodanim šećerima, može poboljšati opće zdravlje srca i smanjiti rizik od palpitacija.
Redoviti obrasci spavanja: Nedostatak sna može povećati razinu stresa i pogoršati palpitacije. Cilj bi trebao biti 7-8 sati kvalitetnog sna svake noći.
Tehnike upravljanja stresom: Uključite redovite aktivnosti za smanjenje stresa u svoju svakodnevicu, poput meditacije, joge, tai chi-ja ili jednostavno provođenja vremena u prirodi.
Medicinski tretmani za recidivirajuće palpitacije
Ako se preskakanje srca nastavlja unatoč promjenama životnog stila i primjeni tehnika opuštanja, možda će biti potreban medicinski tretman. Liječnik će najprije provesti detaljnu dijagnostičku obradu koja može uključivati EKG, Holter monitoring (24-satno ili duže praćenje srčanog ritma), ehokardiografiju ili druge pretrage.
Ovisno o uzroku palpitacija, liječenje može uključivati:
Lijekove: Beta-blokatori, blokatori kalcijevih kanala ili antiaritmici mogu se propisati za kontrolu abnormalnog srčanog ritma, ovisno o specifičnom tipu aritmije.
Kateterska ablacija: Minimalno invazivni postupak kojim se uklanjaju ili izoliraju dijelovi srčanog tkiva koji uzrokuju abnormalne električne signale.
Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT): Za palpitacije povezane s anksioznošću, KBT može biti vrlo učinkovita u promjeni obrazaca razmišljanja i ponašanja koji doprinose tjeskobi.
Psihoterapija i lijekovi za anksioznost: Kod osoba s dijagnosticiranim anksioznim poremećajima, kombinacija psihoterapije i lijekova često daje najbolje rezultate u smanjenju učestalosti palpitacija povezanih s tjeskobom. Preskakanje srca može biti uznemirujuće iskustvo, ali u većini slučajeva nije razlog za ozbiljnu zabrinutost. Razumijevanje uzroka palpitacija i učenje učinkovitih tehnika za njihovo zaustavljanje može vam pomoći da se nosite s ovim stanjem i smanjite njegov utjecaj na kvalitetu života.
Ključ je u holističkom pristupu koji kombinira tehnike trenutnog zaustavljanja palpitacija kada se one pojave, s dugoročnim promjenama životnog stila koje smanjuju njihovu učestalost. Od tehnika disanja i vagalnih manevara do upravljanja stresom i redovite tjelesne aktivnosti, postoji mnogo alata na raspolaganju za kontrolu preskakanja srca.
Ipak, važno je naglasiti da bi osobe koje doživljavaju česte ili teške palpitacije, posebno one praćene drugim simptomima, trebale potražiti medicinsku pomoć. Samo stručnjak može razlikovati bezopasne palpitacije od onih koje mogu ukazivati na ozbiljniji srčani problem i preporučiti odgovarajući tretman.
Uz pravi pristup i podršku, većina ljudi može naučiti uspješno upravljati i zaustaviti preskakanje srca, omogućavajući im da vode zdrav i aktivan život bez nepotrebne zabrinutosti zbog ove uobičajene pojave.
Premda su pileća prsa najpopularniji komad piletine, rad s njima može biti zahtjevan. S druge strane, batci i zabatci, s većim udjelom masnoće i vezivnog tkiva koji se otapaju tijekom kuhanja i daju sočan, ukusan zalogaj, puno su zahvalniji za pripremu.
Unatoč tome, ponekad se dogodi da ispadnu gumasti ili bez okusa. Kako vam se to više ne bi događalo, novinarka portala Simply Recipes za pomoć se obratila nekolicini chefova koji su otkrili koji je najbolji način za pripremu pilećih bataka i zabataka. Slijedite njihove savjete i uvijek će vam ispasti savršeno.
Jedinstven odgovor: Tava pa pećnica
Novinarka je razgovarala s četiri chefa, a sva četvorica preporučila su istu metodu. Svi savjetuju da se batci i zabatci prvo zapeku u tavi, a zatim dovrše u pećnici. “Iako se pileći batci i zabatci mogu pripremiti na mnogo načina, jedna od apsolutno najboljih metoda je prvo ih zapeći u tavi, a zatim dovršiti u pećnici. Tako dobijete hrskavu kožicu, dok meso iznutra ostaje sočno i puno okusa”, ističe chef Dennis Littley.
Chef Barry Miles se slaže i dodaje da “kombinacija pečenja u tavi i dovršavanja u pećnici zadržava sočnost, a istovremeno se dobiva prekrasna zlatna i hrskava kožica.” Kulinarska edukatorica Maricel Gentile objašnjava zašto je ta metoda tako uspješna: “Zapečete li ih prvo u tavi, masnoća u kožici će se otopiti, pa će ona postati hrskava, a ne gumena. Dovršavanjem u pećnici meso se potom lagano peče, bez opasnosti od isušivanja.”
Za ovu metodu kuhanja, chefovi se slažu da su pileći batci i zabatci s kosti i kožom najbolji izbor za teksturu i okus. Miles pojašnjava: “Kost pomaže u održavanju sočnosti, a kožica, ako se pravilno pripremi, postane divno hrskava.”
Koraci do savršeno pečenih bataka i zabataka
Postupak započinje pečenjem u tavi. Batke i zabatke dobro začinite. Pecite ih na strani s kožom u vrućoj tavi od lijevanog željeza dok kožica ne postane hrskava, a zatim cijelu tavu prebacite u pećnicu. Nakon pečenja u tavi, chef Jim Giberson, koji batke i zabatke uvijek marinira preko noći, kaže: “Stavite ih u pećnicu zagrijanu na 175 °C dok unutarnja temperatura ne dosegne 71 °C. Ostavite ih da odstoje nepokriveni pet minuta i zatim poslužite.”
Većina veza ne raspadne se preko noći, već se partneri polako udaljavaju dok ne postane jasno da su znakovi postojali od početka. Ljudi često uvjeravaju sebe da će stvari krenuti nabolje i da je ljubav dovoljna da sve izdrži. No, ponekad pukotine nisu samo prolazne krize, nego pokazatelj dubljeg problema. Ovo su znakovi koji često upućuju na to da je veza pred krajem.
Još niste upoznali njihove roditelje
Prošlo je dosta vremena, ali upoznavanje s obitelji i dalje se odgađa. Kao razlog se navodi sporiji tempo ili nespremnost na ozbiljniju obvezu. Istraživanja pokazuju da je izostanak uključivanja partnera u društvenu mrežu jedan od snažnijih pokazatelja da veza nema dugoročnu perspektivu, jer osoba koja vidi budućnost obično želi partnera uključiti u svoj svijet, piše YourTango.
Vaš najbolji prijatelj ne odobrava tu vezu
Osoba koja vas najbolje poznaje ne pokazuje odobravanje prema partneru. Takva zabrinutost često proizlazi iz uočenog nezadovoljstva ili lošeg tretmana. Iako se to ponekad zanemaruje, bliski ljudi nerijetko primjećuju obrasce koji iznutra nisu odmah vidljivi.
Osjećate nesigurnost u vezi i vlastitoj ulozi
Pojavljuje se stalna nesigurnost oko toga što veza znači drugoj osobi i kakvo je vaše mjesto u njezinu životu. Osjećaj da ste nekome opcija, a ne prioritet, stvara tjeskobu. Istraživanja pokazuju da neizvjesnost pojačava negativne emocije i stvara začarani krug preispitivanja.
Samo se vi trudite da veza opstane
Jedna osoba ulaže više truda, inicira susrete i preuzima odgovornost za rješavanje sukoba. Druga strana često otkazuje planove i ne uzvraća jednakom mjerom. Neravnoteža u ulaganju i kompromisima dugoročno slabi odnos.
Izbjegavate razgovore o obvezi i budućnosti
Izostaje javno pokazivanje veze, zajedničko planiranje ili razgovor o dugoročnim temama poput zajedničkog života ili obitelji. Istraživanje Sveučilišta u Denveru pokazalo je da izbjegavanje konkretnih odluka o vezi često vodi stagnaciji ili prekidu. Osoba koja izbjegava obvezu nerijetko zadržava veću kontrolu nad odnosom.
Veza je više fizička nego emocionalna
Fizička privlačnost i kemija su snažne, ali emocionalna povezanost ostaje plitka. Izostaju duboki razgovori i jasni izrazi osjećaja. Kada fizička bliskost nadomješta emocionalnu, odnos često ostaje bez stabilnog temelja.
Niste na istoj stranici kada je riječ o budućnosti
Jedna strana želi ozbiljnu i trajnu vezu, dok druga pokazuje neodlučnost ili traži prostor. Različita očekivanja stvaraju trajnu napetost. Kada vizije budućnosti nisu usklađene, odnos teško napreduje.
Osjećate da vas partner koristi
Komunikacija se svodi na situacije u kojima je partneru nešto potrebno, bilo pomoć, pažnja ili potvrda. Terapeutkinja dr. Marian Stansbury ističe da nesklad između riječi i ponašanja, kao i zanemarivanje potreba druge strane, upućuje na neravnopravan odnos.
Dobivate miješane signale
Ponašanje varira između topline i distance. Daju se obećanja i nagovještaji zajedničke budućnosti, ali bez konkretnih postupaka koji to potvrđuju. Studije pokazuju da takvi miješani signali održavaju nadu, ali istodobno produbljuju nesigurnost.
Veza je stalno na prekidima i pomirenjima
Odnos se kreće između intenzivne bliskosti i dugih razdoblja tišine ili sukoba. Nestabilnost postaje obrazac. Ponavljajući ciklusi prekida i pomirenja često ukazuju na temeljnu neusklađenost, a ne na privremenu krizu.
Svi smo čuli mit da je nemoguće zatrudnjeti odmah nakon menstruacije, no stvari nisu tako jednostavne. Specijalistica za plodnost dr. Erika Munch kaže da, iako mnoge žene ovuliraju otprilike dva tjedna prije sljedeće mjesečnice, neke mogu ovulirati i ranije, što znači da dani nakon menstruacije nisu “sigurna zona”.
Zbog toga, dani neposredno nakon menstruacije i dalje mogu biti dio vašeg plodnog razdoblja, ističe Munch, dodajući: “Spermiji u tijelu mogu preživjeti do pet dana, pa ako imate nezaštićen spolni odnos odmah nakon mjesečnice, trudnoća je i dalje moguća”. Ovaj mit nije bezazlen jer može dovesti do neželjenih trudnoća ili otežati začeće onima koji to pokušavaju, piše Today’s Parent.
Osnove menstrualnog ciklusa
“Zamislite menstrualni ciklus kao mjesečnu pripremu vašeg tijela za moguću trudnoću”, kaže Elisabeth van der Wilt, doula i savjetnica za žensko zdravlje. “Počinje zadebljanjem sluznice maternice dok se jajna stanica priprema za oslobađanje iz jajnika. Iza kulisa, cijeli tim hormona radi zajedno kako bi sve bilo usklađeno”.
Četiri faze ciklusa
Menstrualni ciklus ima četiri glavne faze. “Menstruacija je obično polazna točka”, objašnjava van der Wilt. To je faza u kojoj maternica odbacuje svoju sluznicu, što dovodi do krvarenja koje može trajati od jednog do šest dana, no svaka je osoba drugačija.
Slijedi folikularna faza, kada jajnici počinju pripremati jajnu stanicu za oslobađanje, a sluznica maternice ponovno se zadebljava. Nakon toga slijedi ovulacija, treća faza u kojoj se jajna stanica oslobađa iz dominantnog folikula u jajniku. “Ovulacija je kratka, obično traje samo 24 sata, ali je ključan trenutak u ciklusu”, dodaje van der Wilt.
Nakon ovulacije slijedi lutealna faza, u kojoj se formira žuto tijelo, privremena struktura koja oslobađa hormone poput progesterona i priprema maternicu za moguću trudnoću. Ako jajna stanica nije oplođena, žuto tijelo se razgrađuje, sluznica se odbacuje i ciklus počinje ispočetka.
Hormoni koji upravljaju ciklusom
Nekoliko je ključnih hormona koji kontroliraju menstrualni ciklus, napominje van der Wilt, a to su FSH (folikulostimulirajući hormon), LH (luteinizirajući hormon), progesteron i estrogen.
FSH, kojeg oslobađa hipofiza, potiče rast jajnih stanica u jajnicima i porast razine estrogena, pripremajući teren za sljedeću fazu.
LH, također iz hipofize, hormon je koji pokreće ovulaciju, signalizirajući jajnoj stanici da je vrijeme za oslobađanje. Pomaže i u pretvaranju preostale jajne vrećice u žuto tijelo.
Nakon ovulacije, žuto tijelo oslobađa progesteron, hormon koji zadebljava sluznicu maternice i priprema je za oplođenu jajnu stanicu. Ako do trudnoće ne dođe, razina progesterona pada, što uzrokuje odbacivanje sluznice maternice, odnosno menstruaciju.
Estrogen je posljednji ključni hormon, a proizvode ga jajne stanice u razvoju. Pomaže u izgradnji sluznice maternice, a njegove razine rastu i padaju tijekom ciklusa, dosežući vrhunac neposredno prije ovulacije.
Tijelo svake osobe je drugačije, pa se i menstrualni ciklusi mogu razlikovati. “U prosjeku, ciklus obično traje između 25 i 35 dana”, objašnjava
“Većina žena ima menstruaciju koja traje između dva i sedam dana”. Ipak, ako primijetite da vam menstruacija dolazi svaka dva tjedna ili tek svakih nekoliko mjeseci, to je znak na koji treba obratiti pozornost. “Dobro je provjeriti sve promjene u tijelu, načinu života ili razinama hormona koje bi mogle utjecati na vaš ciklus”, savjetuje van der Wilt.
Što je plodni prozor?
Dr. Eve Feinberg, ginekologinja i specijalistica za reproduktivnu endokrinologiju, kaže da je “plodni prozor” vrijeme u ciklusu kada je trudnoća moguća. “Obično traje šest dana – pet dana prije ovulacije i sam dan ovulacije”, pojašnjava. Budući da spermiji mogu preživjeti u tijelu do pet dana, nije potrebno savršeno tempirati spolni odnos.
“Ako se spolni odnos dogodi do pet dana prije ovulacije, spermiji mogu ostati živi dovoljno dugo da oplode jajnu stanicu. No, jednom kad se jajna stanica oslobodi, ima samo 24 sata da bude oplođena”, objašnjava Feinberg.
Je li trudnoća moguća odmah nakon menstruacije?
Dr. Ruchi Amin, reproduktivna endokrinologinja, kaže da je to moguće, ali uvelike ovisi o duljini ciklusa. “Ako netko ima kraći ciklus, može imati samo nekoliko dana između kraja menstruacije i početka plodnog razdoblja, što može povećati izglede za trudnoću”, napominje.
“Kako žene stare, njihovo tijelo počinje ranije pripremati jajne stanice, ponekad tijekom posljednjeg dijela prethodnog ciklusa, što može uzrokovati ovulaciju ubrzo nakon menstruacije”.
RECEPTI / Žena iz Turske pokazala kako se priprema burek u tavi za 15 minuta: Kaže da je bolji od onog iz pekarnice
Što bi sve moglo poskupjeti zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca?
HNK ZADAR / 25. ožujka premijera predstave “Kod kuće je najgore”
IZ ŽUPANIJE: Objavljen Javni poziv za dodjelu potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2026. godinu
(FOTO) ŽUPANIJSKO IZASLANSTVO U SREDNJOŠKOLSKOM ĐAČKOM DOMU ZADAR: Stanje ne zadovoljava suvremene pedagoške ni infrastrukturne standarde
(NE)RADNE NEDJELJE / Danas su u Zadru otvorene sljedeće trgovine…
(FOTO) SAVRŠENA TEMPERATURA MORA? / Evolution Next Level u Zadru otvorio raspravu o budućnosti turizma i investicija
FOTOGALERIJA / Proljetni dan na zadarskoj Rivi
(FOTO) VELIK INTERES ZA EVOLUTION NEXT LEVEL U ZADRU / Nikolina Brnjac, Josip Bilaver i Šime Erlić otvorili platformu ideja, znanja i novih suradnji
SEVERE WEATHER / Dolazi velika globalna promjena vremena: Bilježi se snažno zagrijavanje ispod površine oceana
RECEPTI / Žena iz Turske pokazala kako se priprema burek u tavi za 15 minuta: Kaže da je bolji od onog iz pekarnice
(VIDEO) “SAČEKAJ ME” / Klapa Munita objavila novu pjesmu i glazbeni spot
(VIDEO) PROVIDUROVA / Ovaj četvrtak: Jazz u Palačama uz Kozmodrum
VIDEO / Grupa LELEK predstavljat će Hrvatsku na Euroviziji!
